SAP Global
SAP MAG 31, velja�a 2006.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

2006.: godina open sourcea i virtualizacije

U godini u koju smo tek ušli, najviše će se govoriti o Linuxu koji je postao ozbiljan proizvod i o open sourceu. Započet će i ozbiljna implementacija SOA rješenja, a informatika će, konačno, "preuzeti" upravljanje poslovnim procesima.

Piše: Robert Gelo robert@prospekto.com.hr

Na prijelazu iz 2005. u 2006. godinu, pojavile su se brojne prognoze što će na informatičko tržište donijeti nova godina. Ova je tema najpopularnija i najčitanija tijekom prvih nekoliko mjeseci u godini i nije čudo što su se njome pozabavili vodeći svjetski analitičari i menadžeri.

Open source je "zakon"

Robin Bloor, direktor ugledne analitičke kuće Bloor Research, među brojnim temama kojih se dotaknuo u svojoj prognozi za časopis IT Director, osvrnuo se na perspektivu open source projekata u 2006. godini. On tvrdi da će open source i dalje bilježiti značajan porast i da će i nadalje zadavati udarce Microsoftovom monopolu na polju uredskih aplikacija i internetskih preglednika.

Bloor komentira značajan uspjeh Mozillinog Firefox browsera koji polako, ali sigurno, zamjenjuje Microsoftov Internet Explorer. On je, putem statističkog alata, na siteu boingboing.net izmjerio da već danas većina korisnika pristupa Internetu putem Firefox preglednika. Točnije, udjel Firefoxa iznosi preko 44%, dok na drugom mjestu Internet Explorer ostvaruje oko 30%. Dakle, Microsoft je na ovom siteu već izgubio tržišnu prednost. Trend je vrlo očit jer je mjesec dana prije Firefox imao 40%, a MS IE 33,8%. Bloor naglašava da statistički generator na spomenutom siteu nije najprecizniji alat, dovoljan je za utvrđivanje općih trendova, a ovaj trend bi se mogao preslikati i na cjelokupno tržište.

Svijetlu budućnost on prognozira i besplatnom paketu uredskih aplikacija, OpenOfficeu, koji svojom funkcionalnošću doista može zadovoljiti potrebe većine korisnika, ne samo na Linuxu, već i na Windows platformi. Stoga nije čudno da OpenOffice već ima 19%-tni udjel u segmentu malih tvrtki i kućnih korisnika (SOHO). Što se tiče samog Linux operativnog sustava za desktop računala, taj, prema Robinu Blooru, barem u sljedećih nekoliko godina neće ozbiljno zaprijetiti dominaciji Windows OS-a u tom segmentu.

Glavni nedostatak open sourcea, Bloor nalazi u činjenici da on, dosad, nije uspio uroditi ni jednim komercijalno uspješnim projektom, što je, uostalom, i slučaj s većinom "tvorničkih" (proprietary) rješenja. Svi open source poslovni modeli, uključujući i onaj Novellov, oslanjaju se na široku primjenu tih rješenja, no to se, zasad, nije počelo događati. Uostalom, ni sam Linux operativni sustav još uvijek nije posve uvjerljiv, pa kao takav ne može pridobiti veći broj korisnika.

Daljnji porast Linux poslužitelja, SOA dobiva smisao, sigurnost je ipak najvažnija

Bloor, nadalje, primjećuje da je Linux, kao operativni sustav na poslužiteljima, dobio zamah koji se neće tek tako zaustaviti. On tvrdi da je Linux zavrijedio kredibilitet u segmentima poslužitelja za baze podataka i poslužitelja za poslovne aplikacije, primjerice SAP rješenja, na temelju čega se može očekivati daljnji porast. Osim zrelosti ovog operativnog sustava, Bloor navodi da će porast Linux poslužitelja biti potaknut i promjenama funkcija starog Intel-baziranog hardvera, postavljanjem Linux particija na poslužiteljima i dolaskom na tržište novog hardvera s instaliranim Linuxom. Još jedan adut Bloor vidi u činjenici da se IT trendovi kreću ka virtualizaciji sustava. Linux i ovdje ima prednost jer je jedini OS koji je ostao komercijalno neutralan, odnosno nije se svrstao ni uz jednu skupinu/proizvođača na IT tržištu.

Uslužno orijentiranu arhitekturu (SOA) tijekom 2005. godine svi veliki "igrači" toliko su hvalili da 2006. naprosto mora biti godina realizacije te koncepcije. Bloor slikovito opisuje da su u 2005. godini svi govorili o SOA, ali nitko nije rekao nešto što bi imalo smisla. No, ova arhitektura omogućava funkcioniranje različitih sustava u današnjem svijetu povezanom brzim Internetom i potiče različite dobavljače softvera da napokon počnu razvijati proizvode koji će moći raditi zajedno.

Sve to daje dodatni značaj problemu sigurnosti. Vodeći dobavljači, poput CA i Symanteca, ubrzano rade na sastavljanju cjelovitih programskih paketa, odnosno akvizicijama manjih specijaliziranih tvrtki. Najveću aktivnost Bloor očekuje u segmentu upravljanja identitetom.

Financijski servisi i maloprodaja kao open source "bomba"

Jedan od potpredsjednika IBM-a, Bob Sutor, nešto je optimističniji u pogledu open sourcea. "Očekujem nastavak (implementacije open source rješenja) u zdravstvu i školstvu", odgovorio je na pitanje novinara Computer Worlda o tome koje će industrije tijekom 2006. godine biti vodeće u usvajanju otvorenog koda. "Mislim da će financijski servisi zabilježiti jaku (open source) godinu. Tamo uvijek žele postići veću učinkovitost i uštede. Još jedno područje (porasta open sourcea) je maloprodaja, gdje su uočljivi veliki napori na standardizaciji. Kvalitetan primjer je projekt Sakai u školstvu, a riječ je o ERP sustavu za sveučilišta. Umjesto upravljanja korisnicima, on vodi studente i katedre te omogućava razmjenu informacija između fakulteta i sveučilišta."

U tom razgovoru, Sutor kao IBM-ovu referencu na Linux poslužiteljima spominje RFID projekt u tvrtki Metro AG, koji se izvodi na SAP-ovim aplikacijama. O Future Store projektu, SAP-ovom "samoposluživanju budućnosti", već smo pisali na stranicama SAP MAG-a.

Radikalna promjena BPM-a

Terry Schurter, vodeći analitičar u tvrtki Bloor Research, predviđa da će se u 2006. godini dogoditi velika promjena u načinu na koji gledamo BPM (Business Process Management), odnosno problematiku upravljanja poslovnim procesima na kojoj se temelji industrija poslovnog softvera. Štoviše, Schurter smatra da je promjena paradigme BPM-a najvažniji događaj u čitavoj dekadi. Prema njemu, paradigma ne uključuje samo temeljitu promjenu na određeno pitanje, već i standardizaciju novousvojenog stava, odnosno da on postane novom normom.

Osim toga, Schurter prognozira da će 2006. godina biti izvrsna za dobavljače BPM rješenja i da će taj sektor zadržati dvoznamenkasti stupanj porasta.

Što je promjena paradigme BPM-a? Schurter objašnjava da je riječ o "temeljito drukčijem gledanju na organizaciju, poslovanje, nadgledanje i upravljanje u organizaciji. On navodi pet razloga koji donose potrebu, ili želju, za unošenjem značajnih promjena u upravljanje poslovnim procesima:

  • Business Process Management je precizan i prirodan način učinkovitog upravljanja bilo kojom tvrtkom ili organizacijom. Procesna orijentacija je mnogo više od odraza informacijskog sustava, usporedimo li je s nametanjem umjetne strukture upravljanja prirodnim procesima koji obilježavaju akcije same organizacije i njezinih pripadnika.
  • Business Process Management vraća nas "moći naroda" (power of people) od koje nas je okrenula prošla paradigma (ona koja je dovela samu tehnologiju u prvi plan, op. a.). Prije velikih tehnoloških skokova, koji se događaju posljednjih četrdeset godina, ljudi su bili kritičan resurs koji je stvarao diferencijaciju među tvrtkama i organizacijama. Prije posljednje paradigme, od poluobrazovanih radnika do pripadnika visokog menadžmenta, ljudi su bili najveća prednost koju je neka organizacija mogla postići. Tada su kompanije posezale za izravnim upošljavanjem djelatnika konkurentskih tvrtki kako bi postigle komparativnu prednost. No, u posljednjih četrdeset godina značaj ljudi u organizaciji nestajao je i oni više nisu predstavljali osnovnu moć konkurencije. Schurter tvrdi da se ljudi sada vraćaju u žarište, ali ne na klasičan način prema kojem se njihova vrijednost procjenjuje prema vještinama, već prema mogućnostima primjene njihove inteligencije u kontekstu naprednih tehnoloških sustava, koja se može vrlo precizno uskladiti s ciljevima organizacije.
  • Pored toga, BPM omogućava jasno razgraničenje posla (posjedovanje, odgovornost i separacija zadataka) u organizaciji. Organizacije su, naime, narasle u smislu veličine, složenosti tehnologije, geografske rasprostranjenosti i širine posla. To donosi i veći značaj problema "uskih grla" unutar radnih procesa. BPM omogućava "razbijanje" tih "uskih grla" i otklanjanje ograničenja u poslovanju.
  • Schurter primjećuje i bihevioralne promjene koje nastaju zbog preciziranja poslovnih ciljeva i ubrzavanja pojedinih postupaka. BPM omogućava provođenje vrlo produktivnih i "opasnih" poslovnih aktivnosti vrlo jasnog fokusa i kratkog ciklusa što rezultira izravnim pozitivnim utjecajem na glavne poslovne ciljeve organizacije. Tvrtke, u čitavom svijetu, uvode BPM rješenja koja često donose značajne komparativne prednosti.
  • Ključan sastojak paradigme BPM-a je činjenica da ona sama po sebi predstavlja dovoljno značajan razlog koji ljude navodi na temeljitu promjenu stavova. Komparativne prednosti koje stvara BPM, a predstavljaju tek dio njegovog potencijala, donose i kompetitivne pritiske. Oni, pak, navode ljude i organizacije na poduzimanje akcija, a sposobnost konkuriranja gotovo je jednaka opstanku samih kompanija što i je najveća od svih motivacija.
  • Multicore, virtualizacija i upravljanje

    Autor časopisa IT Director, Tony Lock, prognozira da će u 2006. godini procvjetati virtualizacija IT sustava i višejezgreni procesori, što će dati novi značaj upravljanju sustavima, posebno fleksibilnosti managementa. Sve to navest će isporučitelje softvera na veću fleksibilnost pri prodaji licenci.

    Lock primjećuje da premda višejezgreni procesori već postoje određeno vrijeme, tek sada dostižu zrelost. Ponajprije zbog toga što se pojavljuje softver koji može iskoristiti njihove mogućnosti i što se njihova cijena smanjuje te postaje sve dostupnija. Jača procesorska snaga otvara i nove mogućnosti na polju virtualizacije informatičkih sustava koja također ulazi u razdoblje zrelosti, i stabilnosti rada, i postaje realna opcija za korištenje u svim dijelovima organizacija. Virtualizacija rezultira boljom iskoristivošću IT resursa, povećava fleksibilnost i smanjuje cijenu IT sustava, te je jasno da će se njome vrlo brzo početi služiti u svim dijelovima gospodarstva i uprave.

    Višejezgreni procesori i virtualizacija IT sustava donijet će potrebu za pojačanom implementacijom sustava za upravljanje (management), prije svega u organizacijama koje moraju u kratkom vremenu optimizirati svoje sustave kako bi odgovorile na potrebe poslovanja. Management će, iz pukog alata za održavanje sustava, prerasti u sredstvo proaktivne optimizacije i brzog odgovaranja na tekuće poslovne potrebe.

    Izvori:

     

     
     

    Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum