SAP Global
SAP MAG 14, srpanj 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Tko upravlja Internetom?

Kako se bliži kraj vrijednosti ugovora o dodjeli internetskih domena između vlade SAD-a i ICANN-a, postavlja se neminovno pitanje: tko će i na koji način u skorašnjoj budućnosti krojiti mrežu svih mreža?

Piše: Robert Gelo

 

Internetom je nemoguće upravljati, no privatna tvrtka ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) u ime vlade SAD upravlja barem jednim od njegovih važnijih sastavnih dijelova – domenama. Naime, kako SAD na neki način imaju "patent" na koncepciju Interneta, prve su se dosjetile zaštititi internetske domene. Drugim riječima, samo SAD mogu izdavati vršne domene poput .com, .org ili .net. Za izdavanje vršnih domena ovlaštena je tvrtka ICANN čiji ugovor s vladom SAD (prvi puta potpisan 2001. godine) ističe 30. rujna 2006. Što nakon toga?

Bez obzira kome će pripasti ta odgovornost zemlje izvan SAD-a sasvim sigurno sumnjičavo gledaju na politiku prema kojoj samo jedna vlada ima ovlasti nad vršnim domenama s obzirom da je Internet već odavno postao resurs koji se koristi u čitavom svijetu. Potreba za rješavanjem pitanja dodjele vršnih domena dovela je čak do toga da Ujedinjeni narodi osnuju vlastiti "pripremni odbor" koji se bavi time tko bi zapravo trebao upravljati Internetom. Odbor je zasjedao krajem lipnja, a svoje bi zaključke trebao predstaviti na skupu World Summit on the Information Society (WSIS) koji će se održati u studenome u Tunisu. Realno je očekivati da će se baš tamo odrediti budućnost Interneta u narednom razdoblju.

Budućnost tvrtke ICANN u svemu ovome je zasad vrlo upitna jer mora igrati na dva fronta: prema UN-u (odnosno čitavom svijetu) i prema SAD-u. položaj ICANN-a još je teži zbog toga što ta tvrtka ipak nastoji očuvati vlastitu neovisnost, a to je težak posao u vremenima kada Internet donosi milijarde dolara zarade.

Borba za vlast

Ovlasti ICANN-a prepliću se s još jednom međunarodnom institucijom. Naime organizacija Internet Assigned Numbers Authority (IANA) ovlaštena je za upravljanje nacionalnim vršnim domenama (country-code top-level domain ili skraćeno ccTLD) kao što je .hr domena koja se koristi u Hrvatskoj. Tokom posljednjih godina ICANN je u želji za priznanjem čitavog svijeta polako preuzimao i tu ulogu, pa je danas u situaciji da primjerice može zabraniti dodjelu vršne domene za Irak. ICANN naime dodjeljuje (delegira) svoje ovlasti pojedinim tvrtkama ili institucijama (u Hrvatskoj je to CARNet) i tako ih ovlašćuje da upravljaju svojim domenama. No u pojedinim slučajevima njihove odluke su u najmanju ruku upitne, primjerice kontrola nad libijskom vršnom domenom dodijeljena je jednoj britanskoj tvrtki. Takva situacija postaje neodrživom u vrijeme kada se u nerazvijenim zemljama pojavljuje tehnološka svijest i potreba za upravljanjem vlastitim online identitetom. Na taj način problematika dodjele vršnih domena reflektira se čak i na povijesne kolonijalne komplekse.

Zbog svega toga najveći dio međunarodne zajednice ne gleda sa simpatijama na trenutnu politiku dodjele vršnih domena i sve više raste potreba za ustanovljavanjem neovisnog međunarodnog tijela koje bi moglo preuzeti kontrolu nad Internetom.

Vježbanje monopola

Moć ICANN-a (i IANA-e) nad svjetskim Internetom najbolje se ogleda u rješavanju vršnih domena "problematičnih" zemalja koje su u sukobu s američkim globalnim interesima. ICANN se naime u posljednje vrijeme bavio slučajevima vršnih domena Libije, Nigerije, Palestine i Čada, a rasporedu je i problem dodjele iračke vršne domene. Slučaj s dodjelom nigerijske (.ng) domene došao je na naslovnice zbog sumnji u korupciju i uplitanje nigerijskih političara, a slično je i s libijskom domenom (.ly) koju ju je IANA čak uklonila s mreže. Iračka domena (.iq) zasad nije aktivirana.

Jedan od "igrača" koji bi vrlo rado preuzeli ICANN-ovu ulogu jest i International Telecommunications Union (ITU), međunarodna telekomunikacijska organizacija koje već kontrolira svjetsku telefoniju. Podrška iz međunarodnih krugova raste upravo zbog neslužbenog stava o nefleksibilnosti ICANN-a i SAD-a. Uostalom, ITU jest organizator spomenutog WSIS summita.

Promjena taktike

Suočena s mogućnošću gubitka ovlasti za dodjelu internetskih domena, tvrtka ICANN počela je mijenjati svoju politiku. Možda nije slučajno da aktualni predsjednik tvrtke Dr. Paul Twomey dolazi iz krugova diplomacije i državne administracije. Nedugo nakon preuzimanja funkcije u ožujku 2003. Twomey je iz organizacije počeo "micati" (krute) informatičare i na ključna mjesta postavljati managere i pravnike. To je bio prvi uvjet za promjenu političkog kursa i uvođenje neophodne diplomacije u djelovanje ICANN-a. bez takvih poteza tvrtka niti ne može računati na naklonost međunarodne zajednice koja joj je neophodna za obnavljanje mandata.

Po svemu sudeći ICANN očekuje da će nastaviti s uspješnim poslovanjem jer namjeravaju budžet za 2004./2005. fiskalnu godinu povećati gotovo dvostruko u odnosu na prethodnu godinu. Naime upravljanje Internetom stajat će ICANN po tom prijedlogu 15,834 milijuna američkih dolara, dok je prošli budžet iznosio 8,27 milijuna. ICANN, dakle, namjerava potrošiti 91,4 posto više novca za administriranje Interneta.

To je potvrđeno i na redovitom polugodišnjem sastanku upravnog odbora ICANN-a održanom krajem srpnja u Kuala Lumpuru, na kojem je objavljeno i stavljanje u pogon novog protokola IPv6 koji će omogućiti stvaranje milijuna novih internetskih adresa. Ipak, u zraku je ostao veliki upitnik o tome kako će kompanije, vlasnici prava na komercijalne i druge domene, koje plaćaju taksu ICANN-u, reagirati na gotovo dvostruko povećanje budžeta.

Info:

WSIS konferencija: http://www.itu.int/wsis/

ICANN: http://www.icann.org/

IANA: http://www.iana.org/

ITU: http://www.itu.int/

Prijedlog ICANN-ovog budžeta: http://icann.org/financials/proposed-budget-14may04.pdf

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum