SAP Global
SAP MAG 25, srpanj 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Budućnost počinje sada

Uslužno orijentirana arhitektura (SOA) osigurava povećanu fleksibilnost za srednje velika poduzeća kroz povezivanje njihovih poslovnih procesa s informatičkom tehnologijom

Piše: Dr. Andreas Schaffry, SMB NEWS

Uvođenje uslužno orijentirane arhitekture (SOA) mnoga su poduzeća pozdravila zbog izravnih koristi koje proizlaze iz povezivanja poslovnih procesa i informatičke tehnologije. U razgovoru za SMB NEWS, Rainer von Ammon, profesor softverskog inženjeringa i distribuiranih sustava na Sveučilištu primijenjenih znanosti Gornje Austrije, objašnjava da iako načelo ponovno iskoristivih usluga nije novo kao takvo, ono je sada po prvi put na dohvatu ruke za srednje velika poduzeća zahvaljujući interaktivnim platformskim standardima. Time se pojednostavnjuje integracija heterogenih informatičkih okruženja, poboljšavaju poslovni procesi, te se povećava fleksibilnost a time naposljetku i buduća održivost poduzeća.

  • Profesore von Ammon, što točno jest uslužno orijentirana arhitektura(SOA)?

Osnovna zamisao je da golem raspon usluga, to jest softverski zasnovanih rješenja konkretnih problema, već postoji, kako u vašemu vlastitome poduzeću tako i širom svijeta, te da se ista mogu koristiti u drugim aplikacijama, poslovnim procesima ili kontekstima. Sve što trebate učiniti je programirati  neku vrstu aplikacijske ljuske koja se putem standardiziranih sučelja spaja s drugim uslugama unutar vašega poduzeća ili bilo gdje u svijetu.

Samo po sebi to nije ništa novo, jer su proizvođači softvera predvidjeli takav razvitak događaja u obliku komponentnih platformi početkom 90-tih godina. Te platforme su doduše omogućavale pozivanje i međusobnu komunikaciju komponenti u sklopu platforme, ali nije bilo mogućnosti interakcije između platformi.

  • Što je to novo što donosi uslužno orijentirana arhitektura?

Izazov za poduzeća suočena s međunarodnom konkurencijom leži u sposobnosti integracije širokoga raspona softverskih rješenja, interno unutar poduzeća ili u sprezi s dobavljačima i klijentima. Ta vrsta uslužno orijentirane arhitekture danas se može realizirati putem standardiziranih tehnologija internetskih usluga kao što je UDDI, WSDL, ili SOAP.

Poduzeće samo mora odabrati koje je softversko rješenje odgovarajuće za određenu uslužno orijentiranu arhitekturu. Odluka će se zasnivati na velikom broju različitih čimbenika, uključujući i dobivene rezultate, koji pak obuhvaćaju učinkovitost, brzinu reakcije, reakcijsko postupanje, te skalabilnost odn. ponašanje kod rasta opterećenja kao u slučaju istodobnih korisnika sustava na Internetu, te također i sigurnosna pitanja, upravljanje transakcijama, te mnoga druga pitanja. SAP-ov NetWeaver i njegove pojedinačne komponente osiguravaju otvorenu, skalabilnu, sigurnu platformu koja će normalno funkcionirati i u budućnosti.

  • Koje su prednosti  u smislu uštede na vremenu i troškovima za poduzeća koja koriste uslužno orijentiranu arhitekturu?

Jedan od najvažnijih čimbenika je golema fleksibilnost koja se može postići s tom arhitekturom. To u početku vrijedi za usklađivanje usluga, to jest za uspostavu redoslijeda kojim se one pozivaju u sklopu nekog poslovnog procesa. Poslovni procesi mogu se modificirati u trenutku izvođenja te se usluge mogu mijenjati, razmjenjivati ili uvećavati. Labavo povezani poslovni procesi među poslovnim partnerima mogu se čvršće povezati. Sa strateškog gledišta, labava povezanost također znači, dakako, da poduzeće nije lancem vezano za jednoga ili više poslovnih partnera po svaku cijenu.

Daljnja je prednost to što su gotove usluge obično iskušane i ispitane te je osigurana njihova kvaliteta. Na taj način poduzeća mogu izgraditi izrazito složene sustave u vrlo kratkome roku, od već postojećih komponenti. Troškovne prednosti bit će u budućnosti osobito zanimljive srednje velikim poduzećima. Također, tržište za te usluge stalno se širi. Na primjer, poduzeća mogu odabrati pravu uslugu za sebe sa žutih stranica čvora UDDI. U usporedbi s troškovima vlastite izrade i održavanja usluge troškovi nabave i licenciranja usluge iznimno su transparentni.

  • Možete li to prikazati na konkretnome poslovnome procesu iz neke određene djelatnosti?

Mogu vam navesti dva primjera: jedan je B2C, a drugi B2B. Primjer prvi: Korisnici mogu podnijeti zahtjev za kredit putem portala B2C. U stvarnosti, time se poziva online portal banke. Tijekom obrade kreditnoga zahtjeva, bonitet podnositelja provjerava se putem agencije za provjeru boniteta itd. Aplikacija poput ove obuhvaća korisnika koji poziva cijeli niz povezanih usluga na raznim razinama. Te usluge izvršavaju se u pozadini i korisniku su nevidljive, pa on vidi samo krajnji rezultat – kredit se odobrava ili ne odobrava.

Primjer drugi: Neko proizvodno poduzeće koje, primjerice, koristi sveobuhvatno okruženje SAP R/3 i jedinicu za kontrolu proizvodnje, mainframe te razne druge sustave može sve to konsolidirati u smisleno objedinjenu portalnu strukturu prema ovoj koncepciji. Time se smanjuje broj sučelja i poboljšavaju postojeće standardne funkcije, poput onih iz sustava SAP R/3. Informatička okruženja razvijana tijekom vremena na taj su način racionalizirana te je stvorena informatička arhitektura koja će uspješno funkcionirati u budućnosti te u koju se npr. novi klijentski ili dobavljački sustavi mogu neprimjetno integrirati.

  • To zvuči vrlo složeno. Hoće li prijelaz na arhitekturu međusobno komunicirajućih usluga i srednjoročno koristiti srednje velikim poduzećima s globalnim poslovanjem?

Da, naravno, jer srednje velika poduzeća također, ili možda baš, imaju taj problem neintegriranih ili “nakalemljenih” individualnih softverskih paketa koji rezultiraju softverskom arhitekturom koju je teško održavati. Uslužno orijentirana arhitektura ne znači programiranje novih aplikacija, nego usklađivanje postojećih softverskih okruženja. U tom kontekstu je irelevantno posluju li srednje velika poduzeća globalno ili regionalno. Presudan čimbenik je taj da ona mogu  integrirati globalno dostupne usluge u njihove procese te više ne moraju sami programirati i održavati te usluge. Srednje velika poduzeća osobito podliježu žestokim troškovnim pritiscima te danas teško da si mogu  priuštiti interno programiranje zbog svojega općenito uzevši ograničenoga proračuna i pomanjkanja informatičkog osoblja, a da i ne spominjemo držanje koraka s novim razvojnim tendencijama.

  • Uslužna arhitektura često je (a nekada i isključivo) povezana s internetskim uslugama. Može li uslužno orijentirana arhitektura, dakle, biti primijenjena i s drugim tehnologijama?

Koncepcija uslužno orijentirane arhitekture nešto je više od “obične” internetske usluge. To je tehnološki neovisna međuaplikacijska integracijska arhitektura. Uslužno orijentirana arhitektura sadrži standarde koji ne ovise o pojedinim platformama. U smislu jednostavne interoperabilnosti, standardi internetske usluge kao što je WSDL ili SOAP igraju važnu, ali ne isključivu, ulogu. Jezik izvršavanje poslovnih procesa (BPEL) može se koristiti za složenije procese. Nadalje, bilo koja uslužno orijentirana arhitektura mora podupirati internetske protokole kao što su HTTP, HTTPS i SMTP, te XML.

Mogao bih nabrajati hrpe drugih standarda. Poanta je u tome da ti standardi jako olakšavaju život poduzećima u informatičkome smislu, jer povezuju različite sustave a time i poslovne svjetove. Rezultat su učinkovitiji procesi, veća produktivnost i veća fleksibilnost. Na taj način srednje velika poduzeća već danas oblikuju budućnost.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum