U nepreglednom nizu kovanica i novokomponiranih IT izraza u posljednje se vrijeme sve češće spominje backsourcing
Piše: Robert Gelo robert@prospekto.com.hr
U nastojanju da uštede čim više novca i resursa, današnje IT organizacije pribjegavaju outsorcingu odnosno izmještanju poslovnih procesa iz vlastite tvrtke. Outsourcing znači angažiranje specijalističkih usluga u segmentima koji nisu kritični za poslovanje odnosno za core business. Pored same uštede koja se može izraziti u kvantitativnom smislu, outsorcing donosi i benefite u smislu omogućavanja usredotočenja na najvažnije zadatke koji se postavljaju pred organizaciju, dok probleme koji nisu toliko važni za preživljavanje prebacuju vanjskim organizacijama koje, naravno, u svemu tome traže svoju zaradu.
Porast potražnje za outsourcingom paralelan je s padom ekonomije i, suprotno, potreba za backsourcingom pojavljuje se u vrijeme ekonomskog rasta kada tvrtke žele preuzeti nadzor nad svojim IT operacijama kako bi iskoristile nove prilike na tržištu.
Tvrtka Cutter Consortium objavila je krajem lipnja rezultate istraživanja "Backsourcing: Why? When? And How To Do It", u koje je bilo uključeno sedam velikih kompanija koje su započele s obrnutim procesom nazvanim backsourcing. U posljednje je vrijeme naime sve primjetniji trend vraćanja IT poslovnih procesa u okrilje "kuće".
"Poduzeća trebaju temeljito odvagnuti načine vraćanja IT operacija i prije nego što uđu u outsorcing", komentirao je tim povodom Jeff Kaplan, konzultant u Cutter Consortiumu i voditelj istraživanja.
"Backsourcing je proces u kojemu poduzeće nanovo preuzima odgovornost za IT funkcije koje su prethodno outsourcane i vraća te funkcije u okrilje kuće. Ti procesi često uključuju izazove u segmentima pravnih pitanja, upravljanja kadrovima, tehnologije, poslovnih operacija i odnosa s dobavljačima“.
Što pokreće proces backsourcinga?
Consortiumovo izvješće ukazuje na činjenicu da backsourcing ne mora biti rezultat sukoba ili nefunkcionalnih odnosa između naručitelja i dobavljača. Štoviše, razlozi povratka IT funkcionalnosti u okrilje poduzeća raznoliki su.
Velik dio prestanaka takvih suradnji uzrokovan je promjenom korporativne strategije ili filozofije o outsourcingu. Među značajnije uzroke spadaju i problemi strukturnih barijera kao što su nerealni ciljevi usluge, na koje se odnosi dio ugovora označen kraticom SLO (service-level objectives).
No važno je da se i u vrijeme raskida suradnje obje strane drže profesionalnih standarda i da se očuvaju interesi poduzeća-naručitelja, ali i reputacija davatelja outsourcinga.
"Prekid ugovora o outsourcingu može naštetiti i poduzeću-korisniku i davatelju usluge", komentira Kaplan. ""Moguće su izravne poslovne štete u u obliku prekida operacija i plaćanja kazni zbog neispunjenih obveza. Moguće su i neizravne štete u obliku ugrožavanja ugleda tvrtke i njenih odnosa s korisnicima, partnerima, djelatnicima i ulagačima".
Kaplan u izvješću navodi sedam koraka koje treba slijediti kada se inicira proces backsourcinga:
Obavještavanje outsourcing isporučitelja o započinjanju backsourcing procesa
Revizija trenutnih operacija i procjena potreba
Postavljanje projektnog plana i rokova
Razvijanje sigurnosne politike i procedura za zaštitu informacija
Brza preraspodjela djelatnika i uloga odnosno odgovornosti
Uključivanje distster recoveryja i business continuityja u backsourcing
Priopćavanje ciljeva, planova i rokova backsourcinga djelatnicima i uključenim strankama
Planiranje outsourcinga podrazumijeva planiranje budućeg backsourcinga
Cutterovi analitičari upozoravaju da kod svakog planiranja i dogovaranja outsourcing projekata treba imati u vidu nezaobilazni backsourcing odnosno raskid poslovne veze koji će sasvim sigurno prije ili kasnije doći na dnevni red. Zbog toga je kod postavljanja svakoga outsourcing projekta itekako važno u obzir uzeti proces backsourcinga kada se za njega ukaže potreba.
Ukoliko iz bilo kojeg razloga "zapne" tranzicija poslovnog procesa iz faze outsourcinga u fazu backsourcinga to će uzrokovati "zastoj proizvodnje" (downtime) i izravno će ugroziti temelje poduzeća. Radi se o osnovnim pitanjima kao što su odnosi s partnerima, zadovoljstvo korisnika i produktivnost djelatnika koji mogu biti ugroženi kod nespretnog prelaska u backsourcing. Zbog toga tranzicija mora proći neprimjetno kako prijenos odgovornosti za IT sustav ne bi naškodio vitalne interese.
Ujedno se upozorava da na stvari ne treba gledati "crno-bijelo". Naime ne treba čitav poslovni proces biti izmješten, već je moguće outsourcati dio IT operacija, a ostatak zadržati u okrilju kuće.
U izvješću se spominje deset koraka neophodnih za uspješan backsourcing:
Započinjanje projekta u skladu s početnom outsorcing strategijom i procesom selekcije
Određivanje funkcija za outsorcing u skladu s potrebama backsourcinga
Odabir outsourcing partnera s uspješno provedenim backsourcing projektima
Ugrađivanje odredbi o procesu backsourcinga u ugovor o outsourcingu
Postavljanje jasnih, mjerljivih SLO (service-level objectives) metoda te obveza u isporuci usluga obaju stranki
Postavljanje sustava redovitog izvještavanja i kolaborativnog rješavanja problema s dobavljačem outsourcinga
Postavljanje odrednica za čim brže otkrivanje problema prije nego oni poprime kritične razmjere
Izricanje specifičnih uvjeta terminacije ili modifikacije outsourcing ugovora odnosno inicijacije backsourcing procesa
Postavljanje metodologije terminacije i tranzicije u backsourcing
Unajmljivanje iskusnih backsourcing odvjetnika i savjetnika
Razviti sveobuhvatnu strategiju
"Najbolji put za uspješni backsourcinga jest razvijanje outsourcing strategije i procesa ugovaranja i upravljanja koji omogućava više opcija za poduzeće koje izlazi iz odnosa s dobavljačem i nanovo preuzima vlasništvo i odgovornost za svoje IT operacije", zaključuje Kaplan. ""Drugim riječima, treba outsourcati s backsourcingom na umu".
Izvješće za javnost: http://www.cutter.com/research/2005/edge050621.html
Kupnja izvješća: http://www.cutter.com/cgi-bin/catalog/store.cgi?action=link&sku=RP65BD0501
