SAP Global
SAP MAG 27, listopad 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Podržava li vaš informacijski sustav poslovanje u ekonomiji znanja?

Za razliku od klasičnog industrijskog kapitalizma, u današnje vrijeme se znanje smatra osnovnim kapitalom. Možete li opstati u današnjem okruženju kojemu prije svega mora biti prilagođen vaš IT sustav?


 

Piše: Sergej Lugović, slugovic@yahoo.com

Društvo znanja kako mnogi vole nazivati društvo u kojem živimo, prvenstveno može zahvaliti svoje postojanje razvoju tehnologija. Kako se ovaj trend odražava na svakodnevno poslovanje tvrtki, zapitali smo se na koji se način poslovanje mora prilagoditi novom okruženju u kojem posluje. Da bismo sagledali ove trendove, pokušati ćemo prikazati osnovne karakteristike klasičnog industrijskog kapitalizma i poslovanja u današnje vrijeme, kada se znanje javlja osnovnim kapitalom. Na kraju biti ćemo slobodni postaviti Vam nekoliko pitanja, a odgovorivši na njih dobiti će te jasniju sliku u kojoj mjeri vaš informacijski sustav zadovoljava uvjete poslovanja u ekonomiji znanja.

Industrijski kapitalizam

Industrijski kapitalizam svoje korijene ima u izumu parnog stroja od gospodina Jamesa Watta, krajem osamnaestog stoljeća. Modernizacija proizvodnje dobara rezultira sve manjom potrebom za radnom silom na seoskim dobrima, gdje se u feudalizmu i odvijala većina razmjena dobara. To dovodi do koncentracije stanovništva u gradovima, gdje se ujedno i nalaze tvornice, kapital i financijska tržišta. Prve industrijske grane koje se naglo počinju razvijati po izumu parnog stroja su metalna i tekstilna. Akumulacija kapitala od strane vlasnika tvornica rezultira potrebama kao što su razvoj financijskog tržišta, širenje na međunarodna tržišta, ali i razvojem novih tehnologija i vještina potrebnih za bolje oplemenjivanje kapitala kroz veću profitabilnost, rast prihoda, povećanjem produktivnosti radnika, konkurentnosti i slično. Upotreba parnog stroja u tiskarskoj industriji uvelike pojeftinjuje izdavanje publikacija i knjiga, odnosno razmjenu znanja među ljudima.

Kao što vidimo, osnovni čimbenici industrijskog kapitalizma su:

  • pojava jeftine radne snage u gradovima
  • kapital
  • razvoj tehnologije za potrebe proizvodnje
  • slobodna tržišta i međunarodna trgovina
  • razvoj financijskih tržišta

Iz toga slobodno možemo definirati karakteristike industrijskog kapitalizma:

  • konkurentnost je povezana s kapitalom
  • konkurentnost je povezana s novim tehnologijama
  • proizvod se samo jednom može zamijeniti za novac
  • ljudski kapital je trošak
  • rast i uspjeh se mjeri isključivo kvantitativno
  • čvrsta i nedinamična hijerarhija organizacijske strukture

Ekonomija znanja u društvu znanja

U 21. stoljeću svjedoci smo vrlo rapidnih promjena u okruženju te njihovog utjecaja svakodnevno poslovanje. Više nije dovoljno proizvoditi što više i što jeftinije, jer će vam to podići samo troškove skladištenja. Uz racionalnu proizvodnju potrebno je i vrlo pažljivo motriti na zahtjeve tržišta, te na njih učinkovito odgovarati. Pratiti razvoj konkurentnih proizvoda, ponude sirovina i usluga. Jedna od najvažnijih managment disciplina postaje upravljanje kadrovima i znanjem u tvrtki. Kada govorimo o znanju i informacijama dolazimo do spoznaje da je vrijednost istih jako teško izraziti u brojkama, što nas dovodi u teškoće prilikom upravljanja. Ekonomske i managerske škole uglavnom nas uče upravljanju po kvantitativnim metodama, dok u ekonomiji znanja uz kvantitativne metode vrlo bitan faktor postaju vještine na područjima poput sociologije i psihologije te urođenih vještina poput emocionalne inteligencije i kreativnosti.

Istovremeno, zbog velike ekspanzije i razvoja financijskog tržišta te kreiranja širokog spektra financijskih instrumenata i proizvoda, te konkurencije na samom financijskom tržištu, kapital postaje sve dostupniji, odnosno postaje samo jedna od komponenti potrebnih za početak poslovanja. Vrlo dobar primjer smo imali prilike vidjeti u početcima Internet boom-a u svijetu, kada se sa dobrom idejom vrlo lako moglo doći do kapitala potrebnim za realizaciju ideje u proizvod ili uslugu. Dok u vrijeme početaka Industrijskog kapitalizma, da bi se realizirao proizvod te plasirao na međunarodno tržište bilo je potrebno imati veliki vlastiti kapital.

Početak ekonomije znanja možemo pronaći u izumu prvog digitalnog kompjutera u 2. svjetskom ratu za potrebe dešifriranja poruka neprijatelja. Razvoj kompjutera, polako ali sigurno vodi to toga da informacijske i komunikacijske tehnologije postaju osnova ekonomije i tržišta kakve danas poznajemo. Vrlo je lako zaključiti da u današnje vrijeme jedna velika tvrtka može i dalje poslovati ako se promjeni struktura vlasničkog kapitala, ali ako se izbriše ili zaustavi centralni informatički sustav teško da će tvrtka moći poslovati. Ovaj pomak u osnovnim načelima organizacije vrlo su jasan dokaz da slobodno možemo reći da je poslovanje prešlo iz klasičnog industrijskog kapitalizma u ekonomiju znanja.

Sve važnija uloga uposlenika

Sa sociološkog stajališta vidimo veliki trend da zaposlenici shvaćaju svoju važnost u organizaciji, točnije rečeno zavisnost organizacije o njihovim znanjima, pa samim tim i stvaraju jedno novo okruženje u kojem današnji manageri moraju voditi svoje tvrtke. Isto tako zemljopisni položaj nije toliko bitan u obavljanju dužnosti unutar organizacije, pa smo i svjedoci zapošljavanja radne sile i na drugim kontinentima, sve u svrhu racionalnije troškova poslovanja ali i kvalitetnijeg služenja kupcima. Najbolji primjer ovog trenda su "call centri" u Indiji, Pakistanu i Irskoj, te "follow the sun" način podrške korisnicima.

Osnovni čimbenici koji su kreirali ekonomiju znanja:

  • razvoj IC tehnologije
  • umreženost i povezanost u svrhu jeftinije razmjene informacija i znanja
  • smanjenje troškova transakcija
  • globalno tržište i "outsourcing"
  • dinamično poslovno okruženje
  • laka dostupnost kapitala
  • mobilnost radne sile

Kao osnovne karakteristike ekonomije znanja izdvojili bismo:

  • konkurentnost je povezana s ljudskom kreativnosti i znanjem
  • napredne tehnologije koje su u prošlosti bile dostupne samo izabranima danas su dostupne svima
  • zaposlenici su kapital a ne trošak
  • rast i uspjeh se mjeri i kvantitativno i kvalitativno
  • organizacijska struktura se bazira na principima mreže i osjetljiva je na najmanje promjene u poslovnom okruženju
  • troškovi umnožavanja proizvoda su blizu nuli (npr. distribucija SW internetom)
  • usluge zauzimaju sve veći i veći udio u današnjoj ekonomiji

Informatika kao podrška poslovanju u ekonomiji znanja

Kako smo u ranijem tekstu imali prilike pročitati, jasno se očitava promjena u načinu na koji se tvrtka organizira, kako se njome upravlja i koji su to čimbenici ili resursi koji određuju uspjeh tvrtke. Informacijski sustavi su već dugi niz godina vrlo bitna karika u poslovanju tvrtke, te njihova arhitektura, logika, interoperabilnost, brzina i kvaliteta imaju veliki utjecaja na poslovanje tvrke. U jednom od ranijih brojeva SAP MAG-a te tvrdnje smo dokazali i čvrstim brojevima (http://www.sapmag.com.hr/show_article.php?id=62 ), a u ovom broju pripremili smo 20 pitanja koju su relaventna za poslovanje i konkurentnost u ekonomiji znanja. Ukoliko na više od 10 pitanja možete odgovoriti sa DA, vjerujemo da Vaš informacijski sustav je spreman za novo doba ekonomije. Ukoliko na više od 15 pitanja odgovorite sa da, onda smo slobodni reći da vaša tvrtka živi ekonomijom znanja.

  • Imate li zajednički CRM sustav sa svojim distributerima?
  • Može li informatički sustav pružiti podršku za jednostavnu "customizaciju" proizvoda od strane kupca ili distributera?
  • Podržava li vaš sustav da svaki kupac ima svoj osobni model popusta i benefita?
  • Postoji li sustavi za evaluaciju dobavljača od strane cijele industrije?
  • Sputava li vas sustav u promjeni dizajna proizvoda?
  • Možete li omogućiti pristup partnerima u dijelove sustava koji su neophodni za dizajn proizvoda?
  • Podržava li sustav jednostavnu promjenu poslovnih procesa na mjesečnoj bazi?
  • Možete li mijenjati portfolio usluga svakodnevno, rapidno ne povećavajući troškove održavanja informatičkog sustava?
  • Postoji li informatička podrška kvalitativnoj evaluaciji zaposlenika?
  • Može li informatički sustav pružiti alate za potrebe upravljanja znanjem u organizaciji?
  • Postoji li mogućnost "customizacije" sučelja sustava od strane svakog zaposlenika?
  • Omogućuje li vaš informatički sustav automatsko prihvaćanje prijedloga od strane zaposlenika u svrhu unapređenja poslovanja?
  • Možete li dozvoliti svojim zaposlenicima da pristupaju informacijama s bilo kojeg mjesta u bilo koje vrijeme i dobivaju podatke u njima prihvatljivom formatu?
  • Možete li pružati na dnevnoj bazi financijskom tržištu uvid u vaše financijsko poslovanje u svrhu dobivanja novog kapitala ili rasta cijene dionica tvrtke?
  • Omogućuje li vaš sustav da u realnom vremenu upravljate računovodstveno nemjerljivim vrijednostima u tvrtki (intangible assets management)?
  • Pomaže li vam sustav? da mjerite vrijednost vašeg branda?
  • U slučaju da morate naglo smanjiti cijenu gotovog proizvoda, možete li klikom miša upravljati svim troškovima nastalim kroz čitav lanac vrijednosti? Od ulaza sirovine, preko proizvodnje, administracije, skladištenja, marketinga, troškova prodaje i slično
  • Mjeri li vaš sustav kontinuirano moguće utjecaje vanjskih događanja na vaše poslovanje?
  • Razmjenjujete li informacije s drugim sustavima?
  • Pratite li unutarnje i vanjske troškove svake pojedinačne transakcije?

Nadamo se zajedničkim poslovnim uspjesima u ekonomiji znanja.

Ovaj rad izdan je pod Creative Commons licencom

Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 2.0 Croatia License

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.0/hr/

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum