SAP Global
SAP MAG 30, sije�anj 2006.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

IDC preporučuje: IT tržište mora rasti 20% godišnje

U razgovoru za SAP MAG Boris Žitnik iz IDC-ja povećanu dozu optimizma objašnjava najavljenim povećanjem ulaganja u informatizaciju hrvatskog društva te očekivanim dotokom sredstava iz pretpristupnih fondova EU.

Razgovarao: Zvonko Pavić, zvonko.pavic@zg.t-com.hr

Godina 2006., za SAP u Hrvatskoj, bit će godina snažnog rasta. Tvrtka će, kao i drugi globalni proizvođači softvera, značajno povećati svoj udjel na hrvatskom tržištu poslovnog softvera.

Kakva je bila 2005. godina u Hrvatskoj, kada se gleda cjelokupno IT tržište, posebno ono softvera, i kakvi su trendovi na tržištu ERP platformi?

 
Boris Žitnik, direktor IDC Adriatics

Većina informacija koje u IDC-u, zasad, imamo o prošloj godini još uvijek su prognostičkog karaktera. Segmenti za koje imamo cjelovite podatke su tri kvartala prošle godine na tržištu hardvera – osobnih računala i pisača. Tu se dogodio izuzetan rast u broju prodanih komada (oko 200000  PC-ja), a ne toliko u financijskoj vrijednosti. Generalno gledano, naša prognoza je bila da će tržište tijekom 2005. godine, dakle nakon dvije prethodne godine koje je obilježila stagnacija, (kada bi se isključila inflacija, rast IT tržišta iznosio je gotovo 0%), rasti oko 10%. Nova administracija je u svojoj prvoj godini prvo smanjila investicije u informatičke tehnologije, a zatim ih u drugoj godini povećala za približno 20%. No, malo se projekata u samoj administraciji doista i realiziralo. Izveden je projekt Hitro.hr, no još se točno ne zna koliko je novaca u njega utrošeno. Napravljena je komunikacijska mreža, prije poznata kao RKTMDU i još nekoliko manjih projekata, no dok ne dobijemo završni račun (izvršenje proračuna) za 2005. godinu nećemo imati precizne podatke. No, u odnosu na nisku bazu ostvarenu 2004. godine i te su aktivnosti rezultirale poboljšanjima. Ipak, rast od 10-11% s male baze i nije veliki rast. Postojao je niz indikatora koji su pokazivali da je trebalo doći do značajnijeg oživljavanja, no, usprkos tome, rast prihoda cjelokupne informatičke branše u Hrvatskoj, u 2004. godini, prvi puta u povijesti, bio je manji od rasta hrvatskog gospodarstva. To je išlo, čak, i ispod rasta BDP-a (3,8) i gotovo je neshvatljivo.

Može li se napraviti procjena dodatne vrijednosti, preciznije vrijednosti uvezenog hardvera i softvera te one vrijednosti koje na taj iznos dodaju hrvatske informatičke tvrtke?

Ono što se stvarno doda u Hrvatskoj je podatak koji ćemo, prvi puta, zaista moći utvrditi nakon dovršetka istraživanja koje upravo radimo za HUP i koje treba biti gotovo do početka ožujka ove godine. Bit će to, svojevrsna, inventura hrvatske ICT industrije. Generalno gledano, hrvatski doprinos informatici sastoji se od distributerskih i dilerskih marži koje se ostvare u distribucijskom lancu, razlici u cijeni lokalno sklopljenih PC-a i nabavne vrijednosti ugrađenih komponenti te naknada za pružene IT usluge. I to je to. Sve drugo je uvozna komponenta. Još treba razlučiti i kriterij vlasništva nad kompanijama koje posluju u Hrvatskoj. Što je dodana vrijednost od kompanije koja je u stranom vlasništvu? Slična je situacija i kada je u pitanju hrvatski IT izvoz.

Što nas u hrvatskoj informatici očekuje u 2006. godini?

Za ovu godinu opet smo prognozirali rast od 10-12%, no čini se da ćemo tu prognozu morati revidirati, recimo za 2-3%-tna boda na više. Bitno je povećan dio proračuna namijenjen informatici, doći će i nešto sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije, a najavljene su i neke nove investicije. Nastavit će se Hitro.hr, pravosuđe, realizirat će se, konačno, projekt informatizacije zdravstva, bit će dovršen onaj informatizacije tvrtke INA, potom projekt informatizacije granične kontrole, modernizacija mirovinskog osiguranja, itd. Uz to, nastavit će se i val investicija u telekomunikacije, posebno u softverskom dijelu, jer će svima njima trebati sustavi za naplatu, ERP paketi, itd. Ono što je, zasad, još nepoznanica su investicije u informatiku javnih kompanija (šume, željeznice, itd.), no, smatram, tu neće biti veće dinamike. Dakle, državna administracija će bitno povećati potrošnju na IT, javna poduzeća će to učiniti tek simbolično, privatni sektor, kao i uvijek, ponašat će se racionalno, a najveća dinamika bit će u sektoru kućanstava. IT potrošnja građanstva, koja čini oko 15% ukupne IT potrošnje u Hrvatskoj, najvitalniji je dio domaćeg informatičkog tržišta. Glavni motiv investiranja u informatiku, kada je riječ o građanstvu, budućnost je vlastite djece i korištenje internetskih servisa, posebno internetskog bankarstva. No, gledano u cijelini, da bismo uhvatili priključak za zemljama za kojima danas zaostajemo, godišnji rast IT tržišta morao bi biti oko 20%.

Kada je riječ o informatici, koji su glavni motivi kupnje tehnologije kod malih poduzetnika, a koji kod velikih tvrtki?

Tu zapravo nema posebnog pravila. I veliki i mali investiraju u informatiku s ciljem automatizacije i upravljanja vlastitim poslovnim procesima. Bitne razlike nema, već to ovisi od tvrtke do tvrtke, menadžmentu i konkurentskom pritisku. Ono gdje je razlika očita, odnos je privatnih i javnih kompanija. Čim je nešto javno, pojavljuje se drukčija logika kupovine. Kada bi ih, kao kupce, rangirali po kriteriju kvalitete, najslabiji kupac je država, zatim javna poduzeća i, na kraju, privatnici. Privatne kompanije više brinu o svojoj imovini. To nije tako samo kod nas već svugdje.

Kada je u pitanju tržište ERP softvera, kakva je bila 2005. godina i što nas očekuje tijekom tekuće godine?

Prošla godina je bila puno živahnija, a osnovni je trend, kada se gleda udjel na tržištu, da sve veći kolač uzimaju stranci na štetu domaćih proizvođača poslovnih aplikacija. Hrvatska softverska industrija je strahovito atomizirana, sastoji se od mnoštva malih tvrtki. S jedne strane to je dokaz postojećeg informatičkog znanja u našoj zemlji, no s druge to govori i o tome da hrvatske IT tvrtke nisu znale napraviti iskorak, kako u smjeru okrupnjavanja, tako ni prema izvozu. Domaća softverska industrija je do početka 21. stoljeća bila zaštićena time da veliki, strani igrači nisu dolazili na naše tržište zbog raznih razloga – bili smo im premalo i nesigurno tržište. No, to se u posljednjih nekoliko godina bitno promijenilo. Od prošle godine svi, a to znači SAP, Oracle i Microsoft, najavljuju strategiju osvajanja tržišta srednjih i malih tvrtki. Dakle, najavljuju ulazak na tradicionalno tržište malih hrvatskih proizvođača softvera. Teško je reći koliko će strancima za to trebati vremena, no bit će vrlo napeto ove godine. Za to je, trenutno, najspremniji Microsoft, a SAP će biti spreman u drugoj polovici godine, kada bude dovršena njihova platforma za malo poduzetništvo. Prognoziram da će i 2006. godina za SAP u Hrvatskoj biti godina snažnog rasta. Tvrtka će, kao i drugi globalni proizvođači softvera, značajno povećati svoj udjel na hrvatskom tržištu poslovnog softvera. Najviše posla bit će u telekomunikacijama, bankarstvu i trgovini, a dosta prihoda doći će i od usluga održavanja postojećih instalacija.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum