SAP Global
SAP MAG 15, rujan 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Zašto žene bježe iz informatike?

Čak i u najtolerantnijim društvima kolege "jačeg" spola s podsmjehom gledaju na žene u informatici. Činjenica da u ICT industriji još uvijek radi vrlo malo žena ukazuju na to da se one osjećaju izopćenima u tehnološkom okružju

Piše: Robert Gelo

 

Mada žene drže neka ključna mjesta u najvećim svjetskim korporacijama, ICT (information communication technology) industrijom već tradicionalno vladaju muškarci. Možda je moguće samostalno dokučiti nekoliko razloga za takvo stanje, no britanska institucija Equal Opportunities Commission (EOC) pokrenula je istraživanje o tome zašto relativno malo žena radi u informatičkim i telekomunikacijskim tvrtkama. U istraživanju se ispituju sami uposlenici tvrtki koji bi trebali dovesti do odgovora na pitanje da li se i u kojoj mjeri vrši segregacija nad ženama ne samo u ICT tvrtkama već i u građevinarstvu, edukaciji i strojarstvu.

EOC je povodom početka najnovijeg istraživanja objavio statističke podatke o udjelu ženskih djelatnika u nekim britanskim industrijama. Primjerice u građevinarstvu radi svega jedan posto žena, osam posto ih radi u strojarstvu, dok gotovo u potpunosti popunjavaju mjesta medicinskih tehničara i odgojitelja.

U prethodnom istraživanju EOC-ja, čiji su rezultati objavljeni u svibnju, utvrđeno je da postoji izravna veza između spolne segregacije i ozbiljnog nedostatka znanja i vještina u nekim poslovnim sektorima.

Jedna 24-godišnjakinja objasnila je u izvješću svoje probleme na ovaj način: "Nedavno sam počela raditi u ICT industriji. Rješavam probleme s računalima, a kolege mi dobacuju 'wow, trebala bi se honorarno zaposliti kao muškarac' ili 'trebala si se roditi kao dječak', što me doista deprimira. Osjećam se poput izgnanika i zbog toga sam nedavno počela razmišljati o tome da prijeđem u pravnu djelatnost. Možda bi karijera u cyber pravu bila prihvatljivija kao 'ženska'".

Opterećenost tehnologijom

Statističari u Velikoj Britaniji u posljednje su se vrijeme doista potrudili ispitati odnos žena i tehnologije. Magazin Good Housekeeping naručio je istraživanje o utjecaju imperativa stalne prisutnosti na prosječnu ženu. Rezultati pokazuju da su mobilni telefoni i e-pošta još jedna stvar o kojoj moraju brinuti zaposlene majke i da donekle doprinose stvaranju zbrke u svakodnevnom životu. Oko trideset posto žena u Velikoj Britaniji i 47 posto žena u Londonu smatra da je dovedeno do granice izdržljivosti zbog obveza na poslu i u kući.

Mobilna tehnologija omogućila je lakše zadiranje poslovnih obveza u obiteljski život. Deset posto žena izjavilo je da ih poslodavci zovu izvan radnog vremena, a otprilike isto toliko ispitanica smatra da su njihovi šefovi mnogo zahtjevniji kada komuniciraju e-poštom nego osobno.

Unatoč svemu, 29 posto žena (odnosno njih čak 56 posto iz starosne skupine između 16 i 24 godine) izjavilo je da ne bi mogle izdržati više od jednog dana bez svog mobilnog telefona

Ženski geekovi

Za razliku od uposlenih žena u Velikoj Britaniji, studentice u SAD-u objeručke prihvaćaju blagodati tehnologije. Tamo je naime provedeno istraživanje na uzorku od četiri tisuće studenata kojim je utvrđeno da mladići i djevojke u podjednakim postocima igraju on line računalne igre, posjeduju ručne igraće konzole i šalju SMS poruke sa svojih mobilnih telefona.

Velik dio američkih studenata, njih 65 posto, koristi širokopojasni Internet, a čak njih 95 posto općenito koristi Internet, što ih svrstava među skupine koje će najvjerojatnije koristiti download glazbe. Ipak, postoci su vrlo mali. Tek osam posto mladića i pet posto djevojaka sebe smatra ozbiljnim downloaderima.

Ipak, postoje i razlike. Muškarci u većem broju posjeduju igraće konzole. Njih 15 posto dnevno koristi video igre, dok je taj broj u žena mnogo manji – svega dva posto. Isto tako, broj mladića vlasnika MP3 playera dvostruko je veći u odnosu na djevojke.

Žene su pak aktivnije u komunikaciji jer mobilne telefone posjeduje 82 posto studentica nasuprot 74 posto studenata, a slično je i s telefonskim sekretaricama.

Svijetli primjeri

Unatoč svemu, žene su se uspjele izboriti za neka od najprivlačnijih managerskih mjesta u svjetskoj informatičkoj industriji. Najočitiji primjer za to jest Carly Fiorina, odlučna i čvrsta dama koja je prije nekoliko godina preuzela upravljanje kompanijom Hewlett-Packard i u relativno kratkom roku je preobrazila i pripremila za predstojeće razdoblje žestoke borbe s globalnom konkurencijom.

Fiorina je došla u HP u srpnju 1999. godine i preuzela mjesto predsjednice i generalne direktorice kompanije. Kruna njezine karijere svakako je uspješno preuzimanje konkurentske kompanije Compaq koje je od HP-a načinilo jednog od dva najveća "igrača" na svjetskom tržištu hardvera, uz konkurentsku kompaniju Dell. Fiorina nije samo uspješno spojila dvije kompanije i dala im novu prepoznatljivost već je odgovorna i za strateški zaokret HP-a koji od pukog proizvođača osobnih računala prerasta u tvrtku koja nudi i multimediju i softver što joj sasvim sigurno daje novu dimenziju i veću "težinu" među globalnim igračima. Prije HP-a Fiorina je dvadesetak godina radila u kompaniji AT&T te u Lucent Technologiesu gdje je obavljala vodeće managerske funkcije.

Još jedan svijetli primjer djeluje u Hrvatskoj, radi se o tvrtki Ericsson Nikola Tesla koja svojim odnosom ženskih i muških uposlenika daleko premašuje europske i svjetske standarde. Naime u tvrtki ENT radi oko 30 posto žena i oko 70 posto muškaraca, zbog čega odskače i u okvirima Ericssonove korporacije koja ima podružnice u svim dijelovima svijeta. Zbog toga je kompanija Ericsson Nikola Tesla dobila korporacijsku nagradu Ericsson European Equality Award (EEEA) za 2000. godinu u oštroj konkurenciji s drugim Ericssonovim europskim kompanijama. Korporacijska nagrada EEEA  dodjeljuje se za jednakost položaja žena i muškaraca u poslovnom okružju i to na svim razinama kompanijske hijerarhije.

Ključna osoba u takvom pristupu hrvatske podružnice Ericssona je potpredsjednica tržišne jedinice za srednju Europu Gordana Kovačević. Ona je i osobno dobila dvije specijalizirane nagrade za poslovne žene u Hrvatskoj. Proglašena je "ženom godine" za 2001. u izboru časopisa Zaposlena, a zatim je u lipnju 2004. dobila priznanje za ICT managericu godine od tvrtke Meritor Media. ENT je dobio i priznanje Meritor Medije za jednakost spolova i promicanje uloge žena u industriji informacijsko-komunikacijskih tehnologija

Gordana Kovačević je odgovorna za područje komunikacijskih rješenja i podršku prodaji, potpredsjednica Ericssona Nikole Tesle i direktorica Centra za projektiranje i komunikacijska rješenja u istoj kompaniji. Povrh toga Gordana Kovačević, koja je magistrirala na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i koja trenutačno priprema i doktorsku disertaciju, imenovana je 2000. akademikom ruske Međunarodne telekomunikacijske akademije (International Telecommunications Academy - ITA).

Info: http://www.eoc.org.uk

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum