"Mreža svih mreža" postala je istinsko svjetsko dobro, ali nadzor je i dalje u rukama SAD. Popis kandidata za preuzimanje svog dijela udjela sve je duži, a najjači "igrači" su UN, EU, Kina, Kuba i Iran.
Piše: Robert Gelo robert@prospekto.com.hr
 |
Svjetski informacijski skup, koji je UN tijekom studenog 2005. godine organizirao u Tunisu, pokrenuo je široku raspravu o problemu nadzora Interneta. Ovaj vrlo slobodan i dinamičan medij, u najvećem se dijelu, nalazi pod administrativnim nadzorom SAD-a koji, preko formalno neovisne neprofitne organizacije ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) dodjeljuje većinu internetskih domena u svijetu. Na spomenutom skupu s raznih strana svijeta došle su inicijative o prijenosu nadležnosti na odgovarajuće administrativno tijelo Ujedinjenih naroda. Najglasniji zagovornici ovog pravca su Europska unija (koja principijelno ne može dozvoliti da Amerikanci kontroliraju ovako važnu problematiku) i nekoliko zemalja koje inače ne simpatiziraju SAD, a među njima su Kina, Kuba i Iran. S druge strane, u obranu sadašnjeg stanja stale su anglosaksonske zemlje, SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland, kojima, očito, odgovara da engleski ostane službeni jezik Interneta.
Na skupu je postignut dogovor stotinjak država koje su na njemu sudjelovale da se nadzor nad sustavom adresiranja ostavi u nadležnosti SAD-a. Na taj način je izbjegnut otvoreni sukob između SAD-a i Europske unije, a UN je ostao bez prava na odlučivanje o ovom globalnom pitanju. Dogovoreno je, doduše, da će biti osnovan međunarodni forum koji će moći donositi zaključke, no njegove odluke neće biti obvezne. U planu je i početak rada na uvođenju novih jezika i znakova u internetski standard. Internet, naime, funkcionira na latinici, no u dogledno vrijeme uvest će se novi standard koji će omogućiti internetske adrese na kineskom, arapskom i drugim jezicima.
Europski "plan B"
|
Tko treba kontrolirati Internet? |
|
Privatni sektor |
34% |
28,204 glasa |
|
Neprofitna organizacija |
24% |
19,861 glas |
|
Međunarodno tijelo |
30% |
24,648 glasova |
|
Vladina agencija |
12% |
9,563 glasa |
|
Izvor: CNN.com (on-line anketa), 16/11/2005 – 15/12/2005
Uzorak: 82276 glasača |
Europska unija, u međuvremenu, razvija alternativne načine regulacije Interneta. Jedan od takvih načina je i redefinicija pojma "emitiranje", koji se sada s radija i televizije proširuje na Internet, kao još jedan elektronički medij. Drugim riječima, Europska unija neće regulirati sâm Internet već će to činiti kroz nadzor dobavljača sadržaja (content providera), a sve unutar okvira audio-vizualne regulacije (audio-visual regulatory).
U tom smislu Europska unija je definirala dvije vrste emitiranja (broadcastinga). Prvi je linearno emitiranje, odnosno linearne usluge (linear services), koje podrazumijevaju emitiranje na televizijskim platformama, Internetu i mobilnim telefonima, u unaprijed određenim terminima. Linearne usluge regulirat će se na tradicionalan način, kao emitiranje sadržaja putem elektroničkih medija. Druga vrsta je nelinearno emitiranje, odnosno nelinearne usluge (non-linear services) koje podrazumijevaju emitiranje izvan unaprijed određenih termina, što uključuje video na zahtjev (video-on-demand) i vijesti koje se objavljuju na webu. Ove će usluge biti nadzirane u smislu bazičnih pitanja kao što su zaštita maloljetnika i sprečavanje rasnih netrpeljivosti.
Tvrtka Bloor Research u svojoj analizi uspoređuje linearne i nelinearne usluge i prognozira da će razlike među njima nestati, zbog čega će ovakva koncepcija EU izgubiti smisao.
"Razlike između linearnih i nelinearnih usluga postat će beznačajne u relativno kratkom vremenu, zbog čega će ih biti nemoguće primjenjivati s pravnom sigurnošću koja se zahtijeva od ovakvih operacija", tvrdi analitičar Bob McDowall. "On line izdavaštvo, koje može uključivati tekst, fotografije i, sve više, video isječke, od čega veći dio spada u on-demand kategoriju, na temelju pretplate i/ili oglasa, može istovremeno biti linearno i nelinearno".
McDowall smatra da je još prerano za ovakvo reguliranje internetskog medija jer njegov razvoj ovisi o tehnološkom napretku, tim više što su metode koje predlaže Europska unija zastarjele. Osim toga, regulacija na teritoriju EU nema smisla jer građani koriste sadržaje iz drugih dijelova svijeta.
Faktor .eu domene
Europska unija ovih dana izvlači još jedan adut za borbu oko nadzora nad Internetom. Riječ je o otvaranju prijava za .eu vršnu internetsku domenu na što imaju pravo fizičke i pravne osobe iz zemalja članica. Očekuje se da će ova domena, koja ne zamjenjuje tradicionalne nacionalne domene, postati jednako važna kao sveprisutna .com domena te da će najveće svjetske i europske tvrtke (čije sjedište ili podružnice se nalaze na teritoriju EU) požuriti s registracijom kako ne bi ostale bez svog europskog internetskog identiteta.
Vršnim .eu domenama upravlja privatna neprofitna organizacija EURid koja je imenovana od strane Europske komisije. U prvom valu registracija, takozvanom "sunrise razdoblju", koji je započeo 07. prosinca 2005. godine, EURid prima samo registracije kompanija, vlasnika robnih marki i javnih organizacija. U drugom valu, koji započinje 02. veljače 2006. godine, bit će omogućena registracija za sve ostale, primjerice za građane EU koji žele domenu sa svojim imenom.
Trenutno postoji oko 250 vršnih domena koje, uglavnom, pokrivaju države i teritorije, a ICANN najavljuje da razmišlja i o uspostavi .asia domene.
Info:
EURid: http://www.eurid.eu
ICANN : http://www.icann.org
ITU (International Telecommunication Union): http://www.itu.int
IANA (Internet Assigned Numbers Authority): http://www.iana.org
IETF (Internet Engineering Task Force): http://www.ietf.org
