SAP Global
SAP MAG 17, studeni 2004.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Pretplata smjenjuje licenciranje

Dio softverskih stručnjaka upozorava da bi se model prodaje licenci mogao iz korijena promijeniti. Korisnicima će se sve više nuditi modeli pretplate i iznajmljivanja aplikacija

Piše: Robert Gelo

 

U današnje vrijeme kada se na tržištu pokazuje sve veća konkurentnost, problematika cijena softvera i njegovog licenciranja postaje sve važnija. Danas se 67 posto softvera prodaje tako što se unaprijed plaća licenca, a naknadno i troškovi njegova održavanja. Dio stručnjaka naime upozorava da će se današnji vladajući pristup rigidnog odnosa prema kupcima odnosno korisnicima morati promijeniti i da će se isporučitelj softvera morati prilagoditi onima koji kupuju njihove proizvode.

Tematikom licenciranja softvera bavili su se vodeći stručnjaci koji su se u listopadu okupili u Santa Clari u Kaliforniji na SoftSummit konferenciji. Na vidjelo su izašle brojne zanimljive ideje, a glavna poruka je da softverska industrija ulazi u pogrešku jednokratne prodaje licenci jer uzima lojalnost svojih korisnika kao gotovu stvar, a nedostaje joj maštovitosti i fleksibilnosti.

Nasrtljivi prodajni predstavnici

Kako tvrde softveraši, korisničke kompanije nisu pretjerano zadovoljne kada im na vrata pokuca prodajni predstavnik nekog isporučitelja softvera i agresivno ponudi nove opcije, također im sve više smeta mukotrpan posao aktualiziranja softvera, održavanja sustava ili pak kada konzultant naplati instalaciju softverske funkcionalnosti koja im nikada neće zatrebati.

Zbog toga isporučitelji softvera moraju sa sve većom pažnjom pratiti alternative koje se nude njihovim korisnicima. Prije svega to su open source rješenja koja su bitno jeftinija, a u nekim slučajevima čak i besplatna u inicijalnoj fazi. U posljednje vrijeme nezadovoljne korisnike počele su otimati i kompanije specijalizirane za iznajmljivanje softvera poput tvrtke Salesforce.com.

Softverska pretplata

S druge strane, softverska industrija sve češće predlaže naplatu svojih proizvoda putem pretplate, a u slijedeće dvije godine ovaj bi način trebao postati standardnim dijelom ponude. Naime softverska industrija razmišlja o pretplati kao modelu koji donosi stabilan dotok prihoda, za razliku od ipak nepredvidivog života od prodaje licenci. Primjerice tvrtka Sun Microsystems postigla je da se već trećina njena prihoda od prodaje softvera ostvaruje putem pretplate.

Pretplata se svodi na plaćanje mjesečne ili godišnje pristojbe za korištenje softvera putem weba, samo putem "tankong klijenta" odnosno web browsera, bez potrebe za kupovinom snažnog hardvera i instalacijom aplikacija.

Kako bi se utvrdilo stav korisnika prema plaćanju softverske pretplate poduzeto je istraživanje čiji su rezultati objavljeni na SoftSummitu. Zasad najveći dio korisnika, njih sedamdeset posto, preferira tradicionalan način kupovine softvera odnosno concurrent-user i per-seat naplatu. Istraživanje također ukazuje na to da će se kontroliranje licenci u budućnosti sve više obavljati elektronički umjesto manualno. Danas se 46 posto kontrole licenci obavlja elektroničkim alatima, a u 2006. bi se taj postotak trebao popeti na 62 boda. Utvrđeno je i da značajan dio prometa softverskih kompanija, 21 posto, dolazi od održavanja softvera. Istraživanje je obuhvatilo gotovo 400 softverskih kompanija i stotinjak korporativnih menadžera.

Plati koliko potrošiš

Jedan od novijih modela koje nude IT kompanije jest utility computing odnosno iznajmljivanje hardvera i softvera za potrebe pojedinih projekata. Ponuđači ovakvih usluga uspoređuju ih s električnom energijom jer korisnik plaća samo onoliko koliko potroši. Predviđa se da će u budućnosti ta usluga doslovce nalikovati električnoj mreži: umjesto rackova koji nisu uvijek u pogonu korisnik će imati zidne utičnice u koje će se uključivati kada mu zatreba procesorska ili aplikacijska snaga.

Ne treba posebno objašnjavati prednosti ovakvoga pristupa, prije svega radi se o izravnom smanjenju IT troškova jer korisnici neće morati kupovati infrastrukturu i softver već će sve to iznajmljivati u skladu s trenutnim potrebama. Utility computing ujedno otklanja potrebu za zapošljavanjem dodatnog kadra jer se sve izvodi kroz outsourcing, dakle s tehnologijom se iznajmljuje i radna snaga.

Dva glavna problema usporavaju daljnji razvoj ovog alternativnog servisa koji se može ponuditi putem širokopojasnog Interneta. Sami potencijalni korisnici, a to pogotovu vrijedi za velike kompanije, nerado outsourcaju svoje kritične procese, a ponuđači još uvijek nisu do kraja razradili modele naplate.

Multicore procesori mijenjaju strategiju

U uskom segmentu poslužiteljskog softvera također se događaju značajne promjene jer hardverski proizvođači sve češće isporučuju dual core i multicore procesore. Naime, dok takvi novi procesori koji sadržavaju više jezgri u jednom komadu silicija omogućavaju obavljanje više zadataka u istom vremenu, softversku dobavljači suočavaju se s pitanjem promjene strategije naplate svojih proizvoda. Licence za softver koji se koristi na web i e-mail poslužiteljima uglavnom se naplaćuju prema broju procesora na kojima se on koristi. Sada je glavno problem treba li, primjerice, dual core procesor računati kao jedan ili dva procesora.

S obzirom da se u Intelu i Sunu već razvijaju multicore procesori, vrlo je lako dočarati dimenzije problema s kojima se suočavaju dobavljači softvera.

Sve je aktualniji i multithreading odnosno particioniranje procesora koje također pomiče definiciju procesora i otvara nova pitanja za čitavu industriju.

Puko umnažanje cijene prema broju jezgri ili particija po svakome komadu silicija možda je najjednostavnije ali najvjerojatnije ne predstavlja najbolje rješenje.

Odgovor na to pitanje nudi tvrtka IDC koja u svojim tržišnim analizama ne broji procesore prema broju jezgri već prema broju utičnica. U takvom sustavu dual core procesor broji se kao jedan jedini procesor.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum