SAP Global
SAP MAG 19, sije�anj 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Najvažnije menadžerske odluke za 2005.

Vodeći menadžeri za magazin Chief Executive predviđaju kojim će se najvažnijim pitanjima baviti u novoj godini

Koje su najveće brige koje će pritiskati menadžere u 2005. godini? Odgovor na to pitanje pokušao je dati magazin Chief Executive koji je u broju od prosinca 2004. analizirao očekivanja menadžera za novu godinu. Oko trećine problema koje očekuju spadaju u područje informacijskih tehnologija – od problema sigurnosti do pitanja prihvaćanja open source tehnologija te nošenja s outsourcingom.

Svoje su misli s čitateljima Chief Executivea podijelili neki od vrhunskih menadžera koji se u svakodnevnom poslovanju susreću sa spomenutim pitanjima.

Očvrsnuti Internet

Generalni direktor tvrtke FedEx, Frederick W. Smith, stavlja problem računalne sigurnosti u kontekst svjetske sigurnosti. Navodi da je od 11. rujna 2001. u svijetu uhićeno oko tri tisuće osumnjičenih terorista i da je zamrznuta imovina terorista u vrijednosti većoj od sto milijuna američkih dolara.

On smatra da bi Internet trebao očvrsnuti odnosno komunikacija bi trebala biti sigurna i otporna. Pristupačnost Interneta ujedno predstavlja i njegovu najveću slabost. Bez dodatnih sustava sigurnosti ta bi slabost mogla uzrokovati njegovu propast. Smith tvrdi da problem sigurnosti Interneta po svojoj ozbiljnosti dolazi odmah iza nuklearne i biološke opasnosti.

Kako bi očvrsnule Internet, tvrtke moraju osigurati kibernetički prostor za svoje uposlenike, korisnike, urede i zajednice. Jedan od načina je odvajanje kritičnih poslovnih online funkcija od ostalih kako bi u slučaju napada virusima održali osnovne poslovne transakcije. Pored toga moguća je i instalacija softvera protiv kibernetičkog terorizma u vatrozid) koji zaustavlja sve sumnjive transmisije prije nego što načine štetu. Konačno, Smith savjetuje velikim isporučiteljima softvera da u svoje proizvode ugrade zaštitu od virusa.

Još jedan od načina učvršćivanja Interneta jest regulacija i reforma e-pošte koja predstavlja jedan od glavnih načina prenošenja virusa i crva (u privicima poruka). Naime dok uplitanje u tuđu poštu predstavlja  federalni prekršaj u SAD, zloporaba e-pošte ne povlači sankcije.

Otvoriti se otvorenom kodu

Generalni direktor tvrtke Novell Jack Messman u svom je tekstu napisao vlastito viđenje utjecaja open sourcea na poslovanje. Naime, donedavno je većima menadžera u SAD zdravo za gotovo prihvaćala monopolistilčki nadzor softvera koji se koristi u njihovim kompanijama, a to je nešto što sigurno ne bi tolerirali u ostalim dijelovima svoga poslovanja. On predviđa da će se to sasvim promijeniti u 2005. jer je open source softver baziran na Linuxu postao široko dostupan korporativnim korisnicima kako na poslužiteljskoj tako i na razini stolnih računala. To znači da informacijska tehnologija ponovno nudi mogućnosti izbora, a menadžeri se mogu osloboditi Microsoftova stiska.

Donedavno su menadžeri s podozrenjem gledali na Linux jer on nosi dašak "gerilskog ratovanja", a stvara ga labava skupina od oko milijun programera koji nude svoje znanje i iskustvo za proizvodnju besplatnog softvera.

Najveći problem bila je neusklađenost Linuxa i veliki problemi ko njegova održavanja. Sada je i to riješeno jer su vodeće informatičke kompanije poput IBM-a, HP-a i Novella uložile znatna sredstva u to da Linux učine predvidivim okružjem.

Povećati kvalitetu outsourceinga

Supredsjednik tvrtke Sapient Jerry A. Greenberg pak smatra da bi menadžeri trebali drugačije postaviti koncepciju outsourcinga. On navodi optimističku prognozu Forrester Reshearcha prema kojem će prosječno izdvajanje za IT tehnologiju među američkim top 500 tvrtkama porasti s 3,8 na šest postotaka. No, glavni problem prema Greenbergu je često razočarenje naručitelja kvalitetom IT usluga.

U glavama top menadžera sve se češće javljaju nove ideje koje donose novi pogled na stvari: umjesto klasičnog outsourcinga u koji su uključene tvrtke koje će odraditi sve poslove "u paketu", sada se sve više traže pružatelji usluga specijalizirani za pojedine segmente poslovanja. Zbog toga se bilježi smanjivanje angažmana za tri najveća pružatelja tradicionalnog outsourcinga: tvrtke IBM, EDS i Computer Sciences Corp.

U pojašnjenju Greenberg navodi modele klasičnog outsourcinga:

  • External monopoly – Tvrtka povjerava najveći dio svojih IT funkcija velikom vanjskom dobavljaču. Zbog uklanjanja konkurencije inovacija je zatomljena, izgubljen je nadzor, ograničena je odgovornost i pojavljuje se inercija
  • Internal monopoly – Tvrtka se oslanja na vlastite djelatnike za najveći dio svojih IT funkcionalnosti. U teoriji angažman takvih stručnjaka donosi korist, no u praksi većina IT organizacija nije najbolje usklađena s poslovanjem matičnih tvrtki, ne mora se prilagođavati konkurenciji i menadžeri nemaju jednako visoka očekivanja i postavljene standarde kao što je to slučaj kada se angažiraju vanjski dobavljači
  • Mix and match – Danas se većina kompanija služi ovim modelom koji se sastoji od kombinacije vanjskih i unutarnjih koncepcija. Što se tiče angažiranja vanjskih dobavljača većina organizacija koristi best bid pristup za svaki projekt, odnosno izabire najbolju ponudu. Taj je pristup najbolji na planu kompetitivnosti, no problem je što takvi projekti ne donose znanje u tvrtku, niti ne omogućavaju kvalitetnu suradnju dobavljača i djelatnika koja bi osigurala najbolje ispunjenje interesa tvrtke.

Greenberg potom navodi primjer jednog klijenta tvrtke Sapient, energetske kompanije koja informacijskoj tehnologiji pristupa na sasvim nov način. Ta je kompanija naime odlučila outsourceati čitavu svoju IT funkcionalnost bez korištenja bilo kojeg klasičnog modela. Oni su smanjili broj svojih IT dobavljača s više tisuća na manje od dvadeset, što je dovoljno da održe zdravu razinu konkurencije među njima. On taj model naziva managed competition i karaktezira ga na slijedeći način:

  • Segmentirani IT portfolio – Segmentacija dobavljača može se opstaviti na osnovama vrste poslovanja, tehnologije, funkcija ili drugih kriterija. Pri tome se mali broj vanjskih dobavljača odabire u skladu sa segmentima poslovanja organizacije
  • Kompetitivno okružje – Od odabranih dobavljača očekuje se da će surađivati i natjecati se u najboljem interesu klijenta
  • Transparenta izvedba – Učinkovitost i djelotvornost svakog pojedinog dobavljača ocjenjuje se standardiziranim skupom mjerenja poslovanja (primjerice mjerenjem povrata ulaganja i zadovoljstva klijenta te ukupnom cijenom projekta). Dobavljači se redovito evaluiraju i te su ocjene transparentne i vidljive što predstavlja konstantan pritisak za visoku izvedbu
  • Prava ravnoteža dobavljača – Tradicionalni globalni integratori nude velike projekte dok inovatori srednje veličine nameću agilnost, kreativnost, bolje cijene i više standarde.

Greenberg upozorava da managed competition model zahtijeva konstantnu i vidljivu potporu rukovoditelja i generalnog direktora kompanije. Iako je ta koncepcija zahtjevna ona nije nemoguća i ima velik potencijal za ostvarivanje konkretnih materijalnih rezultata, a najvažnije je odabrati pravu skupinu dobavljača. [rg]

Info: http://www.chiefexecutive.net/mag/204/index.html

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum