SAP Global
SAP MAG 25, srpanj 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

MP3: Prvih deset godina

Najpopularniji format digitalne glazbe svojih deset godina generirao poslovne trendove, donio veliku zaradu nekima i gubitak i bankrot drugima, a zbog njega strahuje cjelokupna diskografska industrija

Izvor: Privredni vjesnik

Vrijeme doista brzo leti. Iako je od prve primjene MP3 formata prošlo već deset godina, taj je način komprimiranja zvučnih zapisa vrlo nov i tek je zahvaljujući popularizaciji internetske razmjene glazbe postao poznat široj javnosti. MP3 već odavno ne predstavlja najnapredniji način komprimiranja i uskladištavanja glazbe i sličnih sadržaja jer su se u međuvremenu pojavili napredniji codeci (Compressor-Decompressor odnosno Coder-Decoder; uređaj ili softver za transformaciju signala) koji u sebi imaju ugrađenu zaštitu autorskih i drugih prava, no ipak je postao sinonim za digitalnu glazbu i jedan od najviše korištenih digitalnih formata u svijetu.

Vizionari s Frauenhofera

"Odgovornost" za lansiranje MP3 formata leži na ramenima uglednog njemačkog tehnološkog instituta Frauenhofer koji je 14. srpnja 1995. donio odluku o korištenju MPEG-1 Audio Layer 3 codeca za pohranjivanje i reprodukciju zvuka. Sam MPEG-1 Audio Layer 3 format izumljen je na Frauenhoferu još 1987. godine, no morao je godinama čekati "u ladici" dok uporaba računala ne "sazrije" dovoljno da bi stvorila potrebu za komprimiranjem glazbe i drugih zvučnih zapisa.

Zanimljivo je da je čitav Frauenhoferov Digital Audio Broadcast (DAB) projekt financirala Europska unija u sklopu programa EUREKA. DAB projekt trajao je od 1987. do 1994. godine. Još jedan "trivijalan" detalj: CD snimka pjesme "Tom's Dinner" u izvedbi Suzanne Vega iskorištena je kao model za postavljanje MP3 kompresijskog algoritma. Razlog za taj odabir leži u "mekoći i jednostavnosti" pjesme, što je olakšalo potragu za pogreškama u kompresiji tokom testiranja tog popularnog codeca.

Kao i svi ostali formati za komprimiranje, MP3 služi za redukciju količine podataka kako bi se smanjile datoteke bez gubitka informacije odnosno značajnog gubitka kvalitete. MP3 u prosjeku izvršava kompresiju u omjeru 10:1, a među formate za komprimiranje spadaju primjerice popularni ZIP (za sve vrste datoteka i direktorija), MPEG (za video zapise) te JPEG i GIF (za grafičke formate).

Revolucija glazbene industrije

Pojava formata za komprimiranje zvuka pokrenula je sasvim nove trendove u distribuciji glazbe jer je omogućila distribuciju glazbe izvan klasičnih kanala kao što su trgovine ili pošta. Razvoj interneta i pogotovu "širokog pojasa" omogućuju korisnicima slanje i primanje velikih datoteka, a glazba je na vrhu top ljestvice poželjnih sadržaja, zajedno s filmovima i softverom.

Prvi široko prihvaćen projekt za on-line razmjenu Hi-Fi glazbe, Internet Underground Music Archive (IUMA), pokrenut je 1993. godine i započeo je s MP2 formatom, da bi se kasnije nadogradio na MP3.

Potom se pojavio Napster, servis za slobodnu razmjenu datoteka, koji je postavio presedane u zaštiti autorskih i drugih prava kod on-line distribucije. Napster je, naime, bankrotirao, nakon sudske tužbe koju je uložila diskografska industrija, da bi ga kasnije otkupila tvrtka Roxio i ponudila glazbu s riješenim pravima. No unatoč gaženju Napstera, diskografi nisu uspjeli zaustaviti popularizaciju razmjene glazbe na internetu i danas postoji čitav niz servisa poput WinMX-a i eMulea.

Jedan od ključnih trenutaka svakako jest pojava alternativnog softverskog MP3 playera, programa Winamp kojega je 1997. osmislio tadašnji student zagrebačkog FER-a Tomislav Uzelac.

MP3 preporodio Apple

Na izumu MPEG formata ne leži samo on-line razmjena glazbe već i čitava industrija MP3 playera. Svoje modele u tom segmentu nude svi vodeći proizvođači konzumne i informatičke elektronike, od Sonyja i Samsunga do Della i Creative Labsa.

Tvrtka Apple primjerice bilježi odlične rezultate sa svojim playerima i vlastitom uslugom za on-line kupovinu glazbe. Samo u prvom tromjesečju Apple je isporučio 6,5 milijuna iPod playera. Osim toga, njihov je on-line servis iTunes dosad prodao 500 milijuna pjesama, a nastavi li rasti istom brzinom, do svibnja 2006. taj će se broj popeti na dvije milijarde.

Bez MP3-ja Apple bi bio u velikim problemima jer njegova osnovna djelatnost, prodaja računala i softvera, ne donosi promet koji bi jamčio dugoročni opstanak.

MP3 je u svojih deset godina generirao poslovne trendove, donio veliku zaradu nekima i gubitak i bankrot drugima. On predstavlja latentnu prijetnju svjetskoj diskografskoj industriji koja bilježi gubitke i mora se restrukturirati i prilagoditi korjenitim promjenama u distribuciji glazbe.

Zašto uopće komprimirati zvuk?

Multimedijalni zapisi sami po sebi zauzimaju velik prostor kada se snime na medij, a računala su još uvijek vrlo ograničena kada se radi o kapacitetu za pohranjivanje te propusnosti za emitiranje signala. Drugim riječima, multimedija je vrlo nespretna za pohranjivanje, razmjenu i emitiranje putem računala i računalnih mreža (kao što je Internet), pa stručnjaci već godinama intenzivno rade na metodama kompresije odnosno izostavljanja nebitnih informacija iz datoteka kako bi se smanjila njihova veličina. Drugim riječima, bez korištenja MP3 formata razmjena glazbe putem interneta ne bi imala nikakvu šansu jer bi bila prespora i preskupa. Razlog? Nekomprimirane datoteke desetak su puta veće od komprimiranih.

Sam MP3 spada u kategoriju lossy kompresije što znači da se komprimirana kopija razlikuje od originala, zbog uklanjanja nepotrebnih informacija iz datoteke. Format ujedno nudi i nekoliko razina kvalitete komprimiranog zapisa, koja ovisi o količini emitiranih podataka u sekundi. Te se vrijednosti kod MP3 formata kreću od 32 do 320 kilobita u sekundi, s time da je najpopularnija kompresija od 128 kbit/s koja omogućava smještanje otprilike jedne minute glazbe u 1 MB podataka.

Većina korisnika neće primijetiti značajne razlike u kvaliteti CD i MP3 zapisa na 128 kbit/s, no audiofili i osjetljiviji slušatelji ipak će primijetiti izostanak nekih tonova.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum