SAP Global
SAP MAG 24, lipanj 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Izboriti se za svoj novac

Privredni vjesnik pokreće HR EU index, aktualizirani zbir informacija vezanih uz aplikaciju i provedbu projekata financiranih iz fondova Europske unije. Tim je povodom održan prvi okrugli stol na kojem su govorili predstavnici gospodarstva, države i akademskih institucija

Izvor: Privredni vjesnik

Vremenski slijed ulaganja Europske
unije u Hrvatsku (86,92 k,
kliknite
na sliku za njeno uvećanje
)


U redakciji Privrednog vjesnika 13. lipnja je održan okrugli stol pod nazivom "EU fondovi – novo tržište u Hrvatskoj". Pozvani su predstavnici državnih, akademskih i tržišnih organizacija koji već imaju znatno iskustvo u radu s Europskom unijom. Pokrenut je dijalog Privrednog vjesnika sa stručnjacima koji će rezultirati kvalitetnijim praćenjem procesa implementacije EU fondova i općenitog razvoja hrvatskog društva i gospodarstva.

U trenutku pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji otvorit će se mogućnost borbe za ukupno 750 milijuna eura godišnje, što je maksimum kojega ćemo moći dobiti. U istom tom trenutku hrvatske će organizacije (tvrtke i državne institucije prije svega) morati biti maksimalno spremne za "borbu" jer će pregovarači EU taj godišnji iznos željeti spustiti an 200 do 300 milijuna. Manevarski prostor za pregovaranje je vrlo velik i Hrvatska se mora nametnuti kao respektabilan partner koji će iskoristiti maksimum sredstava.

Kako bi se omogućilo lakše praćenje te problematike, koja je od strateškog značenja za Hrvatsku, Privredni vjesnik će pokrenuti HR EU index, zbir najvažnijih informacija o tijeku i strategiji EU fondova, koji će se neprestano aktualizirati. Objavljen je i time line ili vremenski slijed ulaganja Europske unije u Hrvatsku koji odražava strategiju plasiranja EU fondova. Pored samog vremenskog trajanja i redoslijeda predviđenih fondova, ovdje se vidi da razdoblje implementacije dodijeljenih sredstava nadilazi trajanje ili "životni vijek" svakoga fonda što donekle izaziva nesporazume. Primjerice fondovi iz CARDS programa prestali su važiti za Hrvatsku krajem 2004. godine, no njihova će se implementacija protezati do 2007. i nadalje. Dakle, mada je CARDS formalno prestao važiti u smislu planiranih proračunskih sredstava (što se tiče Hrvatske kao kandidata za pridruživanje EU), on će i dalje "živjeti" kroz implementaciju samih projekata.

Konstruktivna rasprava

Raspravu na okruglom stolu otvorio je urednik u Privrednom vjesniku Ante Gavranović koji je iznio sažetak planiranih aktivnosti na polju EU fondova u Hrvatskoj. Potom je Sergej Lugović koji surađuje s Privrednim vjesnikom na projektu HR EU index otvorio pitanje loše percepcije Hrvatske prema van, uz podatak da smo, prema izvješću Europske unije, u 2001. bili na dnu ljestvice iskorištenosti CARDS fondova.

Lugović: Postoje velike nejasnoće jer se sada u prvi plan stavljaju predpristupni fondovi, a na neki način smo preskočili CARDS fondove koji se u Hrvatskoj implementiraju do 2009. Osim toga, nije mi jasno što u bazi podataka na web stranicama Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija znači "projekt u tijeku" te zbog čega tamo navedeni projekti nisu zavedeni pod istim brojevima kao na web stranicama Europske unije.

Čilić: Ovdje se radi o izvješću koje su sastavili revizori koji su sagledavali implementaciju početkom 2004. godine. Kada ovdje pogledamo podatke za Hrvatsku izgleda da smo doista na vrlo niskoj razini iskorištenosti fondova i o tome smo informirali Vladu RH i javnost. Mnogo se i pisalo o spremnosti Republike Hrvatske da iskoristi fondove. Na nizak stupanj iskorištenosti sredstava ukazali smo i prije nego što je ovo izvješće objavljeno i nakon toga je Vlada donijela odgovarajuće zaključke nakon čega su se stvari promijenile. Ovdje se radi o izvješću koje se odnosi na tri financijske godine i na taj se način ne može sagledavati situacija u CARDS-u i u drugim programima jer svaka financijska godina ima svoje rokove i svaka se treba promatrati izolirano. Prva godina implementacija CARDS-a je 2001. i rok za ugovaranje je istekao krajem 2004. prema podacima kojima raspolažemo, u Hrvatskoj je ugovoreno ukupno 97 posto sredstava iz CARDS-a za 2001. godinu. Tako visok postotak niti jedna zemlja nije imala, prema mojim informacijama. Treba znati da je kod nas kasno započela provedba CARDS programa i mi smo, za razliku od drugih zemalja, gradili vlastite kapacitete kako bismo onda iskoristiti sredstva. Druge zemlje (Albanija, BiH, Crna gora, Kosovo, Makedonija i Srbija, op. ur.), uz Delegaciju Europske komisije, imaju i agencije za obnovu i razvoj – profesionalne tvrtke koje rade za Europsku komisiju i bave se provedbom projekata. Oni su tada došli do mnogo više razine uz dobro plaćene stručnjake. No mi smo sada otišli mnogo dalje od njih. Sada su na redu 2002., 2003. i 2004. zabrinuti smo zbog 2002. godine mogućnost ugovaranja projekata ističe krajem ove godine. Sada smo s 2002. godinom na razini 48 posto iskorištenosti i smatramo to doista nezadovoljavajućim.

Što se tiče timelinea Privrednog vjesnika, u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija napravili smo vlastitu projekciju koja se odnosi na sve fondove uključujući IPA, i prema nekim pokazateljima Hrvatska bi mogla dobivati i do 750 milijuna eura godišnje, nakon pridruživanja. Ti su iznosi predmet pregovora i naši će pregovarači morati na tome mnogo raditi. To su sredstva koja se ugovaraju u okviru poglavlja 21, gdje postoje pokazatelji kako se utvrđuje taj iznos. Radi se o iznosu od oko 168 eura po glavi stanovnika, uz limit da je moguće dobiti najviše četiri posto BDP-a. no postoje i korektivni elementi koje treba uzeti u obzir, što je također predmet pregovaranja.

Upitna sposobnost apsorpcije fondova

Radman: Mislim da Privredni vjesnik ovdje ima prosvjetiteljsku ulogu. Rekao bih da Hrvatska iz više razloga ima vrlo slabu apsorpciju sredstava, s time da je Europska unija samo jedna od institucija koja nam daje sredstva na raspolaganje. Nažalost Hrvatska iz nekog razloga ima dugu povijest neuspješnih projekata i neuspješnih povlačenja raspoloživih sredstava i od Svjetske banke i od IBRD-a (Međunarodne banke za obnovu i razvoj, op. ur.). ne iskazujemo se upravljanjem sredstvima koje nam netko daje na raspolaganje za apsorbiranje i realiziranje. Dakle problematika EU fondova nije izdvojena iz konteksta i ne radi se o specifičnom problemu. Dakle postoji pitanje mogućnosti i sposobnosti Hrvatske za što uspješnije apsorbiranje onoga što joj se daje na raspolaganje. Mislim da Hrvatske željeznice već sedam godina rade sa Svjetskom bankom na kreditu za restrukturiranje, gdje su sredstva već bila dodijeljena pa vraćena i opet dodijeljena. Mislim da je projekt restrukturiranja pravosuđa star više od šest godina. Pitanje o tome zašto se ne uspijevamo bolje organizirati je vrlo zanimljivo.

Važno je razumjeti i to odakle dolaze EU fondovi, koja je njihova namjena i osnovna ideja. CARDS nije bio jedini fond raspoloživ za Hrvatsku. Činjenica je i da će se predpristupni fondovi Europske unije konsolidirati s novim proračunskim razdobljem koje započinje 2007. godine i koje je upravo sada na raspravi za koju se ne zna kako će završiti. Mislim da je vrlo važno dati sliku o tome kako proračun Europske unije uopće funkcionira, koji su interesni odnosi iza tih proračuna, koja su prava i obveze država koje preuzimaju sredstva iz proračuna. Zanimljivo je i pitanje metodologije trošenja sredstava jer Europska unija insistira na tome da njene članice prate ritam. Sva sredstva o kojima govorimo idu iz tog proračuna koji ide u egzekuciju nakon što EU donese pravovaljanu odluku koju je kasnije vrlo teško mijenjati . Treba također imati na umu da se ovdje spominju proračunske stavke, a drugo je pitanje što će se od toga iskoristiti.

Konsolidacija predpristupnih fondova u novom proračunskom razdoblju važna je i zbog toga što je njihova osnovna namjena priprema kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Ti se fondovi koriste za nadoknađivanje nedostataka u područjima gdje se registrira određeni nesklad ili zaostajanje. Ovdje je jako važno postavljanje strategije na razini države da bi se ta sredstva usmjerila na ona područja u kojima se očekuje ispunjavanje uvjeta za realizaciju fondova.

U gospodarskom smislu zapravo uopće nisu zanimljivi predpristupni fondovi jer se oni odnose na podizanje sposobnosti institucija da budu sukladne normama i zahtjevima Europske unije. Oni će doduše donijeti određene gospodarske učinke jer će ih izvršavati tvrtke i institucije. No ono što je u gospodarskom smislu mnogo zanimljivije jesu "strukturni" odnosno "kohezijski" fondovi jer njih koriste svi i ovdje nastaje prava konkurencija. Njihova osnovna ideja jest podizanje europske konkurentnosti, a njihovi su iznosi bitno veći od predpristupnih fondova.

Izvoziti pamet

Špelić: Slažem se s gospodinom Radmanom da najvažniji problem predstavlja slaba apsorpcijska moć. Drugo, upitna je kvaliteta nekih konzultanata koji s tim novcima dolaze kod nas. Na nama je da prepoznamo probleme i da se drugačije postavimo kao država iskorištava fondove, ali ima i vlastite stručnjake koji to znanje mogu primijeniti i na drugim tržištima u regiji. Dakle ne samo čekati milodare već i iskoristiti i oploditi svoje znanje i nametnuti se na susjednim tržištima.

Čilić: Treba vidjeti kakva je struktura tvrtki koje se javljaju, kako se same tvrtke grade kroz ove mogućnosti koje im se nude. Kada bi se pogledalo u strukturu mislim da bi se vidjelo kako u Hrvatskoj na ovom području prevladavaju strane tvrtke dok naše tvrtke imaju velikih problema čak i kod nabavke roba. Događa nam se i to da mnogi ugovori propadaju zato jer se niti jedna tvrtka nije javila na natječaj. Sve su zemlje prošle kroz taj proces i u početku su strane tvrtke bile dominantne, a domaće inferiorne. Na našim tvrtkama je da surađuju sa stranim tvrtkama i da ovdje dobivaju reference te da se uključe na druga zanimljiva tržišta, prvenstveno tu mislim na zemlje iz procesa stabilizacije i pridruživanja koje bi sigurno smatrale da su im konzultanti iz Hrvatske najkorisniji. Postoje primjeri rada hrvatskih konzultanata u Srbiji, Crnoj gori i Makedoniji. Svugdje su traženi.

U Hrvatskoj još nije izgrađen sustav za primjenu fondova

Pečnik: Najveći problem operativnog provođenja programa je neizgrađenost sustava u Hrvatskoj, od Ministarstva financija, koje radi na uspostavljanju sustava, nadalje. Dakle, padamo na operativnoj razini, u trenutku kada nešto treba provesti u djelo. Ne radi se o tome da poduzeća ne mogu raditi na projektima, već sustav ne omogućava iskorištavanje onoga što dobijemo. Mi smo na našim projektima vraćali pedeset posto dodijeljenih sredstava. Zbog čega ih nismo mogli iskoristiti? Primjerice zbog toga što nismo mogli poslati ljude na tromjesečno doškolovanje u Bruxelles jer u Ministarstvu nismo znali kako bismo to proveli. Ne postoji sustav u kojemu možemo djelatniku ovdje ostaviti plaću, tri, šest mjeseci ili godinu dana, da on u inozemstvu dobiva dnevnicu i da ga, kada se vrati, čeka isto radno mjesto.

Drugi velik problem jesu bankovni računi koji se moraju otvarati za svaki pojedini projekt. Sve je u redu dok se novac koristi primjerice za putovanja, no onoga časa kada moramo povući novac za, primjerice treninge ili organizaciju nekog događaja, moramo tražiti od Ministarstva financija da nam ih pretvori u kune i vrati na neki račun. Ta sredstva odlaze natrag u proračun i to se tretira kao prihod Ministarstva – što zapravo nije moguće. Dakle imamo velikih problema u iskorištavanju sredstava dodijeljenih od Europske unije jer ne postoji zakonski okvir koji omogućava njihovu jednostavnu primjenu. Slične probleme imali su primjerice i kolege iz Slovenije koji su tri godine "lupali glavom o zid", no to je kod njih sada riješeno.

Sudionici okruglog stola

Goran Radman, potpredsjednik Microsofta za jugoistočnu Europu

Davor Čilić, pomoćnik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija

Gordana Prutki Pečnik, voditeljica ureda za šesti okvirni program u Ministrarstvu znanosti, obrazovanja i sporta

Ivan Špelić, izvršni direktor u BCC services

dr. Božidar Etlinger, pomoćnik ravnatelja za gospodarstvo u Institutu Ruđer Bošković

Hrvoje Marušić, načelnik Odjela za koordinaciju ISPA programa u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija

Ivana Kristić, stručna suradnica u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija

Tomislav Medak, Multimedijalni institut

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum