SAP Global
SAP MAG 25, srpanj 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

SOA: Integracijska koncepcija budućnosti za SMB

Uslužno orijentirana arhitektura pomaže poduzećima u brzome i fleksibilnome restrukturiranju njihovih poslovnih procesa te kombiniranju aplikacija prema njihovim željama

Piše: Dr. Andreas Schaffry, SMB NEWS

Mnoga srednje velika poduzeća izgradila su višeslojna te stoga heterogena informatička okruženja tijekom svojega postojanja. Održavanje sustava iziskuje puno vremena i novca zbog složenosti sučelja. Suočena s globalnom konkurencijom, poglavito srednje velika poduzeća trebaju optimizirati i ubrzati svoje procese širom sustava i organizacijskih granica. Uslužno orijentirana arhitektura (SOA) pomaže poduzećima u brzome i fleksibilnome restrukturiranju njihovih poslovnih procesa te kombiniranju aplikacija prema njihovim željama. Time se ubrzavaju i poboljšavaju procesi i povećava konkurentnost.

Integracijski projekti – koji se, primjerice, povezuju s uvođenjem portala poduzeća ili rješenja za elektronsku trgovinu – u prošlosti su iziskivali puno vremena i bili su skupi, i to zbog aplikacijski orijentirane arhitekture koja je dominirala. Prema istraživačkoj studiji tvrtke ibi Research, to je rezultiralo načinom razmišljanja u smislu monolitnih aplikacija i često je dovodilo do pomanjkanja transparentnosti u sučeljima te visokim troškovima korištenja informatičke tehnologije u malim i srednjim poduzećima.

Softver kao usluga

Nasuprot tome, uslužno orijentirana arhitektura (SOA) ravna se prema poslovnim procesima. To uključuje poslovne procese – kao što je autentifikacija i konfekcionalizirana ponuda informatičkih resursa na portalu poduzeća – koji se izvode s raznih softverskih komponenti. "S tehničkog stajališta, ta zamisao i nije potpuno nova," primjećuje Marcus Hammer, viši konzultant grupacije META iz Njemačke, "jer za velike aplikacije i jest predviđeno razbijanje u korist poslovnih procesa. Stoga je cilj uslužno orijentirane arhitekture osigurati funkcije kao modularne i ponovno iskoristive usluge."

Nove aplikacije tada se mogu kombinirati "doslovce kao Lego kocke" od već postojećih usluga. To poduzećima pomaže mijenjati, uvećavati te time i optimizirati njihove postojeće aplikacije prilagodbom pojedinih usluga. "Ključna prednost uslužno orijentirane arhitekture u odnosu na druge integracijske metode leži u njezinoj velikoj fleksibilnosti jer ona osigurava ponovno korištenje implementiranih komponenti u raznim situacijama," kaže Rainer von Ammon, profesor softverskoga inženjeringa i distribuiranih sustava na Sveučilištu primijenjenih znanosti Gornje Austrije, pojašnjavajući prednosti. "To gotovo neizostavno znači da se uslužno orijentirana arhitektura usredotočuje na aktualne poslovne procese, dok tehnologija kao sredstvo za ostvarivanje cilja postaje manje vidljivom."

Reduciranje sučelja, povećanje transparentnosti

Prema viđenju Marcusa Hammera, konzultanta grupacije META, "koncepcija uslužno orijentirane arhitekture također je zanimljiva jer poduzeća će u budućnosti moći integrirati aplikacije trećih stranaka brže i jeftinije u svoju u postojeću arhitekturu." Preduvjet za to je, primjerice, nova generacija softvera za planiranje resursa poduzeća, kao što je mySAP ERP, koji ima modularnu, fleksibilnu strukturu te specificira sva sučelja kao internetske usluge. Jednako je važna odgovarajuća infrastrukturna ponuda, kakvu SAP nudi s raznim komponentama SAP NetWeavera. SAP NetWeaver funkcionira kao tehnološka platforma za uslužno orijentiranu arhitekturu (SAP ESA). Njegove su aplikacije otvorene i kompatibilne s etabliranim internetskim razvojnim platformama, npr. J2EE (Java 2 Enterprise Edition) ili .NET. Rezultat je sveobuhvatna uslužno orijentirana arhitektura koja omogućava različitim aplikacijama (kako SAP-ovima tako i drugima) da s lakoćom komuniciraju putem standarda, koji obećavaju velike potencijalne uštede u poslovnim procesima između poduzeća.

Time se ubrzavaju poslovni procesi poput upravljanja nalozima ili narudžbama za kupovinu. Oni se povezuju s golemim brojem raznolikih sustava i izvora informacija u specijaliziranim odjelima te kod vanjskih partnera. Internetske usluge integriraju pojedinačne aplikacije i kombiniraju ih u sklopu jedinstvenoga korisničkoga sučelja, npr. portala poduzeća, gdje su one onda dostupne kao 'usluga' za interne i eksterne korisnike. Usluge su labavo međusobno povezane preko standardiziranih međuplatformskih sučelja. Time se osigurava transparentan i uvijek ažuran pregled svih podataka od značenja za poslovanje. Poduzeće čak može brzo reagirati na neočekivane tržišne promjene te, primjerice, može promijeniti ili prilagoditi svoje postupke za prihvat narudžbi ili svoj postupak naručivanja.

Ponovna iskoristivost povećava učinkovitost

Privlačnost uslužno orijentirane arhitekture očita je. Sa sve složenijim poslovnim procesima i 'konvencionalnim' softverskim sustavima, održavanje i izrada sučelja među raznim sustavima također su sve složeniji. Prema procjenama grupacije Gartner, taj aspekt proguta i do 40 posto ukupnoga informatičkoga proračuna poduzeća. To je razlog zbog kojega poduzeća pokušavaju strukturirati svoja heterogena sistemska okruženja fleksibilnije i jasnije, koristeći uslužno orijentiranu arhitekturu (SOA). Forresterova studija ('Integracija u uslužno orijentiranome svijetu') pokazuje da uslužno orijentirana arhitektura može smanjiti troškove održavanja, programiranja i integracije za 30 posto ili više. Uštede toga tipa omogućila je, između ostaloga, standardizacija i ponovna iskoristivost komponenti sustava. U toj situaciji, ponovna iskoristivost je mantra koju stalno ponavlja uslužno orijentirana arhitektura, kaže Ronald Schmelzer, glavni analitičar američke konzultantske tvrtke ZapThink.

Sljedeća stvar – koju ističu Forresterovi analitičari Vollmer i Mike Gilpin – je ta da se interni i eksterni podaci mogu brže i učinkovitije razmjenjivati s partnerima, klijentima i dobavljačima. "Time poduzeća postaju puno agilnija," objašnjava Marcus Hammer. Forresterovi analitičari savjetuju usporedbu ponovno iskoristivih usluga s aktualnim poslovnim procesima tako da se mogu učiniti prepoznatljivim za korisnike. Ljudi, podaci i poslovni procesi trebaju se integrirati širom vrlo različitih tehnoloških i organizacijskih struktura.

Strukturirano pokretanje štedi novac

Međutim, Vollmer i Gilpin upozoravaju na to da se ne očekuje linearno ostvarivanje uštede kod uvođenja uslužno orijentirane arhitekture, jer troškovi pokretanja projekta uslužno orijentirane arhitekture mogu biti i veći od onih kod pokretanja tradicionalnih projekata. Smanjivanje dugoročnih troškova ovisi o strukturiranosti pokretanja. Prvo, kažu dvojica stručnjaka, treba utvrditi osnovnu strukturu buduće arhitekture te potom treba integrirati interne komponente za uslužno orijentiranu arhitekturu poduzeća. Poslije toga kreiraju se novi integracijski kanali te se, u završnoj fazi, partneri, klijenti i dobavljači postupno inkorporiraju u novu arhitekturu. Stručnjaci tvrtke ibi Research nude slične argumente, premda navode da se primarni cilj – smanjenje troškova – ostvaruje kroz tri 'sekundarna cilja':

  • Smanjenje redundancije, tj. identičnih funkcija na distribuiranim točkama u sustavu, te ponovno korištenje komponenti.
  • Labava povezanost usluga na temelju otvorenih standarda povećava fleksibilnost informatičkih sustava, a naposljetku i poduzeća.
  • Sveobuhvatne usluge sa standardiziranim sučeljima homogeniziraju komunikaciju između sustava u distribuiranim te stoga složenim i netransparentnim informatičkim okruženjima.

Iz tog je razloga u projektima za uslužno orijentiranu arhitekturu imperativ 'imati u vidu veliko – krenuti s malim.' Poduzeća trebaju uvijek započeti s uslužno orijentiranom arhitekturom u ključnim vertikalnim procesima (npr. ulazne narudžbe) i pratećim horizontalnim uslugama (kao što je slanje dokumenata e-mailom ili telefaksom). Prema tvrtki ibi Research, srednje velika poduzeća vjeruju da većina izazova u projektima uslužno orijentirane arhitekture leži u složenosti organizacijskih i poslovnih pitanja, a ne u tehnološkim čimbenicima. Stoga je kod pokretanja uslužno orijentirane arhitekture suradnja između informatičke službe i stručnih odjela najvažnija za uspjeh. To utječe na strukture poduzeća jer se odgovornosti i prava pristupa reorganiziraju. "U idealnom slučaju uslužno orijentirana arhitektura osigurava da se poduzeća koncentriraju na svoje poslovne procese a ne na softver," zaključuje  Marcus Hammer.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum