SAP Global
SAP MAG 16, listopad 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Malta i Estonija prestigle Španjolsku i Portugal

Nedavno istraživanje koje je provedeno na razini Europske unije naznačava da su neke nove članice prilično odmakle u razvoju informatizacije društva

Poslovna škola INSEAD je nedavno dovršila opsežnu analizu usklađenosti novih članica Europske unije i zemalja kandidata s planom eEurope 2005. Između ukupno trinaest uglavnom srednjeeuropskih zemalja najbolji prosjek su postigle Estonija i Malta koje su već sada potpuno usklađene s europskim akcijskim planom razvoja informatičkog društva. Hrvatska nije uključena u tu skupinu zemalja jer je tek naknadno postigla status kandidata za ulazak u EU. Analiza je nazvana "A study of the degree of alignment of the new member states and the candidate countries".

Akcijski plan informatizacije društva


Kliknite ovdje za uvećanu sliku
(70k)

Europska komisija dosad je donijela dva akcijska plana koji propisuju dinamiku informatizacije javnog sektora kao i čitavog društva. Prvi akcijski plan, eEurope 2002, uglavnom se bavio osiguranjem dostupnosti internetskih usluga građanima, dok se u fokusu drugoga plana, eEurope 2005, nalazi nadgradnja u obliku e-vlade ili e-zdravstva.

Akcijski plan eEurope 2002 usvojen je još 2000. godine i u konačnici je početak nastojanja da se EU do 2010. godine načini najkonkurentnijim tržištem na svijetu, s najvišim socijalnim i obrazovnim standardima. U središtu zanimanja tog plana bilo je značajno podizanje razine prodora Interneta u stanovništvu koji će osigurati infrastrukturu za daljnje ekonomske aktivnosti.

Akcijski plan eEurope 2005 na temelju postignuća prethodnog plana razrađuje razvoj usluga, aplikacija i sadržaja koji trebaju donijeti razvoj novih tržišta. Promoviraju se usluge kao što su e-Government, e-Health, e-Education i e-Commerce. U podlozi tih sofisticiranih servisa jest rastući širokopojasni pristup Internetu, a sve veću važnosti dobiva problematika sigurnosti online komuniciranja.

eEurope 2002

  • udvostručavanje prodora Interneta u domaćinstvima
  • regulacija telekomunikacijskog tržišta
  • pad cijena pristupa Internetu
  • gotovo sve tvrtke škole spojene su na Internet
  • Europa posjeduje najbržu istraživačku backbone mrežu
  • Gotovo do kraja riješena legislativa za e-Commerce
  • Više upravnih usluga dostupno je online
  • Pojavljuje se infrastruktura za korištenje smart kartica
  • Napuci za dostupnost weba usvojeni u državama članicama

eEurope 2005

  • Moderne online javne usluge

1.      e-Government

2.      e-Learnnig usluge

3.      e-Health usluge

  • Dinamično e-Business okružje
  • Preduvjeti za gore navedeno

1.      Opća dostupnost širokopojasnog Interneta po konkurentnim cijenama

2.      Infrastruktura za sigurnost informacija

Iz istraživanja je generiran eEurope 2005 Indeks koji uključuje ukupno 28 zemalja: petnaest starih članica, deset novih te tri kandidata. Taj indeks treba poslužiti kao mjerilo za konkurentnost svake zemlje u ICT području te njihovu usklađenost "nove Europe" s postignućima deset starih članica.

Taj je indeks sastavljen od pet ključnih pokazatelja ili indikatora:

  • Internetskih pokazatelja
  • Modernih online javnih usluga
  • Dinamičkog eBusiness okružja
  • Sigurnosti informacijske infrastrukture
  • Širokopojasnog pristupa Internetu
  • Uključenih 28 zemalja je na temelju tog indeksa podijeljeno u četiri skupine:

  • Globalni predvodnici
  • Potpuno usklađene zemlje
  • Djelomično usklađene zemlje
  • Zemlje koje još trebaju razvijati informatičko okružje
  • Nova Europa brža od stare

    Zanimljivo je da su po svojim konačnim rezultatima zemlje "stare" i "nove" Europe donekle izmiješane. Naime, Malta i Estonija koje po svojim ICT pokazateljima predvode skupinu novih članica svrstane su u grupu potpuno usklađenih zemalja dok su dvije članice skupine EU-15 svrstane u grupu djelomično usklađenih zemalja.

    Većina novih članica EU nalazi se u trećoj skupini: to su Slovenija, Češka, Poljska, Cipar, Slovačka i Latvija. U četvrtoj skupini se nalaze dvije nove članice EU-a – Litva i Mađarska – te dva kandidata – Bugarska i Rumunjska.

    Kao jednu od glavnih razlika između skupine EU-15 i skupine novih članica (koju nazivaju NMS ili new member states) autori istraživanja navode bitno različite GDP per capita vrijednosti. Cipar, najbogatija nova članica s prosječnim godišnjim prihodom od X eura po glavi stanovnika, još je uvijek siromašnija od najsiromašnije članice skupine EU-15, Portugala, koji postiže x eura po glavi stanovnika godišnje. Naime, investicije u nove tehnologije u velikoj mjeri ovise o bogatstvu ili višku novca nekoga društva i ovdje je teško očekivati velike promjene u doglednoj budućnosti. Ipak, NMS zemlje imaju očite prednosti u odnosu na zemlje u razvoju poput Indije, Brazila ili Turske jer je njihovo stanovništvo u prosjeku bolje obrazovano.

    Pet glavnih pokazatelja


    Kliknite ovdje za uvećanu sliku
    (57,5k)
     

    Autori ovog istraživanja su kod sastavljanja "top ljestvice" uzeli u obzir pet općih pokazatelja usklađenosti s europskim akcijskim planom. Oni obuhvaćaju ukupno 14 političkih pokazatelja i 22 dodatna pokazatelja:

  • Internetski pokazatelji: Odnose se na razinu pristupa Internetu od strane pojedinačnih korisnika. Sastoji se od triju kategorija – dostupnosti Interneta građanima, dostupnosti Interneta tvrtkama i cijena pristupa Internetu.
  • Moderne online javne usluge: Radi se o mjerilima dostupnosti javnih online usluga i razini njihova korištenja. Ovaj se pokazatelj sastoji od triju kategorija – e-Governmenta, e-Learninga i e-Healtha.
  • Dinamično e-business okružje: Ovaj pokazatelj mjeri razinu e-trgovine u europskim zemljama. Sastoji se od dviju kategorija – online kupnje i prodaje te spremnosti za e-business.
  • Sigurnost informacijske infrastrukture: Pokazatelj mjeri razinu sigurnosti pristupa Internetu i online poslovanja.
  • Broadband: Ovaj pokazatelj mjeri razinu dostupnosti i korištenja širokopojasnog pristupa Internetu.
  •  

     
     

    Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum