SAP Global
SAP MAG 27, listopad 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Predpristupni pregovori s EU potiču porast IT tržišta

Kako i koliko će hrvatsko IT tržište prosperirati u pristupnom procesu Europskoj Uniji, odlučujemo sami. Iskustva novih članica EU govore da su predpristupni fondovi u njihovom slučaju bili iskorišteni tek nešto više od polovice ukupnog iznosa


Piše: mr. Boris Žitnik, IDC Adriatics bzitnik@idc.com

Teško bi bilo naći područje gospodarstva, pa i života uopće koji neće biti tangirano pristupnim pregovorima s Europskom zajednicom, započetih početkom listopada ove godine. I tržište produkata i usluga informacijske tehnologije, dakako u tom pogledu neće biti iznimka. Što se tu može očekivati?

Efekte na veličinu i kvalitetu informatičkih investicija možemo općenito podijeliti na izravne i neizravne. Izravni se odnose na dio sredstava dobivenih iz europskih predpristupnih fondova koji će se direktno pretočiti u IT investicije i povećane IT izdatke državne administracije vezane uz potrebne prilagodbe članstvu u Europskoj Uniji. Neizravni efekti vezani su pak uz očekivani poticaj rastu društvenog proizvoda uzrokovan većim direktnim stranim investicijama i pojačanje kompetitivnih pritisaka u domaćem gospodarstvu.

Povećanje IT proračuna

Ukupni iznos predpristupnih fondova (PHARE, ISPA, SAPARD) koji će biti na raspolaganju Hrvatskoj u ovoj i sljedeće dvije godine iznosi 490 milijuna eura. Sasvim je izvjesno da će jedan dio od toga biti potrošen na nabavke informatičke opreme i usluga. Iako je, za sada teško govoriti o konkretnim iznosima, realno je očekivati da bi izmeđi 4 i 8 posto od tih sredstava moglo biti izravno kanalizirano u IT. Isto tako, državna će administracija vezano uz usvajanje Acquis Communitaire i prilagođivanje javne uprave europskim normama i usvajanju eGovernment standarda, nužno, iz godine u godinu, povećavati proračunske IT izdatke.

Kada spominjemo EU fondove ne treba zanemariti i mogući doprinos participiranja Hrvatske i u projektima koji se financiraju kroz redovne programe Europske Unije. Hrvatska za razliku od zemlja članica, koje sudjelovanje u tim programima financiraju iz svojih budžeta, može već i sada uz plaćanje odgovarajuće članarine također koristiti te programe. Tu su posebno zanimljivi: višegodišnji program za poduzetništvo koji je usmjeren na provođenje strategije i politike EU u sferi poduzetništva s naglaskom na mala i srednja poduzeća, zatim skup mjera EU na poticanju zapošljavanja, Marco Polo, program usmjeren na bolje korištenje transportnihz sustava i drugi.

Zamah inozemnim investicijama

Što se tiče neizravnih efekata, onih koji se tiču kretanje konjukture i utjecaja na nacionalnu ekonomiju, izvjesno je da će poboljšanjem međunarodnog položaja zemlje vezanog uz početak pristupnih pregovora, dati zamah inozemnim izravnim investicijama. A izravne strane investicije u pravilu generiraju snažnu IT potrošnju što potvrđuju dosadašnja iskustva tranzicijskih zemalja, koja su i same, nedavno prošle put priključivanja Europskoj Uniji. S druge strane, prilagođivanje domaćih poduzeća izazovima otvaranja tržišta, pojaćanoj konkurentskoj utakmici i visokoreguliranim institucionalnim okvirima EU, odnosno restrukturiranje i usvajanje globalnih best practices u poslovanju, neminovno iziskuje modernizaciju i snaženje njihovih IT potencijala.

No, dok je identificiranje modaliteta kao i smjera utjecaja procesa pristupanje EU na kretanja na domaćem IT tržištu relativno lak zadatak, kvantifikacija efekata puno je složenija i neizvjesnija. Odgovor na pitanje koliko će se povećati domaća IT potrošnja determinirana pristupanjem Europskoj Uniji, po prirodi stvari izuzetno je kompleksan.  Mogu tu, doduše pomoći modeli i promišljanje scenarija, ali jasno je da je izvan okvira ovog osvrta da se to ovdje pokuša. Ipak, IDC će vrlo vjerojatno dodati koji postotni poen u svoje projekcije rasta hrvatskog IT tržišta do kraja dekade.

Slaba iskorištenost predpristupnih fondova

Iskustava zemalja koje su prošle trnoviti put priključenju EU pokazuju da je ključan faktor za maksimiziranje koristi od tog procesa odlučnost, znanje, sposobnost i predanost državne administracije da upravlja pristupnim procesom. Od 2000. do 2003. zemlje kandidatkinje za prijam u EU iskoristile su samo 60 posto predpristupnih fondova. Rezultati ukupnog ekonomskog rasta, kretanja IT tržišta i posebno izvoza produkata informatičke tehnologije "starih" članica Irske i Grčke bitno se razlikuju.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum