SAP Global
SAP MAG 28, studeni 2005.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Hrvatsko ICT tržište vrijedi 16 milijardi kuna

Privredni vjesnik iznio je najnovije procjene trendova na hrvatskom ICT tržištu. Na temelju toga donosimo vlastitu procjenu daljnjeg razvoja hrvatske ICT branše

Pišu: Sergej Lugović, sergej@1stop.hr i Robert Gelo robert@prospekto.com.hr

Konačni podaci o vrijednosti tržišta telekomunikacijsko-informacijske tehnologije (ICT) za 2004. godinu, koji se neznatno razlikuju od preliminarnih procjena iznesenih u ICT prilogu Privrednog vjesnika iz veljače ove godine, potvrdili su ocjene o njegovom izuzetno slabom rastu. ICT izdaci u Hrvatskoj u prošloj (2004.) godini su dosegli su 14,8 milijardi kuna. Toliko je iznosio konsolidirani prihod telekom i informatičkih trgovaca, proizvođača i uslužnih poduzeća po osnovi isporuka produkata i pružanja usluga gospodarstvu, državnoj upravi i domaćinstvima. Od toga, na telekomunikacijsko tržište je otpadalo 10,6 milijardi ili 72 posto, dok je informatičko tržište bilo teško 4,2 milijarde ili 28 posto.

Najnovije analize kuće IDC govore o procijenjenoj vrijednosti hrvatskog ICT tržišta od 15,8 milijardi kuna u 2005. godini. Ukoliko se to ostvari, to će tržište zabilježiti godišnji porast od 6,6 posto. Kako najavljuje IDC, informatička komponenta tržišta bi u 2005. trebala porasti za oko 11 posto, a telekom komponenta za oko 5 posto.

U 2004. godini, hrvatsko ICT tržište povećano je u odnosu na godinu dana ranije za 1.7 posto. Ta brojka dobiva posebno na težini kad se uzme u obzir da je i 2003. također bila sušna godina. Telekom tržište je lani poraslo za 1,7 posto, a informatičko za 1,9 posto.

U okviru telekom tržišta najveći dio 9,3 milijardi odnosi se na fiksne i mobilne usluge prijenosa glasa i podataka. Prihodi od isporuka telekom opreme, koja uključuje telefonske aparate, mobitele i druge uređaje prodanu građanstvu, poduzećima i državi, telefonske centrale i opremu prodanu telekom operaterima iznosili su 1,1 milijardu kuna dok su pružene usluge projektiranja, konzaltinga, instaliranja i održavanja telekomunikacijske opreme iznosile 230 milijuna.

U okviru informatičkog tržišta najveći dio otpada na hardver (osobna računala, serveri i jača računala, printeri i ostali periferni uređaji, uređaji za pohranu podataka, mrežna oprema) za koji je investirano 2,4 milijarde. Najveća stavka pri tome su osobna računala kojih je lani isporučeno 167 tisuća, vrijednih 1,2 milijarde kuna. Prihodi po osnovi licenci i pripadajućeg održavanja gotovih softverskih aplikacija, alata za razvoj softverskih programa i sistemskog softvera iznosili su 701 milijun. Vrijednost informatičkih usluga, koje uključuju podršku i instalaciju hardvera i softvera, informatičku edukaciju i usvajanja informatičkih vještina, usluge projektiranja, izvedbe i održavanja računalnih mreža, pisanje softverskih programa po narudžbi i prilagođivanje gotovih aplikacija, zatim lepezu IT usluga pruženih po outsourcing modelu i informatički konzalting, bila je nešto veća od milijardu kuna.

Potreban je dvoznamenkasti rast

Trenutno ICT prodaja u EU ima rast od 5 posto, dok Kina i Indija imaju dvoznamenkasti rast. Kako su i Indija i Kina zemlje koje tek trebaju sustići razvijeni dio svjetskog gospodarstva ali i društva u cijelosti, što je i jedan od primarnih zadataka Hrvatske, vidimo da investicije i razvoj u ICT industriji ne idu u našu korist. SAD i Japan investiraju preko trećine ukupnih privatnih i državnih investicija u ICT, dok EU ulaže svega oko 20 posto. ICT je vrlo bitan za razvoj gospodarstva, jer nosi svega oko 5 posto GDP-ja u EU, ali utječe na 25 posto rasta i 40 posto produktivnosti cjelokupnog gospodarstva.

Hrvatsko informatičko tržište s potrošnjom od oko 130 dolara per capita daleko je ne samo od zapadnoeuropskih standarda već primjerice i susjedne Slovenije koja bilježi oko 250 dolara po stanovniku, ili Češke s 237 i Mađarske s 177 dolara.

U okviru informatičkog tržišta najveći dio otpada na hardver (osobna računala, serveri i jača računala, printeri i ostali periferni uređaji, uređaji za pohranu podataka, mrežna oprema) za koji je investirano 2,4 milijarde. Prihodi po osnovi licenci i pripadajućeg održavanja gotovih softverskih aplikacija, alata za razvoj softverskih programa i sistemskog softvera iznosili su 701 milijun. Interesantan je odnos u kojem je skoro tri puta više novaca uloženo u hardver nego u softver, što nam daje prostor za sljedeće logičke spekulacije:

  • Sprema se veliki rast razvoja aplikacija u bližoj budućnosti
  • Koristi se jako puno besplatnog open source softvera
  • Koristi se nelegalni softver
  • Cijena softvera u Hrvatskoj je niska;
    • Što znači da su hrvatske tvrtke za razvoj softvera prejeftine
    • Ili strane tvrtke ruše cijene
  • Da još uvijek više volimo opipljive vrijednosti nego intangibles (nemjerljive vrijednosti)
  • Obzirom da je softver po samoj definiciji upakirano znanje, možemo reći da postoji veliki rizik da zaostajemo u ekonomiji znanja
  • Da se za usluge razvoja aplikacija plaća u gotovini, te se prihodi ne prikazuju u godišnjim izvješćima 

U državnom proračunu za 2005. godinu za ulaganja u informatizaciju predviđeno je, prema službenim podacima Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku 832 milijuna kuna. To je čak za preko 60 posto više nego li u 2004. U rebalansu proračuna, u ljetu ta je brojka smanjena relativno malo, za oko 5 posto. Kao neke od glavnih isporuka nastalih realizacijom ovog budžeta očekujemo

  • realizaciju Hitro.hr programa
  • e-Regos - RSM obrazac, po prvi put odaslan putem Interneta
  • e-katastar
  • elektronička prijava PDV-a
  • informatizacija primarne zdravstvene zaštite
  • računalno-komunikacijska mreža tijela državne uprave
  • informatizaciji hrvatskog pravosuđa

Budućnost u uslugama

Na informatičkom tržištu najbrže su rasli izdaci za pružene IT usluge, za 4,5 posto, što govori da hrvatska ICT industrija kao grana prati trendove i tempo razvoja koja zadaje EU. To je vrlo bitno baš iz razloga što ulazimo u aktivnu fazu pregovora o pristupu EU. Za hrvatsku ICT industriju, prilike za gospodarski rast vidimo u sljedećim područjima:

  • Internet provideri (dobavljači, op. ur.), gdje možemo očekivati penetraciju novih načina spajanja na internet, kao što su kroz mrežu kabelske televizije i tehnologijom bežičnog interneta.
  • Nove mreže i veće brzine generiraju potrebu za čitavim nizom poslova vezanih uz infrastrukturu mreže, sigurnost i administraciju.
  • Naravno brži spoj na internet i kvalitetnija infrastruktura može povećati primjenu ASP modela korištenja aplikacija ("iznajmljivanje" softvera, op. ur.).
  • medijska industrija nalazi pred velikim izazovom vlastitog redefiniranja, uključujući i legalne okvire u kojima danas posluje (promjene pravne regulative uvelike utječe na obujam posla na području poslovnih aplikacija).
  • Istovremeno otvara se prostor za razvoj gospodarstva na područjima kao što su novi hibridni kućni uređaji s ugrađenim procesorima, softverom i sl.
  • Razvoj poslova vezanih za sigurnost i identifikaciju. (npr. FINA)
  • Mogućnosti na području implementacije informatičkih sustava za malo i srednje poduzetništvo,
  • Novim uslugama razvoja poslovnih aplikacija vezanim za poslovne modele javno privatnog partnerstva,
  • Razvoju internet usluga, razvoju i implementaciji novih poslovnih modela koji će sa sobom nositi promjene u radom okruženju (primjerice aplikacije za timski rad putem interneta) i interakcijama zainteresiranih strana u vrijednosnim lancima (kolaborativni razvoj proizvoda, penetracija B2B – business to business – poslovanja).
  • Potreba za e-learning aplikacijama, ali i razvojem novih naprednih sustava edukacije
  • Aktivnosti na područjima razvoja i usluga prema javnom sektoru, naročito u aplikacijama namijenjenim povećanju kvalitete usluga gospodarstva prema građanima.
  • Rast zaposlenosti u ICT područjima u lokacijama izvan urbanih sredina, kao što su otoci,
  • Promicanje i povećanje "digitalne pismenosti" građana Hrvatske.
  • Razvoj uređaja i usluga namijenjenih starijem stanovništvu,
  • Digitalizacija i arhiviranje sadržaja može postati industrija sama za sebe.
  • Isto tako informatičke usluge na područja ekologije i sigurnosti u prometu.

Prilike su definirane na bazi trenutnih kvantitativnih pokazatelja Hrvatskog ICT tržišta, analizom strategije razvoja informatičkog društva EU, te kvalitativnim sagledavanjem ICT industrije u HR iz dimenzija sadašnjosti te  predviđanja trendova u bližoj budućnosti.

Puno ideja, malo mogućnosti

Upravo objavljeni specijalni broj Privrednog vjesnika, "ICT 2005-2006", sadržava anketu kojom je obuhvaćeno petnaestak ICT tvrtki u Hrvatskoj i u kojoj njihovi vodeći ljudi ocjenjuju trenutno stanje na tržištu. Među njima prevladava duh umjerenog optimizma, a zajednička točka većine ICT profesionalaca jesu prilično velika očekivanja od države koja, pritisnuta pregovorima s EU, povećava budžet za informatizaciju javnog sektora. Istovremeno oni upozoravaju da hrvatske državne institucije ne daju dovoljnu potporu tvrtkama koje proizvode i izvoze i da još uvijek nije osmišljena cjelokupna strategija informatizacije hrvatskog društva.

Kako je već ranije ustanovljeno (u izdanju "ICT 2005" od ožujka ove godine), hrvatsko ICT tržište sastoji se od relativno malih i nepovezanih tvrtki. Ono je usitnjeno i stručnjaci, ne samo analitičari već i ljudi iz struke, upozoravaju da nam predstoji razdoblje okrupnjivanja (uz preuzimanja i propadanja) tvrtki, što će rezultirati manjim brojem većih i snažnijih ICT organizacije. Preostale manje tvrtke biti će prisiljene okupiti se u klastere ne bi li preživjele u okružju "velikih igrača".

Očito je da zbog navedenih razloga ne postoji tipična hrvatska ICT tvrtka, ne postoji specifična djelatnost (izuzev, do određene mjere, softvera) po kojoj bi Hrvatska bila prepoznata u ICT svijetu. Privredni vjesnik to komentira na slijedeći način:

"Postoji li profil tipičnog hrvatskog ICT proizvođača? Može se reći da se naziru konture, no ne postoji profil hrvatske ICT tvrtke jer je naše tržište preplavljeno malim subjektima koji pokušavaju sami preživjeti, a vode ih osobe koje su istovremeno vlasnici ili dioničari i menadžeri. Većina tvrtki koje predstavljamo osnovane su krajem osamdesetih godina, imaju petnaestak ili više uposlenika, bave se trgovinom i zastupanjem, a usput osmišljavaju softverska rješenja koja plasiraju u Hrvatskoj i zemljama bivše Jugoslavije, a tek u iznimnim slučajevima događa se izvoz u širu regiju ili druge dijelove svijeta. Među izuzetke spada Končar koji proizvodi (odnosno sastavlja) hardver, a tvrtke kao što su Perpetuum Mobile, GISDATA, TIS i IN2 žive pretežito od softverskih rješenja koja sami razvijaju i isporučuju, a ne od preprodaje. S druge strane, divovi Ericsson i Siemens također stvaraju nove vrijednosti, pretežito pišu novi softver, i izvoze hrvatski proizvod širom svijeta, putem svojih korporacijskih mreža. Dakle, hrvatski ICT proizvođači međusobno se razlikuju od slučaja do slučaja, ne samo po veličini već i po općem pristupu poslovanju i vizijama daljnjeg napretka", navodi se u Privrednom vjesniku.

U anketi Privrednog vjesnika sudjelovali su direktori i vodeći menadžeri informatičkih i telekomunikacijskih tvrtki koje u Hrvatskoj stvaraju nove vrijednosti, drugim riječima razvijaju i nude nove softverske, hardverske i uslužne proizvode.

Zaključak

Istraživanje i ulaganje u ICT neće sami po sebi donijeti velike koristi ako se ne razvije primjena ICT-ja u uslugama i proizvodima, te ukoliko se gospodarstvo ne adaptira na nove poslovne modele koje ICT omogućava. Glavna područja utjecaja ICT-ja na gospodarstvo su organizacijske strukture te akvizicije i primjena novih znanja.

* Izvori: "2005: Oživljavanje nakon dvije stagnantne godine" (IDC Adriatics), "ICT 2005/2006" (Privredni vjesnik), studeni 2005.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum