SAP Global
SAP MAG 25, srpanj 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

mySAP ERP kao preduvjet za uslužno orijentiranu arhitekturu

Kako da tehnološku infrastrukturu učiniti fleksibilnijom i prilagodljivijom današnjim brzim promjenama uvjeta poslovanja? To je goruće pitanje koje muči mnoge voditelje informatičkih službi u poduzećima

Piše: Sarah Z. Sleeper, SAP INFO

Voditelji informatičkih službi bore se da snize ukupni trošak vlasništva svojih tehnoloških ulaganja tijekom zadnjega desetljeća, te su istodobno pod pritiskom da poboljšaju funkcionalnost svojih sustava. Boreći se s tim izazovima voditelji informatičkih službi počinju se okretati prema uslužno orijentiranoj arhitekturi (SOA) kao potencijalnome rješenju. Uslužno orijentirana arhitektura, kao što je SAP Enterprise Services Architecture, koristi otvorene tehnologije zasnovane na Internetu za stvaranja fleksibilnih, prilagodljivih poslovnih mreža koje su potrebne današnjim poduzećima.

Analitičarima, medijima i ponuđačima puna su usta vrijednosti uslužne arhitekture. No, stručnjaci priznaju da je prijelaz s tradicionalnih sustava klijent-poslužitelj na uslužnu arhitekturu izazov koji bi mogao potrajati godinama te mu se mora pristupat s oprezom. Adolf Allesch, dopredsjednik za SAP-ova rješenja za SAP-ova partnera za globalne usluge, Capgemini, govorio je za SAP INFO o tome kako poduzeća ulaze u ono što on naziva "vrli novi svijet internetskih usluga.”

  • Kako se uslužna arhitektura razlikuje od klijent-poslužitelj arhitekture?

Allesch: U nekim slučajevima klijent-poslužitelj arhitektura izgrađena je pomoću tehnologije u vlasništvu. To je bilo rano SAP-ovo usmjerenje. Sada je razlika u tome da uslužna arhitektura također obuhvaća uslužno orijentiranu infrastrukturu. Tako spoj poslovne logike iz klijenta-poslužitelja preko otvorene infrastrukture omogućava realizaciju uslužne arhitekture.

  • Koje djelatnosti se najbrže kreću prema uslužnoj arhitekturi?

Allesch: Svatko upire oči u uslužnu arhitekturu. Ne mogu zamisliti nijednu djelatnost koja to ne bi činila. Unutar svake djelatnosti postoje predvodnici i oni koji kaskaju. No, da me pitate tko se stvarno ističe u ovome, rekao bih da su to distributerska poduzeća. Ona su ušančena u opskrbnim lancima te se suočavaju s izazovima otvaranja novih tržišta. Mi u Capgeminiju radimo s distributerom elektronike koji prodaje komponente i ishodišne materijale iz inozemstva. Oni razvijaju proizvode u Aziji i niz proizvodnih postrojenja širom svijeta. To poduzeće počinje plasirati svoje proizvode kroz nove kanale – Costco, Wal-Mart, Target i saveznu vladu, na primjer. Na taj način ovo poduzeće otvara svoje poslovanje te se kreće od tradicionalne OEM baze klijenata prema bazi klijenata koja uključuje potrošačku zajednicu, vlastitu branšu, te državni sektor. To je poduzeće usvojilo uslužnu arhitekturu brže od većine drugih u sektoru potrošnih dobara, bankarstva ili komunalnih usluga.

  • Kakva je vaša definicija prilagodljive poslovne mreže?

Allesch: To je mreža koja je sposobna reagirati na poslovna zbivanja koristeći otvorene internetske standarde i predinstaliranu poslovnu logiku. Poduzeća imaju poslovnu logiku ugrađenu u njihove aplikacije klijenta-poslužitelja, ali je ne mogu posredovati dok nemaju otvorenu arhitekturu i internetsku uslugu koja to omogućava. Ona mogu nadograditi uslužnu arhitekturu na svoje sustave za planiranje resursa poduzeća (ERP). Stoga mi u Capgeminiju vidimo velik ponovni pomak prema primjeni generičkog ERP-a, kao što je mySAP ERP, jer poduzeća uviđaju da je to preduvjet za uslužno orijentiranu arhitekturu.

  • Možete li izgraditi uslužno orijentiranu arhitekturu bez prethodno instaliranoga ERP-a?

Allesch: Malo je teže izgrađivati od ništice, premda neka poduzeća to čine. U nekim slučajevima kad poduzeće ima nekoliko ili puno sustava ERP najboljih u svojoj klasi, a ne samo jedno generičko ERP rješenje, njihovi poslovni arhitekti čak imaju problema s izgradnjom uslužno orijentirane arhitekture na toj osnovi. Zbog ukupnoga troška vlasništva tih disparatnih aplikacija, manjka im znanje, alati i mogućnosti održavanja za izgradnju na svakoj od njih. Također, potrebno im je poslužiteljsko okruženje za svakoga od njih, što je skupo i komplicirano. Ti izazovi onemogućavaju im da izgrađuju uslužno orijentiranu arhitekturu na najboljim ERP aplikacijama u klasi.

  • Koji je odgovor za poduzeće u takvoj situaciji?

Allesch: Odgovor je u racionalizaciji ponuđača aplikacija i ponuđača tehnologije. Oni moraju migrirati aplikacije na standardnu platformu te prebaciti i tehnologiju na tu standardnu platformu.

  • Vidite li vi u SAP Enterprise Services Architecture i SAP NetWeaveru potencijalna rješenja tih problema?

Allesch: Vjerovali ili ne postoje mnoga srednje velika i velika poduzeća koja još nisu uvela ni ERP. Ona kupuju mySAP ERP plus SAP NetWeaver za viziju uslužne arhitekture poduzeća/uslužno orijentirane arhitekture, no ona moraju krenuti od implementacije ERP-a. Ta poduzeća mogu samo ubaciti koju komponentu SAP NetWeavera, no SAP Enterprise Services Architecture daje im uslužno orijentiranu arhitekturu za pomak prema naprijed.

  • Biste li rekli da poduzeća prihvaćaju viziju SAP-ove uslužne arhitekture poduzeća?

Allesch: Usvajaju je brže nego što smo mi to bili mislili, i to prije po komponentama nego li na način sve ili ništa. Neka poduzeća instaliraju samo SAP Enterprise Portal ili samo SAP Master Data Management, na primjer. Ona to ne čine na brzinu ili površno.

  • Koje su komponente SAP Netweavera u ovome trenutku najkorisnije za poduzeća koja kreću prema SAP-ovoj uslužnoj arhitekturi poduzeća?

Allesch: SAP Enterprise Portal je dozreo. SAP Business Analytics je postao punoljetan. Direktori poduzeća htjeli su upravljačku kabinu s pregledom poslovnih procesa. Kombinacija tih dviju komponenti SAP Netweavera to im omogućava. Ja bih također naveo SAP Integration Broker kao korisnu komponentu za poduzeća koja sada prelaze na uslužnu arhitekturu poduzeća. To je prijelazna komponenta koja im pomaže u prijelazu s vlasničke elektroničke razmjene podataka (EDI) na generičko sučelje. Naposljetku, rekao bih da je SAP Web Application Server korisna platforma kao skup alata za poduzeća koja prelaze na uslužnu arhitekturu poduzeća.

  • Koje su glavne zapreke na putu do uslužno orijentirane arhitekture/uslužne arhitekture poduzeća?

Allesch: Ponajprije, nekim poduzećima nedostaje arhitektura poduzeća, kao i kvalificirani arhitekt poduzeća. Tehnolog kojega su angažirali za reinženjering tijekom 90-tih godina te za rješavanje Y2K nije kandidat za ulogu arhitekta poduzeća. K tomu, tehnolog koji je implementirao sustave dot-com vjerojatno je napustio poduzeće i otišao na tržište. Dakle, prvi je izazov naći kvalificiranoga arhitekta poduzeća. Drugi je izazov poslovni analitičar. Puno onoga što je neophodno za uslužno orijentiranu arhitekturu zapravo je programiranje u Javi putem čarobnjaka. Nema kodova. Nije problem brzo izgraditi, no neophodno je naći nekoga tko poznaje i tehnologiju i poslovanje. Većini poduzeća nedostaju poslovni analitičari koji rade u svijetu uslužno orijentirane arhitekture poduzeća.

  • Razumiju li voditelji informatičkih odjela u poduzećima SAP-ovu viziju uslužne arhitekture poduzeća?

Allesch: Mi u Capgeminiju smatramo da voditelj informatičkoga odjela poduzeća mora postati i glavni šef inovacija i procesa, osoba koja može sagledavati cijeli obuhvat poduzeća i razumjeti sva poslovna zbivanja kao i to na koji način na njih primijeniti internetske usluge. Puno je voditelja informatičkih odjela u poduzećima koji još nisu u toj poziciji, ali počinju uviđati da trebaju biti.

  • Nudi li SAP pomoć u tom prijelazu?

Allesch: Većina naših klijenata su SAP-ovi korisnici. Oni, primjerice rade sa SAP-om od 1995., 1996. ili 1998., kad su još SAP-ova rješenja bila međusobno neovisna. Tek je ove godine SAP ponudio sinkroniziranu verziju. Danas, ako kupim SAP NetWeaver, dobijem DVD na kojemu sve komponente međusobno razgovaraju. No, ako poduzeće već jest SAP-ov klijent, moguće je da ima različite verzije SAP HR ili drugih SAP-ovih rješenja. Ono se suočava s izazovima u migraciji svojih sustava radi omogućavanja korištenja sinkronizirane verzije i ostvarivanje svih prednosti uslužno orijentirane arhitekture poduzeća.

  • Koji su glavni izazovi za poduzeće koje nastoji usvojiti uslužnu arhitekturu poduzeća i stvoriti prilagodljivu poslovnu mrežu?

Allesch: Prva je stvar da voditelj informatičke službe poduzeća nastoji uskladiti fiksne i promjenjive troškove. On treba držati na uzdi troškove vlasništva. Mi smatramo da će uslužna arhitektura poduzeća na dugi rok biti jeftinija. No, nešto će trebati potrošiti da se do toga dođe. Drugi je izazov za poduzeća jamčiti sigurnost tijekom prijelaza. Poduzeća koriste jednu internetsku uslugu ili dvije ili pak tri, ali ne puno njih odjednom. Nisu voljna preuzeti sigurnosni rizik. Još jedan izazov za poduzeća je osiguravanje pouzdanosti. Voditelji informatičkih službi u poduzećima moraju stalno provjeravati i modelirati mrežu. Potreban je novac i vrijeme da se sve složi tako da se osigura da konačni proizvod bude pouzdan.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum