SAP Global
SAP MAG 13, lipanj 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Enciklopedija otvorenog sadržaja

Projekt Wikipedia, koji je upravo dobio nagradu Prix Ars Electronica, uspješno predstavlja koncepciju kolaboracije preko Interneta. Ovu potpuno besplatnu on line enciklopediju svakodnevno nadopunjavaju entuzijasti iz čitavog svijeta

Piše: Robert Gelo

 

Priču o Wikipediji, pravoj GNU on line enciklopediji, ovih je dana, osim dodjele nagrade SAP-a i Ars Electronice, aktualizirao entuzijastički projekt Kineza koji su sami napravili inačicu na svom jeziku da bi im potom kineske vlasti onemogućile nazočnost na Internetu. Kinezi su ovaj pothvat, u kojem su na samome početku uploadali oko devet tisuća članaka, uskladili s proslavom desete godišnjice postojanja Interneta u ovoj najmnogoljudnijoj zemlji, a razlog blokiranja sitea jesu nepodobne rečenice o demonstracijama na trgu Tiananmen koje su se dogodile prije točno petnaest godina.

Rad na Wikipediji započeo je 2001. godine, a taj GNU i u svakom smislu otvoren projekt (free content encyclopedia) trenutno broji oko šest tisuća suradnika koji su do ožujka 2004. poslali oko 600 tisuća članaka. Ono što je još značajnije, Wikipedija ima svoja izdanja na brojnim svjetskim jezicima, uključujući latinski, tatarski, albanski, vijetnamski, katalonski, slovenski i, naravno, hrvatski. Engleska inačica je, naravno, najbogatija i trenutno sadržava oko 260 tisuća članaka.

Wikipediju su 15. siječnja 2001. ustanovili Amerikanci Jimmy Wales i Larry Sanger, uz pomoć male grupe entuzijasta. Naziv Wikipedije dolazi od havajske riječi "wiki" koja znači "brzo".Posebno je zanimljivo da sami posjetitelji Wikipedijinih siteova (Wikipedians ili Wikis) mogu bez ikakva ograničenja pisati, mijenjati i nadopunjavati članke, a ta je suradnička aktivnost pokrivena GNU Free Documentation License (GFDL) odnosno copyleft licencom. Drugim riječima, svatko tko napiše i objavi svoj tekst na Wikipediji odriče se bilo kakvih prava na svoj rad i pristaje na to da će njegov tekst biti promijenjen, nadopunjen ili izbrisan.

Zanimljivo je da na Wikipediji nije angažiran niti jedan urednik ili administrator koji bi "puštao" nove sadržaje. Svi tekstovi vrlo se jednostavno unose u engine i trenutno su vidljivi na webu. Ovakav način rada opisuje se kao "anarhija", ali u pozitivnom smislu. Dakle, ako se nekome ne sviđa bilo koji članak on se neće žaliti uredniku već će sam izmijeniti članak. Čitava sigurnost Wikipedije zapravo počiva na ažurnosti samih Wikipedijanaca koji odmah ispravljaju sve zlonamjerne promjene sadržaja. Doduše, postoji određen broj administratora koji mogu blokirati unose s bilo koje IP adrese ili pak trajno izbrisati zapise, no oni to vrlo rijetko rade.

GNU je ustvari sjajna stvar za kreiranje on line dokumenata koji se bezbroj puta nadopunjavaju i poboljšavaju, no isključuje autorski ego i svi koji sudjeluju u takvom projektu unaprijed se odriču svojih autorskih prava.

Opasnosti otvorenog sadržaja

No filozofija copylefta ima vrlo velike sigurnosne nedostatke jer sadržaji nisu niti na koji način zaštićeni od zlouporabe. Naime bilo koji posjetitelj bilo koje jezične inačice Wikipedije može mijenjati, dodavati ili izbrisati njene sadržaje, a to je nešto s čime se nikada ne bi željeli suočiti vlasnici ozbiljnih webova. Ovo predstavlja idealnu zabavu za internetske vandale koji čak ne moraju biti hakeri da bi "minirali" čitav site. No, unatoč takvoj mogućnosti, zasad na svjetlo dana nisu izbili podaci o značajnijem hackiranju Wikipedije.

No site ima i mogućnost vrlo brzog popravka. Naime, kako je Wikipedia ustvari baza podataka koju putem softverskog enginea odnosno dinamičkih web stranica nadopunjavaju korisnici, sadržaj se može vrlo brzo vratiti u slučaju primjene ili brisanja.

Zanimljivo je da čak niti u takvim okolnostima spomenuta kineska inačica nije doživjela cenzuru od strane tamošnjih komunističkih vlasti, no sami kineski suradnici Wikipedije priznaju da provode autocenzuru u osjetljivim pitanjima ikoje mogu uznemiriti vlastodršce. Jedna od takvih tema jest ideja neovisnosti Tibeta.

Kome vjerovati?

I Hrvatska svoju Wikipediju ima

Hrvatska inačica Wikipedije pokrenuta je 16. veljače 2003. i trenutno je vodi nekoliko entuzijasta koji su se prihvatili pisanja i administriranja članaka. Na hrvatskoj inačici rade tri administratora koji se brinu da se tamo ne pojavljuju značajniji kiksevi, a registrirano je više od pedeset suradnika koji pišu i nadopunjavaju članke. Trenutno je na hrvatskoj Wikipediji objavljeno više od 3,5 tisuće članaka. Za usporedbu, engleska Wikipedia ima više od 220 tisuća članaka, njemačka više od 50 tisuća, a slovenska gotovo pet tisuća.

Info: http://hr.wikipedia.org/ 

Osim upitne sigurnosti, skeptici mogu s pravom kritizirati i relevantnost sadržaja enciklopedije odnosno točnost i vjerodostojnost podataka navedenih u člancima. Wikipedijanci se i ovdje oslanjaju na brojnost čitatelja. Naime, svi će članci automatski biti ispravljeni i dorađeni od pametnijih i dobronamjernijih čitatelja, no to ne znači da će eventualni nepodobni sadržaji biti izbrisani. Oni mogu biti i premješteni. Tako se navodi primjer ako bi netko napisao tezu o tome da je teorija evolucije netočna i da je svijet stvoren od svemogućeg Boga 4004. godine prije naše ere, ostali bi čitatelji tu rečenicu smjestili u okvir s gledištima manjine. Dakle, čitatelje se poziva da ne brišu olako sadržaj Wikipedije.

Takav sustav zasad funkcionira zahvaljujući brojnosti čitatelja, njihovom entuzijazmu i agilnosti. Vrlo će teško proći bilo kakav nekorektan ili sumnjiv sadržaj.

Uostalom, niti jedan sadržaj na Internetu, čak niti na najrelevantnijim siteovima ne mora biti u potpunosti točan i nitko ne jamči da bilo koji tekst govori potpunu istinu. Iako postoji određen broj dobrovoljaca koji provjeravaju nove unose, moguće je da još nisu stigli provjeriti tekst koji upravo čitate ili naprosto ne poznaju tematiku u dovoljnoj mjeri da bi uočili netočnosti i nedostatke. Wikipedia je u tom kontekstu odlična polazišna točka za traženje informacija koje se potom mogu provjeriti u drugim izvorima, kako na webu tako i off line. Činjenica je i da ova otvorena enciklopedija još uvijek nije pokrila sve poznate pojmove, ljude i događaje, no svakim danom sve je manje faktografskih nedostataka.

Jednostavnost uporabe

Dizajneri ovog sitea pobrinuli su se za softverski engine koji omogućava vrlo jednostavan unos novog sadržaja, tako da se čak i informatički nepismeni korisnici mogu njime učinkovito služiti. Osim standardnog tekstualnog okvira za unos članaka tu su i intuitivni gumbi za formatiranje teksta te umetanje linkova i grafičkih materijala. Moguće je i obogaćivanje teksta unošenjem posebnih znakova. Primjerice ako određenu riječ, koja mora biti dijelom naslova bilo kojeg članka na Wikipediji, označimo zagradama na način [[riječ]], softver će automatski umetnuti link prema tom članku. Isto tako, umetanje dvaju apostrofa stavlja određenu riječ ili frazu u kurziv (italic), a umetanje asteriska na početak linije rezultira umetanjem bulleta.

Očito je da je čitava filozofija ovog projekta okrenuta dobrobiti korisnika, a zanimljivo je da na siteovima nema niti jednog bannera. Hoće li ova hvalevrijedna robin hoodovska ideja Walesa i Sangera prerasti u relevantnu enciklopediju pokazat će nam najskorija budućnost.

Info: http://www.wikipedia.org/

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum