SAP Global
SAP MAG 23, svibanj 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Intimni odnos s automobilom

Dr. Klaus Bengler, voditelj BMW-ova projekta "Povezana vožnja, interakcija čovjeka i stroja”, govorio je za SAP INFO online o svojoj viziji savršene simbioze između vozača i njihovih vozila

Izvor: SAP INFO

Vozači i njihovi automobili stupaju u intimniju vezu. Istraživanje i tehnologija grupacije BMW, podružnica poduzeća BMW AG, istražuje nove načine za olakšavanje komunikacije između ljudi i strojeva na temelju prepoznavanja gestikulacije i emocija kao i jezika.

  • Gospodine Bengler, kako se može poboljšati komunikacija između ljudi i njihovih automobila?

Bengler: Komunikacija treba biti jasnija i prirodnija. Automobil budućnosti moći će razumjeti svojega vozača sve bolje i bolje, te se komunikacija neće samo ograničiti na glas. U svrhu minimalizacije nesporazuma i potrebe zapitkivanja za pojašnjenje, istraživački projekt “Interakcija čovjeka i stroja” koristi malu kameru za bilježenje gestikulacije i izraza lica. Na primjer, mnogi ljudi podsvjesno klimaju glavom kad odgovaraju na pitanje potvrdno odnosno odmahnu glavom kad odgovaraju niječno. Ako sustav nije sasvim siguran da je razumio vozačev odgovor, može pogledati njegov govor tijela da potvrdi njegovo značenje. Glasovno prepoznavanje može čak razlikovati ton u glasu neke osobe. Također gledamo i što vozač čini sa svojim rukama. U budućnosti, mogao bi aktivirati CD player samo tako da mahne prstom.

  • Istraživanje u sklopu BMW-ove grupacije trenutno se usredotočilo na usavršavanje sustava za glasovnu kontrolu tako da automobili mogu razumjeti svakodnevni jezik kao i definirane naredbe. Koje su najveće poteškoće u tome i kako se mogu razriješiti?

Bengler: Glasovno prepoznavanje već je vrlo pogodno i robusno. Trenutno, naše istraživanje usmjereno je na njemački jezik. Međutim, neki od sustava za prepoznavanje glasa koji su već u serijskoj proizvodnji mogu raditi na nekoliko različitih jezika. Ostalo je još nekoliko manjih problema, koji se mogu smanjiti povezivanjem glasovnog prepoznavanja s drugim načinima prikupljanja podataka. Na primjer, gestikulacija se također može tumačiti. Na kraju krajeva, i kad ljudi međusobno razgovaraju, ocjenjuju gestikulaciju i ton glasa kao i sadržaj onoga što im se govori.

  • Kako funkcionira prepoznavanje gestikulacije u automobilu?

Bengler: Sustav sa stereo kamerom i infracrvenom rasvjetom bilježi pokrete ruke, analizira ih i automatski izjednačava s raznim standardnim gestama. Sustav razlikuje 17 različitih gesti. Među njima su jednostavni intuitivni pokreti poput odmahivanja rukom lijevo ili desno, primjerice za promjenu radio postaje, kao i složenije geste za kontrolu navigacijskoga sustava.
Jedinica s jednom kamerom bilježi podatke o boji i obliku radi ocjene pokreta glave. Boja ljudske kože izvrsno je razlikovno obilježje, jer se može jasno identificirati, čak i kod tamnijega tipa kože. Položaj glave stoga se može jasno identificirati tako da se mogu prepoznavati pokreti glave. Oba sustava za prepoznavanje zasnivaju se na metodi koja pohranjuje podatke o prosječnom trajanju vozačeve gestikulacije, njegova simetrična svojstva i dužinu stanki koje čini prije i poslije svake geste. Ti podaci se potom uspoređuju sa standardnim statističkim vrijednostima.
U određenim situacijama, prepoznavanje dinamičnih pokreta ruke i glave može biti alternativa tradicionalnim sredstvima interakcije kao što je pritiskanje tipki. Osobito je korisno u okruženjima s visokom razinom pozadinske buke pa sustavi za glasovno prepoznavanje imaju problema s prepoznavanjem.
Korištenje dinamičnih pokreta glave kao dodatne metode inputa uvelike je ograničena na prepoznavanje niječnog mahanja i potvrdnog klimanja glavom. Ta metoda, primjerice, omogućava vozaču da primi dolazni telefonski poziv jednostavno tako da klimne glavom.

  • Znači li to da komunikacija s vozilom više neće dobro funkcionirati ako vozač puno gestikulira u razgovoru s putnicima ili ako je pozadinska glazba preglasna?

Bengler: Glasovno prepoznavanje otežano je kod previsoke razine pozadinske buke. Iz tog razloga istražujemo nekoliko različitih metoda prepoznavanja da bi vozilo moglo jasno razumjeti naredbe. Izrazitija gestikulacije u razgovoru sa suputnicima nije problem, jer vozač treba koristiti jasne geste praćene jasnim zapovijedima da bi komunicirao sa sustavom.

  • Čuli smo da će u budućnosti automobili moći reagirati na raspoloženje vozača i, primjerice, automatski mijenjati radio postaje. Kakva se tehnologija krije iza tako osjetljivih vozila?

Bengler: Naša je filozofija tu vrlo jasna – vozač uvijek ima punu odgovornost i kontrolu nad vozilom. Vozilo neće učiniti ništa što vozač ne želi da ono učini. Općenito uzevši, to znači da neće mijenjati radio postaju bez izričite naredbe vozača. Sustav prepoznavanja emocija aktivirat će se samo ako glasovni input vozača nije jasan. Ako jasni glasovni input i geste ili pokreti glave protuslove jedni drugima, sustav će "vjerovati” glasu. Ostali parametri samo služe za stabilizaciju sustava za glasovni input.

  • Kako vi gledate na središnji podatkovni sustav koji ne samo da motri elektronske sustave poput ABS-a nego i pomaže vozaču i uči od njega?

Bengler: Općenito postoji razlika između regulatornih sustava kao što je ABS, koji su u izravnoj svezi s vožnjom, i sekundarnih informativnih i komunikacijskih funkcija. Inteligentni sustav koristan je samo ako može pomoći vozaču u situacijama koje se redovito javljaju, primjerice kod telefonskih brojeva koje često naziva ili radio postaja koje često sluša, eventualno i u specifičnim situacijama u vožnji. No, tu trebamo osigurati pojačanu zaštitu od napada, pa ćemo koristiti vatrozid i enkripcijsku tehnologiju radi zaštite korisnika od vanjske manipulacije.

  • Koliko će vremena proći dok automobili budu u stanju međusobno komunicirati na način koji im omogućava da izbjegnu gužve ili prometne nesreće?

Bengler: Vozila koja sudjeluju u našemu istraživanju već koriste WLAN bežične sustave za međusobnu komunikaciju i razmjenu informacija o prometu te upozorenja. Međutim, prije nego što takva vozila izvedemo na cestu, moramo učiniti nešto više od pukog rješavanja tehničkih problema. Potrebni su nam, primjerice, zajednički standardi. Grupacija BMW članica je konzorcija "Car2Car Communication”, foruma u sklopu kojega europski proizvođači automobila zajedno rade na standardizaciji. Dakako, na dugi rok ideal je da sva vozila budu u stanju međusobno komunicirati. No, siguran sam da će proći još dosta godina prije nego li se uspostave standardi i neophodni namjenski frekventni pojas koji će omogućiti da se taj ideal ostvari.

© grafike: BMW Group

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum