SAP Global
SAP MAG 14, srpanj 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Mozak umjesto tastature

Njemački institut FIRST već je daleko odmakao u spajanju računala s ljudskim mozgom putem klasične EEG metode. Znači li to da nam u budućnosti neće trebati miševi i tastature?

Izvor: SAP INFO - www.sapinfo.net

 

Fraunhofer Institute for Computer Architecture and Software Technology (FIRST u njemačkom akronimu) u suradnji s Charitéom i berlinskom skupinom  University Medicine razvija sučelje između ljudskog mozga i računala. Sučelje je nazvano brain-computer interface (BCI). Ono mjeri električne signale mozga putem EEG metode prevodi ih u signale za nadzor nad računalom. Testirane osobe već su uspjele pomaknuti kursor pomoću misli. Voditelj projekta Klaus-Robert Müller i FIRST-ova predstavnica za medije Mirjam Kaplow u magazinu SAP INFO objašnjavaju mogućnosti uporabe ove tehnologije.

+ Na koji način računalo može razumjeti nečije namjere i pretvoriti ih u tehnički signal?

- Za komunikaciju računala s ljudskim bićima koristimo tradicionalnu EEG jedinicu. Uz pomoć 128 elektroda pričvršćenih na glavu osobe bilježimo moždane valove. Namjera za pomicanjem desne ili lijeve ruke proizvodi određene uzorke u moždanoj aktivnosti. Sučelje filtrira uzorke uz pomoć inteligentnog procesuiranja signala i klasifikacijskih algoritama i pretvara ih u kontrolne signale.

+ Što testna osoba spojena na BCI može napraviti snagom misli?

- Zbog motivacije testnih osoba tijekom dugotrajnih testova spojili smo na BCI jednostavnu računalnu igru, Brain Pong. Testne osobe mogu jednostavno zamisliti kretanje svojih ruku i tako igrati teletenis. Također mogu usmjeriti kursor na određena slova i tako govoriti bez da otvore usta. Zasad smo us tanju konvertirati samo jednostavne impulse, poput lijevo ili desno, gore ili dolje ili čak uključi ili isključi. Naredbe poput otvori vrata zasad su previše složene.

+ Koliko treba BCI-ju da konvertira misao želim pokrenuti ruku u pokret na računalu?

- Četrdeset millisekundi.

+ To je prilično brzo. Kakvi impulsi zahtijevaju više vremena?

- Početno vrijeme učenja je dulje što je složeniji testni pokret. No kada se uzorak klasificira, konverzija bilo kojeg impulsa u vidljivi pokret traje oko 40 milisekundi.

+ Koji su vaši ciljevi za razdoblje od nekoliko slijedećih godina?

- Kao prvo, želimo ubrzati uređaj kako bismo ga učinili efikasnim sredstvom za komunikaciju. Na početku našeg istraživanja, prije otprilike tri godine, mogli smo prenijeti svega pet bitova u minuti. Sada smo dosegli trideset i sedam i to je sami svjetski vrh. Svejedno, tradicionalni miševi prenose oko 300 bitova u minuti. Kao drugo, želimo učiniti hardver jednostavnijim. Trenutno trebamo oko sat vremena za ispravno postavljanje EEG elektroda. Naš je cilj beskontaktni EEG koji će biti integriran u kapu koju možemo jednostavno staviti na glavu.

Još jedna vizija uključuje ozbiljno bolesne osobe koje preko BCI-ja mogu komunicirati s okolinom i nadzirati proteze bez potrebe za fizikalnom terapijom. Možda će i automobili biti sigurniji jer će moći prepoznati nagli pokret pri okretanju volana ili pritiskanju kočnice i ispravno reagirati. Naravno, tu su i korisnici računalnih igara koji će, ako to budu željeli, moći zamijeniti joystick kapom.

+ Po čemu se FIRST-ov BCI projekt razlikuje od prethodnih istraživanja interakcije ljudi i strojeva?

- Prethodna istraživanja pretpostavljala su da se ljudi trebaju prilagoditi strojevima. Naš je moto - neka strojevi uče. To znači da su naši algoritmi prilagođeni moždanim valovima i neprestano uče kako ih što bolje filtrirati i razvrstati. U ovom slučaju računalo uči. Takav nas je pristup doveo do toga da testne osobe sada uče dvadeset minuta umjesto nekoliko stotina sati.

+ Može li testna osoba utjecati na to kako računalo analizira moždani signal?

- Ne.

- Može li isti moždani signal uzrokovati različite pokrete s obzirom na način na koji ga analizira računalo?

- Ne. Svaki pokret ima isključivo jedno predstavljanje u mozgu i to se predstavljanje u računalu pretvara u nule i jedinice. Računalo nema opcije kod interpretacije – nema izbora između različitih alternativa.

+ Ljudi će brinuti o tome da će njihove namjere biti pogrešno shvaćene od računala. Je li takvo što moguće?

- Ne jer računalo prima samo impulse koje osoba želi poslati.

+ Trebamo li se bojati manipulacije ovom tehnologijom?

- Ne, komunikacija između čovjeka i računala je jednosmjerna.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum