SAP Global
SAP MAG 20, velja�a 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Razapeti između Linuxa i Windowsa (3)

U prošlim brojevima SAPmaga prikazali smo zaključke analitičara Billa Balla o hardverskim zahtjevima Linux i Windows mrežnih sustava i o cijenama licenci za pojedine konfiguracije. Sada je na red došla usporedba softverskih potreba i cijena kod dvaju različitih sustava.

 

Postoje značajne razlike kada se radi o softveru za Windows i za Linux mrežne poslužitelje. U ovoj analizi autor se nije pozabavio mjerenjima (benchmark) i sigurnosnim propustima i to je obrazložio time da su takvi podaci poznati iz brojnih drugih radova. U Linux zajednici takvi se problemi u pravilu brzo prepoznaju i otklanjaju što i jest jedna od ključnih prednosti korištenja otvorenog koda. Microsoft pak nudi ugovornu softversku podršku velikim korporacijama i objavljuje softverske "zakrpe", no nije pravno odgovoran za eventualne probleme koji nastaju zbog sigurnosnih propusta.

Ovaj dio analize bavi se problematikom licenciranja softvera što jest i jedan od najvažnijih elemenata pri odlučivanju u korist jedne ili druge platforme.

Softverski zahtjevi za Linux sustave

Čak i osnovne Linux distribucije nude relativno širok izbor softvera, kako poslužiteljskog tako i klijentskog. U osnovnim Linux distribucijama nalaze se u pravilu slijedeće softverske aplikacije:

  • Alati za komunikaciju; slanje i primanje telefaksa ili telefoniranje
  • Poslužitelji baza podataka za inventar, računovodstvo i drugo
  • Dokumentacija za konfiguraciju i upravljanje sustavom te softverskim resursima
  • Datotečni poslužitelji za dijeljenje datoteka u UNIX, Linux ili Windows baziranim mješovitim mrežama
  • Grafička okružja za korištenje na radnim stanicama
  • Internetski alati poput preglednika, FTP i e-mail alata
  • Multimedijalni softver za grafičke aplikacije, ispis ili prezentacije
  • Alati za konfiguraciju i upravljanje mrežama
  • Print serveri, alati za resurse i upravljanje
  • Radni softver koji uključuje uredske aplikacije, rasporede, project management itd.
  • Softver za pristupanje na daljinu mobilnih djelatnika
  • Sigurnosni softver za poboljšanje i porast korporativnih komunikacija
  • Alati za razvoj softvera za developere ili za razvoj vlastitog softvera
  • Administratorski alati za upravljanje softverom
  • Administratorski alati za upravljanje korisnicima
  • Web poslužitelji za intranetske, extranetske i internetske operacije
  • Vrsta softvera koja se instalira i njegova planirana namjena u velikoj mjeri utječu na hardverske zahtjeve. Primjerice, osnovne stolne radne stanice za uredsko poslovanje zahtijevaju mnogo manje resursa nego aplikacijski poslužitelj, developerska radna stanica ili web i database poslužitelji. Valja izdvojiti da Linux uključuje gotovo sve softverske alate potrebne za rad u okružju male ili srednje tvrtke.

    Gotovo sve Linux distribucije uključuju tisuće naredbi, programa i klijenata i više nego dovoljno (ponekad i previše) softvera za rad s aplikacijama, datotekama, pisačima, bazama podataka i web stranicama. Velik dio tog softvera može se vrlo lako primijeniti bilo za koju poslovnu potrebu. Najvažniji aspekt za takve korisnike jest softverska licenca.

    Velik broj besplatnih softverskih aplikacija za Linux ima GNU General Public licencu, a jedan dio ima GNU GPL licencu ili neku od varijanti. GNU GPL licenca ne zahtijeva isplatu tantijema ili kupovinu softvera već se usmjerava na pojam "slobodnog korištenja":

  • korištenje na taj način licenciranog softvera za bilo koju svrhu
  • istraživanje i izmjenu izvornog koda
  • redistribucija originalnog ili izmijenjenog softvera
  • objavljivanje modifikacija softvera
  • Ipak, druge vrste licenci mogu se odnositi na različite softverske pakete uključene u distribuciju Linuxa. Neke od poznatijih open source licenci jesu:

    • Apache Software License
    • Apple Public Source License
    • Artistic License
    • BSD License
    • IBM Public License
    • Intel Open Source License
    • MIT License
    • Mozilla Public License 1.0 (MPL)
    • Mozilla Public License 1.1 (MPL)
    • Python Software Foundation License
    • Qt Public License (QPL)
    • RealNetworks Public Source License V1.0
    • Sun Industry Standards Source License (SISSL)
    • Sun Public License
    • Sybase Open Watcom Public License 1.0
    • University of Illinois/NCSA Open Source License
    • W3C License
    • Zope Public License

    Iako sve navedene licence ne omogućavaju toliko slobode kao GNU GPL licenca, softver koji se pod njima distribuira može se slobodno koristiti u bilo koju svrhu bez potrebe za plaćanjem. Temeljitim pregledom dokumentacije za instalirani Linux softver može se osigurati potpuno poštivanje licence i izbjegavanje problema.

    Postavljanje Linux sustava

    Kreiranje Linux poslužitelja zahtijeva pažljiv izbor softvera koji će se instalirati, fleksibilnu i sigurnu strategiju particioniranja i učinkovite strategije sigurnosnog kopiranja. Odabir poslužiteljskog softvera ovisi o planiranoj namjeni poslužitelja. Iako Linux poslužitelj može istovremeno izvoditi više različitih zadataka i ponuditi različite usluge, većina stručnjaka slaže se da je za kritične aplikacije najbolje koristiti poslužitelje s hot-swap napajanjem i tvrdim diskovima kojima je namijenjen samo jedan posao. Druge tehnologije mogu se koristiti za spajanje poslužitelja u grozdove (clustere) za paralelna računanja, fail-over za automatsko preusmjeravanje podataka i load-balancing za distribuciju zadataka na mreži. Uključivanje jedne ili više navedenih funkcionalnosti u konfiguraciju poslužitelja zahtijeva specijalizirani hardver i softver.

    Red Hat Linux Advanced Server je komercijalna distribucija koja se aktualizirala svakih dvanaest do osamnaest mjeseci, što je dulje od tipičnih polugodišnjih aktualizacija Red Hatovih konzumnih Linux distribucija. Razlog duljeg ciklusa leži u nastojanjima da se iziđe u susret developerima korporativnog softvera i omogući stabilnost u poslovnom računalnom okružju. Red Hat certificira određen broj softverskih paketa i hardverskih platformi tvrtki kao što su Oracle, Dell, HP, Veritas, Computer Associates, BEA, SAP, IBM i Legato.

    No i konzumne Red Hatove distribucije Linuxa omogućavaju rad na širokom spektru računalne opreme. Ipak, odabir Red Hat Linux Advanced Servera omogućava određene prednosti:

  • Softver za high-density optičke medije
  • Podrška za clusterring tehnologiju na redundantnom poslužiteljskom hardveru, dijeljeno (bus ili mreža) diskovno pohranjivanje, power management i druge fail-over mehanizme
  • Uključeni su softverska dokumentacija i knjige s uptstvima
  • Podrška uključuje kritične softverske "zakrpe"
  • Red Hatovi softverski proizvodi, njihova namjena i cijena
    Proizvod Namjena Cijena
    Red Hat Linux 8.0 Osnovni operativni sustav s aplikacijama, bez podrške Besplatno
    Red Hat Linux 8.0 Personal Isto kao i gore, ali dolazi s dvije tiskane knjige s uputstvima* i tridesetodnevnom podrškom 39,95 USD
    Red Hat Linux 8.0 Professional Isto kao i gore, uz još tri tiskane knjige s uputstvima9 i dvomjesečnom podrškom 149,95 USD
    Red Hat Linux 8.0 Advanced Server 2.1 10 Osnovni prilagođeni operativni sustav s alatima namijenjen uporabi u third-party korporativnim sustavima 799 - 2599 USD (ovisno o podršci)
    Red Hat Linux 8.0 Advanced Workstation Osnovni klijentski operativni sustav s alatima, korporativni desktop za integraciju u Red Hat Linux Advanced Server mrežu Nepoznato - novi proizvod
    Stronghold Enterprise Secure Web Server Prilagođena inačica Apache web poslužitelja za uporabu u Internet, intranet i e-commerce konfiguracijama 395 - 895+ USD (ovisno o podršci)
    Red Hat Network Proxy Server Omogućuje lokalne Intranet veze s Red Hat Network putem jedne sigurne veze, povećava brzinu i štedi propusnost Dostupno po zahtjevu
    Red Hat Network Satellite Prilagođena inačica Red Hat Networka koja radi on-site Dostupno po zahtjevu
    Red Hat Command Center Nadgledanje sustava, aplikacija, mreže i transakcija. Generiranje izvješća, upravljanje inventarom, automatizirano izvještavanje o sistemskim događajima Nepoznato - novi proizvod

    9 Uključene knjige jesu "Installation Guide", "Getting Started Guide", "Customization Guide", "Reference Guide" i "Red Hat Network Quick Reference Guide"

    10 Jedna kopija po instaliranom hostu

    Softverski zahtjevi za Windows 2000 sustave

    Odabir Windows 2000 poslužiteljskih proizvoda neće biti određen samo hardverskim mogućnostima već i vrstom i obimom ukljulenog softvera.

    Primjerice, Small Business Server omogućava niz osnovnih usluga kao što su datotečni, pisaći i aplikacijski poslužitelji; elektroničke poruke (mail i fax), baze podataka, alati za pristup Internetu i osnovne web usluge. Upravljanje se može obavljati web baziranom konzolom i automatskim programima za podešavanje softvera (čarobnjacima). Ipak, ovaj proizvod, s podrškom za do 25 korisnika, prodaje se za 2,800 USD i može posluživati do pedeset radnih stanica, jednu domenu i jednog poslužitelja.

    Pored odluke o adekvatnom poslužitelju, potrebno je i odabrati uredski softver i druge softverske komponente. Microsoft nudi niz poslovnih softverskih proizvoda koji se kreću u slijedećim kategorijama:

    • Kalendarski softver
    • Baza podataka
    • Desktop Manager
    • Desktop Publishing
    • Grafika
    • Poruke i suradnja
    • SMB alati
    • Umrežavanje
    • Prezentacije
    • Project Management
    • Solution Suites
    • Tablični alati
    • Softver za upravljanje timovima
    • Obuka i resursi
    • Pisanje tekstova

    Tvrtka ACME koju je Ball naveo kao primjer u prvome dijelu analize morat će procijeniti softverske potrebe svoje korisničke baze i provesti preciznu procjenu budžeta prije nego što se upusti u nabavku proprietary softvera. Troškovi nabavke i licenciranja softvera mogli bi se vrtoglavo popeti i izmaći nadzoru, što će značiti nedostatak potrebnih alata za djelatnike.

    Postavljanje Win2k sustava

    U dizajn Windows baziranog poslužitelja mora biti uključena procjena broja korisnika i njihovih potreba. Razlog leži u tome što poslužitelj u najvećem broju slučajeva neće biti koristan bez dodatnih (client access) softverskih licenci. To se događa u slučaju kada broj korisnika prelazi granicu određenu kod inicijalne nabavke softvera. Uz to idu dodatne pravne i administrativne obveze koje nisu uključene u nabavku Linux softvera kojim se odmah po instalaciji može služiti neograničen broj korisnika.

    Obveze oko licenciranja mogu ispočetka biti zbunjujuće i tokom vremena postati potencijalni nosioci problema i dodatnih troškova. Microsoft je u 2002. promijenio svoj model licenciranja i uveo "godišnji model" nazvan Software Assurance i na njega su prešle brojne veće instalacije softvera. Neki su kritizirali novi model zbog toga što navodno značajno povećava troškove. Microsoft s druge strane tvrdi da novi sustav predstavlja pojednostavljenje prijašnjih licenčnih dogovora.

    Prema Microsoftu, prvi korak u nabavci njihovog softvera jest utvrđivanje licence koja će najbolje odgovarati potrebama kupca. Potom je potrebno donijeti odluku o tome kako plaćati softver (perpetual ili subscription plaćanje). Posljednja u nizu odluka odnosi se na to gdje platiti softver. Microsoft je svoje softverske proizvode podijelio u kategorije pool (Applications, Systems i Servers), product i edition. Primjerice Windows 2000 Advanced Server je u Servers poolu te spada pod Windows 2000 product i Advanced Server edition.

    Kada bi prodavala platforme s preinstaliranim Microsoftovim softverom tvrtka ACME mogla bi potpasti u OEM (original equipment manufacturer) skupinu. No u ovom slučaju ona spada u skupinu tvrtki s bazom od pet stotina korisnika. Na taj način ACME može kupiti softver u maloprodaji no to se ne isplati. No privlačnije su sheme koje su dio Microsoftova programa "Volume Licensing for Organizations":

    • Open License 6.0 koja se nudi za kupovinu pet licenci i omogućava programe "Open Business" i Open Volume". U ovome slučaju postoje minimalne količine kupljenih licenci, program popusta na temelju bodova i traži se plaćanje unaprijed
    • Select License 6.0 za 250 ili više radnih mjesta u koje su uključeni prognoziranje softverskih potreba za slijedeće tri godine i godišnji model plaćanja
    • Enterprise Agreement 6.0 za 250 ili više radnih mjesta koja koriste Microsoftove "Platform Enterprise" proizvode poput Office Profesionala i također uključuju trogodišnje ugovore s godišnjim plaćanjem
    • Enterprise Subscription Agreement 6.0 za 250 i više radnih mjesta s plaćanjem godišnje pretplate

    Postoji i peta shema licenciranja, Academic Volume Licensing, za škole, fakultete i druge akademske ustanove.

    Windows softverski proizvodi, njihova namjena i cijena
    Proizvod Namjena Cijena11
    Windows 2000 Server Omogućava directory, web, aplikacijske, mrežne, datotečne i usluge ispisa 999 USD s pet client access licenci (CAL); 1199 USD s 10 CAL-ova; 1799 USD s 25 CAL-ova; dodatne licence dostupne za 199 USD za 5 ili 799 za 20
    Windows 2000 Advanced Server Isto kao i gore, ali dolazi s podrškom za dodatne procesore i memoriju te clustering 39,95 USD
    Red Hat Linux 8.0 Professional Isto kao i gore, uz još tri tiskane knjige s uputama9 i dvomjesečnom podrškom 3,99 USD s 25 CAL-ova

    11 Cijena ne uključuje dodatne proizvode poput desktop operativnih sustava i bazirana je na maloprodajnim Microsoftovim cijenama; neovisni dobavljači ponudit će drugačije cijene

    Microsoft tvrdi da iza nuđenja višestrukih, slojevitih licenčnih shema baziranih na skupljanju bodova stoji želja da se klijentima uštedi novac. Ipak, preporučljivo je temeljito odmjeravanje pozitivnih i negativnih strana obaju platformi, pogotovu ako korisnik rabi složeno informatičko okružje s više operativnih sustava.

    Pored opisanih načina licenciranja softverska industrija nudi i licence per-seat (naplata po radnom mjestu), per-server (po poslužitelju) i per-processor )po procesoru). [rg]

    Info:

    Linux

    http://www.redhat.com

    http://www.opensource.org

    http://www.fsf.org

    http://www.gnu.org

    http://www.ibiblio.org/peanut

    Windows 2000

    http://www.microsoft.com/licensing/default.mspx

    http://www.microsoft.com/licensing/programs/sa/saolsleacompare.mspx

    http://news.zdnet.com/2100-3513_22-961400.html

    O licenciranju

    http://www.greymatter.com/Licensing/StaticContent/AboutLicensing.htm

    … u slijedećem broju SAPmaga:: usporedba i predviđanje troškova, zaključak…

     

     
     

    Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum