SAP Global
SAP MAG 13, lipanj 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Kako se obraniti od poplave informacija?

Zahvaljujući tehnologiji, kompanije i pojedinci danas su doslovce zasuti ogromnom količinom informacija. Profesor Erik Brynjolfsson savjetuje u magazinu SAP INFO kako ih svladati i okrenuti u svoju korist

Piše: Prof. Erik Brynjolfsson

 

Danas je ogromna količina podataka na raspolaganju kompanija, što je donijelo ogroman porast količine "sirovih" informacija. Takvo stanje donosi i potencijal stvaranja velike vrijednosti, no problem je što mnoge kompanije nisu sposobne na najbolji način iskoristiti ovu "poplavu" informacija. Information overload se događa u trenutku kada ljudska bića prevlada ogromna količina podataka koji se stvaraju, prenose i čine dostupnima putem računala i komunikacijskih mreža. Kako se nositi s tim problemom?

Kompanije su već uložile mnogo napora za pronalaženje prave strategije koja će se nositi s problemom information overloada. Niti jedna od tih strategija ne jamči siguran uspjeh, a možda je najbolje rješenje spojiti četiri strategije.

Prva je strategija gradnja još sofisticiranijeg informacijskog sustava koji će filtrirati, automatizirati i pojednostaviti podatke koji se isporučuju. Takav pristup rezultira smanjenjem količine "sirovih" podataka koje trebaju obrađivati ljudska bića pa se mnoge transakcije mogu obaviti putem sustava s pravilima odnosno robotima – automatiziranom rutinama raznih vrsta.

Druga je strategija distribuirati informacije u većoj širini, kroz čitavu organizaciju. Na taj način će se u obradu informacija uključiti više mozgova – umjesto usmjeravanja svih važnih odluka u vrh organizacije gdje "usko grlo" postaje sve uže i uže. Umjesto toga kompanije trebaju prepuštati donošenje odluka djelatnicima. Tako prodajni predstavnici mogu donositi odlike na terenu kako bi pomogli korisnicima. Takvo prepuštanje odlučivanja neki nazivaju empowerment. Moć donošenja odluka također se premješta u same proizvodne pogone što omogućava samim radnicima odlučivanje u pitanjima kvalitete proizvoda, upravljanje kadrovima i kontrole procesa. Takve tehnike smanjuju opterećenje "uskog grla" u vrhu organizacije.

Računala povećavaju vrijednost ljudskog procesuiranja informacija

Treća strategija predstavlja pokušaj povećanja kapaciteta pojedinaca koji obavljaju zadaće. Jedan od načina za postizanje tog cilja jest angažiranje vještijih djelatnika i investiranje veće količine vremena u pronalaženje najboljih ljudi i ljudi koji su dobri u pojedinim poslovima. Nadalje, kada su takvi pojedinci angažirani, kompanija treba uložiti u naobrazbu i vježbanje kako bi izgradila svoj ljudski kapital, djelatnicima dala samopouzdanje i zajamčila njihov uspjeh nakon što im da moć odlučivanja.

Konačno, četvrta tehnika je fokusiranje na vrste zadataka za koje su uposlenici odgovorni u svojim organizacijama i ignoriranje informacija koje su nevažne za ciljeve korporacije. Kako se information overload pogoršava nije važno samo znati samo koje informacije tražiti već i koje informacije ignorirati. Zanimljivo je da uspješne tvrtke u velikom broju slučajeva agresivno sužavaju svoje strateško usmjerenje i izbacuju proizvodne linije čija se važnost smanjuje i aktivno održavaju korporativnu kulturu koja je usmjerena i koordinirana na nekoliko ključnih ciljeva umjesto da istovremeno pokušava paziti na sve.

Četiri spomenute metode postaju sve važnije kako podaci postaju jeftiniji. Što je informacija jeftinija, ljudsko procesuiranje informacija postaje teže i vrlo je važno imati tehnike koje učinkovitije iskorištavaju ljudski rad. Računala nisu zamjena za ljudske vještine, oni su nadopuna koja povećava vrijednost ljudskog procesuiranja informacija.

Istovremeno centraliziranje i decentraliziranje informacija

Uspješne tvrtke u isto vrijeme centraliziraju i decentraliziraju informacije. To pomalo zvuči proturječno. No postoje određene vrste informacija koje su postale više centralizirane. Radi se o vrstama informacija koje je jednostavno prikupiti, poput financijskih informacija, bilo što u brojkama što se lako da izmjeriti te bilo što podložno procesuiranju u strojevima. U ovom je slučaju jednostavno primijeniti pravilo za donošenje odluka i napisati softversku rutinu koja obavlja taj posao. Takve odluke se u sve većem broju pohranjuju u obliku središnjih baza podataka.

U isto vrijeme, druge vrste informacija i podataka pogodne su za "lansiranje" na decentraliziran način. Proces donošenja odluka je decentraliziran pogotovu kod "mekših" vrsta informacija. To primjerice uključuje informacije o međuljudskim odnosima i način na koji prodajni predstavnici komuniciraju s korisnicima. Može se raditi i o informacijama s terena o specifičnim procesima koji se događaju u tvorničkoj hali što može biti vrlo idiosinkratično, usko vezano za određenu situaciju i vrlo teško prikupljivo.

Vraćanje pažnje na ljudsko procesuiranje informacija

Opisani procesi idu zajedno s davanjem moći odlučivanja pojedincima koji raspolažu s informacijama s terena. Service oriented (uslužno orijentirana) arhitektura često spaja najbolje elemente.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum