SAP Global
SAP MAG 16, listopad 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Galileo: Europski odgovor na GPS

Prenosimo razgovor s Heinzom Hilbrechtom, projektnim managerom satelitskog navigacijskog sustava Galileo i direktorom za energiju i transport u Europskoj komisiji

Izvor: SAP INFO http://www.sap.info

Global Positioning System (GPS), kojega je izvorno razvilo ministarstvo obrane SAD za potrebe vojske, danas omogućava vrlo precizno određivanje pozicije plovila, vozila i zrakoplova. Od 1998. Europska unija razvija vlastiti sustav satelitske navigacije u sličnom frekvencijskom rasponu i namjerava ga pokrenuti do 2008. godine. Istodobno postojanje dvaju sustava dovodi do spekulacija koje su bile posebno učestale za vrijeme iračke krize, o tome da bi Amerikanci mogli u slučaju opasnosti naprosto deaktivirati Galileove signale. Obje strane su u lipnju postigle dogovor i svojim odnosima na summitu između EU i SAD u Irskoj.

  • Koje su glavne razlike i sličnosti između GPS-a i Galilea?

Galileo je jedini globalni sustav satelitske navigacije koji se razvija i optimizira isključivo za civilne svrhe. S druge strane, GPS je tek odnedavno otvoren za civilnu uporabu i ostao je ključnim dijelom američkog obrambenog sustava. Dok GPS nudi samo jedan civilni signal, Galileo podržava i otvoreni signal i različite dodatne usluge. Te će usluge uključivati jedan poseban komercijalni signal i jedan poseban navigacijski signal za zračni i pomorski promet s automatskim upozorenjima o pogreškama, sigurnim signalom za javne službe poput policije i pograničnih jedinica te signal za hitne službe. Očito je da Galileo ima veće operativne mogućnosti nego GPS.

Ti će otvoreni servisi biti sukladni postojećim GPS servisima i na taj će način korisnici moći primati signale Galilea i GPS-a. za razliku od GPS-a, otvoreni Galileovi servisi i dalje će prolaziti kroz postupak optimizacije, no njihove će bazične usluge biti sukladne.

S tehničke strane, jedna od glavnih razlika jest da je Galileo doživio značajna poboljšanja u smislu točnosti određivanja položaja i pouzdanosti, čak i u problematičnim područjima poput polarnih regija ili gusto naseljenih gradova. Galileo pruža pouzdaniju točnost signala i njegovu veću dostupnost što je važno za aplikacije koje kod kojih je sigurnost kritična, primjerice za zračni promet. GPS to ne može omogućiti.

  • Dakle GPS i Galileo se nadopunjuju i ne predstavljaju međusobnu konkurenciju?

Može se tako reći.

  • U kojim će se primjenama Galileo koristiti u početku rada i kako će njegove usluge izgledati u budućnosti?

Do sada je u plan za Galileo ušlo stotinjak aplikacija, uključujući upravljanje cestovnim transportom i pomorskim flotama, zatim pozicijske usluge za individualnu uporabu, energetski sektor i precision farming u poljoprivrednom sektoru. Primjerice u energetskom sektoru Galileo može poslužiti za izradu elektroničkih mapa infrastrukture, sinkronizaciju električnih čvorova i generatora ili detekciju problema u električnim čvorovima. U zemljoradnji Galileo može poslužiti za prikupljanje preciznih informacija o kvaliteti tla, rasprostranjenosti štetočina i urodu sjetve na poljima i na taj način može omogućiti ciljanu i ekonomičnu aplikaciju gnojiva, herbicida i pesticida što pridonosi očuvanju okoliša i čuva prirodne resurse.

Za dvadeset godina će pozicioniranje pomoću satelitske navigacije biti nezamjenjiv alat u svakodnevnoj uporabi, poput telefona. Nije teško zamisliti da će taj sustav postati standardno sredstvo koje omogućava značajno poboljšanje učinkovitosti u upravljanju prometom, primjerice u sustavima naplate cestarine, upravljanju tokovima prometa i hitnim službama.

Pošto Galileo za razliku od GPS-a može ponuditi dodatne usluge moguće je očekivati njegov prodor na nova tržišta u čitavom svijetu. Razvojem Galiea ne upravlja vojska, kao što je to slučaj s GPS-om, već u njemu mogu sudjelovati pojedine države izvan EU i privatni sektor. Veliko zanimanje za sudjelovanje u projektu, koje su pokazale neke države, naznačava njegove potencijale na globalnom tržištu. EU je već potpisala sporazume s Kinom i Izraelom, a uskoro će uslijediti i drugi.

  • Kakvi se problemi mogu očekivati od strane Amerikanaca nakon implementacije Galilea?

Ne očekujem ikakve probleme. Galileo će pridonijeti klimi zdrave konkurencije koja će donijeti poboljšanja i za korisnike civilnog GPS-a. nasuprot rasprostranjenim tvrdnjama, SAD ne može "isključiti" Galileo. Navodni problemi oko nacionalne sigurnosti koje su SAD više puta spominjali odnose se ponajviše na činjenicu da GPS i Galileo dijele "tijesne" radijske frekvencije. No pregovorima su na zadovoljstvo obiju strana riješena pitanja oko suživota dvaju sustava u istom radijskom spektru. Zapovjednici u NATO-u će dobiti tehnička sredstva za prekidanje civilnih signala GPS-a i Galilea u slučaju opasnosti, u određenim geografskim zonama. No to neće utjecati na globalnu dostupnost Galilea.

  • Na koji način sporazum sa SAD koristi Galileo sustavu?

Sporazum ne samo da jamči suživot s jednakim pravima već donosi značajne benefite u smislu postizanja globalnog standarda za opće aplikacije i otvorene servise. Sada je moguće izbjeći ometanje sustava bilo s koje od dviju strana. Korisnici bi trebali primati signale obaju sustava zahvaljujući njihovoj interoperabilnosti. SAD i EU mogu pored toga tehnički unapređivati vlastite sustave bez mogućnosti veta druge strane. Naravno, pritom treba uzeti u obzir problem nacionalne sigurnosti. Na kraju, nadamo se da će taj sporazum značiti kraj svom medijskim spekulacijama oko problema s frekvencijskim spektrom.

  • Kakve su ustupke morale napraviti uključene strane?

Za osiguranje koegzistencije obaju sustava u uskom frekvencijskom spektru obje su strane morale pružiti ustupke što je bilo moguće tek nakon dugačkih i složenih tehničkih pregovora. To je zahtijevalo EU-ovo razumijevanje problematike elektroničkog ratovanja u koju su uključeni SAD i drugi članovi NATO-a. S druge strane, SAD je morala prihvatiti da se vojni GPS kod ne miješa s civilnim Galileovim signalima. Pregovori su bili vrlo intenzivni i odvijali su se na razini tehnoloških stručnjaka, u ozračju koje je pokatkad bilo napeto, ali uvijek profesionalno. Unatoč svim "proročanstvima" o propasti pregovora, uspjeli smo postići win-win rješenje.

  • Postoje li i dalje razmirice po bilo kojem pitanju?

Ne. Obje su strane pristale na osnivanje radnih skupina za nastavak razmjene ideja potrbnih za napredak sigurnosti, razmjene i razvoja sustava.

  • Da li to jamči dostupnost Galilea u vrijeme kada se SAD nalaze u ratu?

On jamči nadzor EU-a na d Galileom. SAD nemaju sredstva za isključivanje Galilea. Štoviše, isključivanje Galilea od strane Europske unije nije moguće čak niti u slučaju opasnosti. U interesu je EU-a osigurati globalni kontinuitet Galileovih signala. Isključivanje sustava ne bi bilo moguće čak niti u hipotetičkom slučaju korištenja satelitske navigacije od strane neprijateljske države. Realnije je očekivati protumjere u smislu ometanja i presretanja signala u određenim regijama.

  • Kakvi su daljnji savezi u postavljanju sustava satelitske navigacije zanimljivi za EU?

Ruski Glonass, također primarno vojni sustav, već dulje vrijeme postoji usporedno s GPS-om. Europska komisija trenutno pregovara o suradnji između Galilea i Glonassa. Osim Galilea, ne nazire se novi globalni sustav satelitske navigacije. Doduše razvijaju se regionalni sustavi, primjerice u Indiji, no oni su ovisni o GPS-u ili Glonassu.

  • Ne traži li napredak satelitske navigacije, koji je postignut u posljednjih desetak godina, postizanje novih međunarodnih sporazuma?

Mi u Europskoj komisiji razmatramo pitanje multilateralnih sporazuma, primjerice oko međunarodnog sporazuma o odgovornostima i obvezama u satelitskoj navigaciji. Osim spomenutih bilateralnih sporazuma između EU i trećih država nismo prepoznali niti jednu hitnu potrebu multilateralne akcije. S druge strane, Ujedinjeni narodi pokazuju sve više zanimanja za korištenje tehnologije satelitske navigacije. U listopadu Generalna skupština UN-a objavljuje nove preporuke koje među ostalim pokrivaju koordinaciju među operaterima, na čemu surađuje i Europska komisija.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum