SAP Global
SAP MAG 20, velja�a 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Biometrija za praktičniju sigurnost

U razgovoru sa SAP INFO online magazinom, Erik Michielsen iz tvrtke ABI Research objašnjava razloge širenja novih tehnologija poput biometrije

Izvor: SAP INFO

 

Biometrijska svojstva sve češće su konkurencija zaporkama i brojčanim šiframa. Analitičari poduzeća ABI Research predviđaju brzi rast, osobito na tržištu krajnjih korisnika, za sustave s biometrijskom identifikacijom otisaka prstiju, glasa ili šarenice oka, na primjer. U razgovoru sa SAP INFO onlineom, Erik Michielsen, menadžer područja RFID i sveobuhvatnih mreža (Ubiquitous Networks) u poduzeću ABI Research objašnjava razloge širenja tih novih tehnologija, kao i prepreke njihovu širenju.

  • Gospodine Michielsen, kako se zadnjih godina razvijalo globalno tržište sustava za biometrijsku identifikaciju, te kakva su predviđanja za nadolazeće godine?

Michielsen: Razvitak biometrijskoga tržišta, inovacija i sazrijevanje pokrenule se potrebe državnih tijela i poduzeća za pružanjem veće sigurnosti u obliku točnijih identifikacijskih i autentikacijskih rješenja. To tržište ne pokazuje znakova smirivanja, tim prije što Microsoft i IBM forsiraju primjenu biometrije unutar rješenja za PC poslužitelje, a Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS) promiče primjenu biometrije i preko granica njezinih temeljnih primjena u policijske i istražiteljske svrhe za rješenja kontrole ulaza i izlaza na granici.

Državna primjena na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini nastavit će poticati rast biometrijskoga tržišta sljedećih pet godina. Međutim, kako se tehnološke prednosti, a to su lakoća uporabe i diferencirana sigurnost, stapaju u znatniji, jeftiniji, nenametljiviji vrijednosni prijedlog za potrošače, nove aplikacije javit će se u izobilju u sklopu financijskoga, zdravstvenoga i maloprodajnoga sektora. U maloprodaji, primjerice, biometrijski skeneri otiska prstiju koriste se za potvrdu i izvršenje kupovine na prodajnome mjestu te se u nekim slučajevima koriste kao zamjena za gotovinske transakcije i uporabu kartica.

Tvrtka ABI Research prognozira povećanje prihoda na svjetskome biometrijskome tržištu s 494 milijuna dolara u 2003. na 9,1 milijardi u 2010. To uključuje hardver, softver, algoritme, kao i integracijske usluge.

  • Ima li u tome razlika među državama?

Michielsen: Razlike među državama stalno se smanjuju. Osnovan u lipnju 2002., tehnički odbor ISO/IEC JTC 1/SC37 formiran je kao međunarodno tijelo za izradu globalnih i regionalnih biometrijskih standarda za širok raspon tehnologija. Prije odbora ISO SC37, Europa i Sjedinjene Američke Države imali su različita tijela. Cilj odbora SC37 je omogućiti razvitak interoperabilnih biometrijskih sustava na kojima ponuđači mogu razvijati proizvode.

  • Teroristički napadi od 11. rujna prouzročili su opći porast potražnje za biometrijskim sigurnosnim sustavima. Koji drugi čimbenici potiču rast tržišta?

Michielsen: Reakcija na 11. rujna omogućila je državnoj vlasti da potakne ad hoc napore za standardizaciju biometrijske tehnologije. Tako sada postoji novo zakonodavstvo, novi uvjeti i novi standardi koji daju toliko potreban okvir za biometrijske projekte sigurnosti zemlje koji idu dalje od graničnog osiguranja i zaštite infrastrukture. To povećano zanimanje za biometriju progresivno utječe na privatni sektor u financijskim službama, zdravstvu i vertikalnim maloprodajnim tržištima.

  • Koji će čimbenici ograničiti rast?

Michielsen: Standardi neovisni o uređajima ne rješavaju softverske probleme u biometriji. Standardi naprosto nisu dovoljno uznapredovali da riješe ono što većina ponuđača smatra najobičnijom komponentom rješenja za identifikaciju: softver. Biometrijski softver mora biti interoperabilan unutar svih biometrijskih tehnologija, ako će se te tehnologije zajednički koristiti u aplikaciji – primjerice, lice i prst – te ako softversko tržište planira prijelaz s fragmentiranoga na standardizirano tržište.

Uz to, pomanjkanje koordinacije unutar djelatnosti vezano za biometrijske tehnologije kao što je lice, prst šarenica ili glas, kao i unutar svakoga biometrijskoga tehnološkoga sektora, sprječava rast. To pomanjkanje koordinacije izvire iz raširenoga mentaliteta u ovoj djelatnosti koji je usredotočen isključivo na uskogrudne ciljeve. To znači sudjelovanje standarda u daljnjim pojedinačnim ciljevima i planovima. Taj mentalitet utapa integritet samih standarda i potiče poduzeća na individualno i defanzivno promišljanje u forumima za promicanje razmjene, interoperabilnosti i suradnje.

  • Koji su glavni tehnološki pomaci na tom području?

Michielsen: Biometrijske tehnologije nastavljaju povećavati performanse, a ključni tehnološki proboj bio je prijelaz sa zasebnih biometrijskih rješenja na integrirana kartična biometrijska rješenja. Jedan od primjera je korištenje biometrije, npr. otiska prsta, zajedno s beskontaktnom identifikacijskom karticom. Takvo kartično biometrijsko rješenje koristi se u zračnoj luci Charles-de-Gaulle u Parizu.

Godinama su se biometrija i industrija pametnih kartica razmimoilazili. Industrija pametnih kartica bolovala je od iste one uskogrudnosti koja je bila potopila biometriju. Obje industrije forsirale su zasebna rješenja koja nisu bila interoperabilna s drugim tehnologijama. Sada te dvije djelatnosti surađuju u ponudi rješenja za provjeru identiteta.

  • Koje su glavne slabe točke?

Michielsen: Biometrija je naprosto sredstvo za unaprjeđenje ili automatizaciju procesa prepoznavanja. Pitanje nije je li biometrijska sigurnost savršena. Pitanje je čini li ona situaciju sigurnijom odn. čini li ona sigurnost praktičnijom nego što bi to inače bio slučaj, i to uz trošak koji je razmjeran dobiti. Industrija i biometrijski krajnji korisnici sve više shvaćaju da nije stopostotna točnost biometrijskih rješenja nego multimodalnost identifikacije ono što rezultira razinama sigurnosti, autorizacijom i identifikacijom koja odgovara potrebama poslovanja.

Ako poduzeća pretpostave da biometrija vrijedi samo u okruženjima u kojima tehnologija radi 100 posto vremena, brojne poslovne i sigurnosne prilike bit će nepotrebno gurnute u stranu zbog pogrešno shvaćenih prijedloga biometrijskih vrijednosti na tržištu.

  • Biometrijski podaci izrazito su osjetljivi te stoga mjerenja za najširu primjenu identifikacijskih sustava zahtijevaju uključenje stručnjaka za zaštitu podataka. K tomu, kritičari naglašavaju da tehnologije za biometrijsku identifikaciju još nisu dostatno razvijene da bi omogućavale široku primjenu, kao u putovnicama, što EU planira uvesti do 2006. Što vi mislite  tome?

Michielsen: Ključ široke primjene biometrije leži u rafiniranijim, skalabilnijim i dostupnijim biometrijsko/identifikacijskim rješenjima i integracijskim uslugama. Osim poteškoća koje se povezuju s kombiniranjem biometrije unutar multimodalnih rješenja, pojedinačna biometrija mora kreirati interoperabilna rješenja sa svim softverom, bazama podataka, mrežama i procesima radi osiguranja točne prijave, bilježenja podataka, strukturiranja modela, pohrane digitalnog reprezentativnog materijala i aplikacijske potpore.

Kritičari gledaju iz dvije čvrste perspektive: jedna je vezana za tehnološku fragmentaciju i poimanje da je biometrija daleko od linearnost u svojemu napredovanju prema pružanju jasnoga vrijednosnoga prijedloga na tržište. Druga je vezana za performanse i sigurnost i poimanje jaza između onoga što tehnologija može i onoga što tržišna očekivanja vjeruju da ona treba činiti.

  • Koja područja – poput kontrole pristupa, sigurnosti informatičke tehnologije ili platnih transakcija – najviše obećavaju u smislu opsega poslovanja?

Michielsen: Potrošačka tržišta – mobilna trgovina i sigurnost mreža – krajnja su biometrijska prigoda s gledišta opsega. Avioindustrija i obrana, kriminalistička identifikacija, te unutarnja sigurnost i dalje će biti jaka tržišta s globalnim rastom.

  • Najpoznatije biometrijske metode su identifikacija pomoću otiska prsta osobe, njezine šarenice oka, ili karakteristika lica. Koje od tih tehnologija su najpogodnije za koje područje primjene?

Michielsen: U privatnome sektoru, prepoznavanje otiska prsta i lica dobro su pozicionirani za budući rast zbog malih troškova za opremu. Najveći rast dogodit će se kod mobilnih telefona i računala jer se otisak prsta i prepoznavanje lica više koriste kao zamjena ili dopuna zaporkama. Rješenja za glasovnu autentifikaciju imaju slične karakteristike jer su ovisne o softveru; međutim, ta tehnologija nije onako zrela kao prepoznavanje lica i otiska prsta, te će stoga biti manje prihvaćana.

U sklopu avioindustrije i obrane, kriminalističke identifikacije i unutarnje sigurnosti, primjenjivat će se mnoštvo biometrijskih tehnologija. Skuplja, točnija tehnologija prepoznavanja šarenice oka prihvatljivija je u tim okruženjima te će se koristiti kad se prepoznavanje lice ili otiska prsta ne smatra pogodnim.

  • Za mnoge biometrija još uvijek ima elemente znanstvene fantastike. Kada će se po vašemu mišljenju biometrijski sustavi etablirati u širim slojevima pučanstva?

Michielsen: Šire usvajanje doći će s educiranjem potrošača o tome kako praktična biometrijska identifikacijska rješenja mogu dati sigurnu vrijednost eliminiranjem zaporki, smanjivanjem krađa, povećanjem sigurnosti na nenametljiv način. Unutarnja sigurnost i prijevozne inicijative preći će dalek put do educiranja javnosti i formiranja odgovornijega, kooperativnijega i sigurnijega usredotočenja na rješenja za identifikaciju koja će na kraju krajeva predvoditi rast u toj djelatnosti u sljedećemu desetljeću.

  • Kako osigurati da biometrijski podaci ne mogu biti zloporabljeni?

Michielsen: Presudno je uspostaviti tijela za nadzor i kontrolu te za osiguranje sigurne pohrane podataka i to prema artikuliranim međunarodnim pravilima o sigurnosti. To nije ništa novo, ali ipak je presudno važno za stvaranje educiranoga biometrijskoga tržišta.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum