SAP Global
SAP MAG 10, o�ujak 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Istočna prestiže zapadnu Europu

Analitičari predviđaju da će "nova Europa" u slijedećih nekoliko godina zabilježiti porast trostruko brži od onoga u bogatijem i naprednijem zapadnom dijelu kontinenta

 

Prema analizi kuće Gartner, IT tržišta srednje i istočne Europe do 2007. godine trebala bi u prosjeku trostruko brže rasti u odnosu na zapadnu Europu, ponajprije zahvaljujući trendovima u novim članicama Europske unije. I dok istočna Europa trenutno zauzima oko osam posto cjelokupnog europskog informatičkog tržišta, u slijedećih nekoliko godina taj bi se udio trebao popeti na deset posto.

Gartner u svojoj analizi tvrdi kako će najveći pokretač istočnoeuropskog informatičkog ubrzanja biti dotacije koje dolaze iz Europske unije koje će velikim dijelom pomoći zacrtane projekte.

Potpredsjednica za istraživanja u Gartneru Andrea Di Maio objašnjava posljedice novog odnosa "stare" i "nove" Europe: "Informatička tržišta novih članica Europske unije zabilježit će porast ponajprije zbog povećanog dotoka financiranja iz EU-a što će uroditi novim krugom koji će transformirati lokalne ekonomije".

Perspektivno tržište softvera

Tržišni segment koji bi, po Gartneru, trebao zabilježiti najveću stopu porasta jest softverski. Naime, ekonomski sustavi novih članica moraju se prilagoditi standardima Europske unije odnosno pravilima upravljanja tvrtkama. Predviđa se da će CRM rješenja imati najveći porast i tako predvoditi dobre rezultate istočnoeuropskog softverskog tržišta. Primarni naručitelji CRM softvera biti će tvrtke i institucije koje već rade na ERP rješenjima.

Povećanje će zabilježiti i tržište hardvera jer će nove članice EU-a morati obnoviti svoje sustave i posebno mnogo uložiti u modernizaciju telekomunikacijskih sustava, prije svega u uvođenje širokopojasnog Interneta i računalno umrežavanje tvrtki.

Veliki informatički naglasak u srednjoj i istočnoj Europi biti će i unapređivanje tradicionalnih metoda nabave, a tamošnji dobavljači morat će se upustiti u borbu s konkurencijom na konkurentnijim tržištima, umjesto na sigurnim i statičnim tržištima na kojima su dosad djelovali.

Gartner upozorava i na promjene koje će uslijediti liberalizacijom tržišta rada odnosno otvaranja granica i za djelatnike iz "nove Europe". Tamošnje će kompanije naime imati sve više problema u zadržavanju najkvalitetnijih djelatnika, a u isto vrijeme će imati više posla zbog potrebe za što kvalitetnijom lokalizacijom uvoznih proizvoda.

Najveći izazovi

Deset novih članica EU-a morat će čim brže premostiti tehnološki jaz kako bi se do kraja uklopile u novu okolinu. Naime razlike još uvijek postoje bez obzira na činjenicu da je "nova" Europa postigla velik napredak u posljednjih nekoliko godina. No i ovdje postoje velike razlike. Primjerice Slovenija i Estonija su u informatičkom smislu praktički izjednačene sa zapadnoeuropskim standardima. S druge strane, Poljska i Mađarska imaju više posla na premošćivanju tehnološkog jaza, no dosad su uspjele razviti tehnološka znanja koja su neophodna za ubrzani razvitak koji ih uskoro očekuje.

Pri tome outsourcing odnosno angažiranje vanjskih usluga neće biti istaknut jer se istočnoeuropske kompanije u mnogo većoj mjeri oslanjaju na vlastite uposlenike pri izvođenju projekata nego što je to slučaj s tvrtkama u zapadnoj Europi. No i ovdje će biti vidljive razlike između pojedinih novih članica, ovisno o zrelosti njihovog informatičkog tržišta.

Gartner je pripremio koncizne savjete za djelatnike iz pojedinih segmenata koji imaju upliv na prilagođavanje novih članica standardima Europske unije.

Informatičkim korisnicima u novim članicama Europske unije

  • Unaprijediti tradicionalne nabavne procese isključivo na temelju izravnih troškova i troškova vlasništva te uz procjenu poslovne vrijednosti konkurentnih rješenja. Informatičke investicije često pokreću transformacijske procese koji donose značajnije rezultate tek nakon određenog vremena

Informatičkim dobavljačima u novim članicama Europske unije

  • Usredotočiti se na područja poslovanja gdje proizvodi i usluge mogu biti doista konkurentni, umjesto etabliranih područja koja pokrivaju podružnice multinacionalnih dobavljača
  • Iskoristiti iskustvo lokalnog tržišta i običaja. Uporabiti veze s lokalnim poslovnim zajednicama u nastojanju povezivanja s multinacionalnim dobavljačima koji žele ojačati svoju nazočnost na tržištu
  • Osigurati ostanak ključnih uposlenika u trenutku kada padnu granice migracije radne snage unutar EU

Globalnim dobavljačima koji ciljaju nove članice Europske unije

§         Lokalizirati svoja rješenja i pristup novim izazovima. Unatoč procesu pridruživanja i standardizacije unutar čitave Europske unije, svaka zemlja ima svoje posebnosti

§         Ne fokusirati se samo na "lake mete" poput projekata koji donose bolje upravljanje tvrtkama, carinskim, poljoprivrednim i projektima nadzora granica

§         Razmotriti najbolje načine za ulazak u partnerstva s tvrtkama iz javnog i privatnog sektora za korištenje strukturalnih fondova Europske zajednice i voditi računa o tome da možda još nije ustanovljen učinkovit pravni sustav

Kreatorima IT politike u novim članicama Europske unije

  • Ne držati se slijepo naputaka iz inicijative e-Europe 2005, pogotovu kada se radi o infrastrukturnom razvoju. Voditi računa o relevantnosti te politike za svaku pojedinu zemlju
  • Ohrabriti investitore iz privatnog sektora za odgovor ulaganjima EU strukturalnih fondova tako što će stvoriti stabilan okvir za stvaranje partnerstava u javnom i privatnom sektoru
  • Pošto će prednost niske cijene radne snage postupno nestati zbog većeg životnog standarda i povećanja dalekoistočne konkurencije treba investirati u infrastrukturu te razvoj industrije iz područja u kojima pojedina država može biti konkurentna

Kreatorima IT politike u javnom sektoru

  • U narednom razdoblju javni će sektor biti najveći i najutjecajniji nabavljač informatičke tehnologije u brojnim zemljama. Potrebno je raditi na postizanju što povoljnijih ugovora s dobavljačima rješenja. Potrebno je što aktivnije tražiti open source rješenja ukoliko ona nose bitno manje troškove vlasništva ili ako mogu ojačati pregovaračku poziciju.
  • Prikloniti se tehnološkim standardima koji mogu povećati konzistentnost u različitim odjeljenjima i omogućiti ponovljeno korištenje aplikacijskih komponenti. Većina investicija fokusira se na razvoj ili poboljšanje uredskih aplikacija i istražuje standarde oko web usluga i uslužno orijentiranih arhitektura te promicanja ponovnog korištenja. Potrebno je istražiti do koje mjere open source može pomoći kod održavanja ponovnog korištenja.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum