SAP Global
SAP MAG 32, o�ujak 2006.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Put prema agilnosti banaka

Banke su prisiljene ploviti nemirnim vodama. Da bi ostale profitabilne, preobražavaju svoju informatičku tehnologiju u uslužno orijentiranu arhitekturu, SOA – Service Oriented Architecture. SAP-ova uslužna arhitektura tvrtke, ESA – Enterprise Service Architecture, koncepcija je koja tvrtkama omogućava vlastite poslovne procese orijentirati prema konkurenciji. Trevor Skeels, SAP-ov zagovornik ESA strategije za bankarstvo na području Europe, Bliskog Istoka i Azije, u razgovoru za SAP MAG, pojašnjava kako banke ostvaruju tu promjenu.

 

 

Razgovarao: Marko Biljan, SAP d.o.o., marko.biljan@sap.com

 


Trevor Skeels

SAP MAG: Koji su ključni poslovni izazovi u današnjem bankarstvu?

Skeels: Sve se svodi na tri jednostavna načela: kako rasti, kako zadržati kontrolu nad troškovima i kako pratiti zakonodavstvo. Europsko tržište vrlo je neumoljivo, osobito ulaskom novih konkurenata, poput supermarketa i automobilskih tvrtki, koji napadaju određene tržišne segmente, te međunarodnih banaka koje vrše pritisak na one lokalne. Dodajte navedeno prenapučenom tržištu i dobiva se slika žestoke konkurencije. Jednostavno rečeno, da bi banke rasle, mogu se izdvojiti tako da sebi omoguće organski rast ili, pak, mogu rasti spajanjem i akvizicijom. U bilo kojem od tih slučajeva, banke moraju imati jasnu strategiju i biti dovoljno agilne slijediti je. Potom, trebaju smanjivati troškove. To ne znači da, ukupno gledano, troše manje, ali to doista znači da svako ulaganje mora unaprjeđivati produktivnost. Zatim, zakonska regulativa stalno raste. Malo je vjerojatno da će se regulativa smanjivati, osobito za međunarodne igrače. Pritom, lokalne ili regionalne banke, čak i ako ih to ne pogađa izravno, osjećaju utjecaj regulative. Dakle, da bi banke rasle trebaju biti fleksibilne, inovativne i držati korak s propisima.

SAP MAG: Jesu li banke, u ovom trenutku, agilne pratiti strategiju rasta?

Skeels: Ono ključno što banke danas ne mogu je brzo mijenjanje vlastite ponude. Gledano unatrag, banke su automatizirale svaku poslovnu jedinicu zasebno i, potom, fino su usklađivale automatizaciju po poslovnim jedinicama, ili sklopovima, da bi oni funkcionirali učinkovito i brzo. No, sada, kada požele dodati ili promijeniti neki proces, primjerice za uvođenje novog proizvoda, to je vrlo komplicirano i oduzima puno vremena. Na primjer, banka može poželjeti uvesti novi proizvod koji će se prodavati kroz više kanala. U tipičnom slučaju, svaki od kanala, podružnica, pozivni centar, Internet, zasebna je poslovna jedinica s vlastitim sustavima za potporu. Uvođenje proizvoda i kreiranje njegova procesa otvaranja računa može povlačiti za sobom značajne promjene na najmanje četiri sustava, tj. jedan sustav po kanalu plus sustav upravljanja računom. Ispitivanje funkcioniranja može potrajati tjednima.

SAP MAG: Što je bankarstvu činiti?

Skeels: Prvo: poslovni ljudi ne trebaju razmišljati u odnosima sklopova ustaljenih informatičkih okruženja već moraju početi razmišljati integralno o tvrtki kao cjelini. Drugo: trebaju početi razmišljati na koji način razdvojiti sustave u elemente koji se ponovno mogu upotrijebiti i kombinirati. U tome je ključno razdvajanje procesa od funkcije poslovnih aplikacija tako da se oba mogu mijenjati zasebno. Banka, zapravo, treba izraditi zajedničku procesnu platformu koju mogu koristiti sve poslovne funkcije. Ta procesna platforma treba zadovoljiti poslovni sklop, ukupne procesne želje i potrebe tvrtke.

SAP MAG: SAP-ov odgovor je uslužna arhitektura tvrtke, ESA. O čemu je riječ?

Skeels: Uslužna arhitektura tvrtke ide puno dalje od pukog razdvajanja poslovnog procesa od poslovne funkcije. ESA kombinira fleksibilnu infrastrukturu i fleksibilne poslovne funkcije. Ona izravno inkorporira mogućnost ponovne uporabe poslovnih funkcija i njihovo kombiniranje. ESA ne zamjenjuje poslovne funkcije već omogućava njihovo mijenjanje sukladno poslovnim potrebama tvrtke. Te poslovne funkcije mogu biti postojeće, interno razvijene ili od trećih strana. Mogućnost ponovne uporabe poslovnih funkcija, i njihova kombinacija, omogućavaju veliku fleksibilnost kako bi se postigla inovativnost poslovnih procesa.

SAP MAG: Koja je uloga informatičke tehnologije?

Skeels: Informatička tehnologija ključni je činitelj uspjeha. ESA je "strateško oružje” koje omogućava inovaciju i brzu prilagodbu. Pogledate li proračune za informatičku tehnologiju, na području programiranja aplikacija do 80% troši se na održavanje. Time preostaje vrlo mali iznos namijenjen unaprjeđivanju. Banke, također, trebaju smanjiti održavanje. Dio tog smanjenja može se postići tako da banke same manje ulažu u razvoj vlastitog softvera, a više kupuju od ponuđača poput SAP-a. Nadalje, s primjenom ESA-e, promjene će nastajati rekombiniranjem postojećih poslovnih usluga ili mijenjanjem procesa, a ne zadiranjem u programski kod postojećih aplikacija. To znači ubrzane cikluse promjena i smanjenu složenost za održavanje. Sve to unaprjeđuje usklađivanje proračuna za informatičku tehnologiju s poslovnim usmjerenjem. Drugi problem, s kojim se suočava informatička tehnologija, su ljudi koji trebaju posluživati i održavati postojeće sustave. Broj kvalificiranih ljudi koji ih poslužuje, smanjuje se. Informatička tehnologija ne želi biti ovisna o resursu koji se smanjuje. Stoga je potrebno prijeći na novije tehnologije i iskoristiti umijeća koja se razvijaju i mogu se prenositi. Tom prijelazu može se pripomoći migracijom na suvremenije aplikacije poput SAP-ovih, s novijim arhitekturama, i korištenjem novijih tehnologija poput J2EE i internetskih servisa.

SAP MAG: Koje korake banke moraju poduzeti na putu prema uslužnoj arhitekturi tvrtke?

Skeels: Banke moraju osmisliti plan postupanja za migraciju korak po korak. One imaju složeno informatičko okruženje i nisu u mogućnosti tek tako odbaciti svoje postojeće sustave. K tomu, mnogi od tzv. nasljeđenih sustava i dalje izvrsno rade. Stoga banka mora identificirati dijelove svoga sustava koje treba učiniti agilnijima i vrijeme kada to treba učiniti. I uvijek postupno, korak po korak. Da bi to uspjelo, banka treba učiniti tri stvari. Prvo, imati dosljednu viziju o cilju prema kojem je usmjeren svaki projekt, tako da svaka promjena ide u smjeru vizije. Drugo, osigurati punu koegzistenciju s nasljeđenim sustavima. Treće, voditi računa da svaki korak donosi poslovni povrat, a ne samo nematerijalni, budući povrat.

SAP MAG: U kojem smislu SAP podupire taj proces?

Skeels: U SAP-u u velikoj mjeri podupiremo izradu plana postupanja i aktualnu migraciju. Radimo s korisnicima na identifikaciji najboljeg plana postupanja s našim programom za usvajanja uslužne arhitekture tvrtke. Također, pazimo da se od svakog koraka u planu postupanja ostvaruje vrijednost uz naš vrijednosni inženjering (Value Engineering). U ovoj godini isporučit ćemo temeljnu infrastrukturu, platformu za bankovni proces. To je evolucija naše postojeće tehnologije SAP NetWeaver. Dodajte to postojećim mogućnostima SAP NetWeavera i razvidno je da dajemo opsežan skup mogućnosti za migraciju i koegzistenciju, za uvođenje novih rješenja i za unaprjeđivanje onih postojećih u smjeru vizije uslužne arhitekture tvrtke.

SAP MAG: Kakva su iskustva SAP-ovih bankovnih korisnika u prijelazu na uslužnu arhitekturu tvrtke?

Skeels: Vrlo dobra. Nekoliko naših korisnika već ostvaruje uspjeh istovremeno s prijelazom na uslužnu arhitekturu tvrtke, premda to čine na različite načine. Primjerice, Postbank koristi većinu SAP-ova bankovnog portfelja. Nedavno su promijenili svoje interno programiranje radi iskorištenja uslužne arhitekture tvrtke. Dakle, idući naprijed, Postbank može poduzimati i brže promjene kombiniranih aplikativnih rješenja. Drugi je primjer Standard Bank iz Južnoafričke Republike. Oni se kreću prema novoj arhitekturi malim koracima, u skladu s poslovnom funkcijom. Kao što rekoh, različiti su putovi napredovanja, svaki od njih ovisi o tome odakle banka polazi i kako brzo treba ostvariti svoju viziju.

SAP MAG: Kako SAP pomaže ostvariti vrijednost u vrijeme migracije sustava?

Skeels: Smatram da je uvijek najbolje ići malim koracima, osobito u početku. Da biste postigli vjerodostojnost, uvijek morate tražiti značajnu vrijednost u prvim koracima. Prvi koraci su pod najvećim pritiskom jer moraju dokazati da je put vrijedan truda. Stoga, u SAP-u, vrlo intenzivno pokušavamo, pomoću našeg vrijednosnog inženjeringa, osigurati da banke dobiju prave poslovne koristi od onoga što nastoje postići. Za dokazivanje vrijednosti uvijek je važno imati na umu ukupni trošak vlasništva. Jednako tako, kada je riječ o riziku poslovanja, banke opet mogu izbjeći troškove gubitka poslovanja i ugleda. Mi stoga nastojimo unijeti takvo šire razmišljanje u poslovne slučajeve i pomažemo pravdati svaki korak u preobrazbi.

SAP MAG: Često se predlažu "industrijalizirane” bankovne usluge. Na koji način uslužna arhitektura tvrtke podupire tu vrstu industrijalizacije?

Skeels: Mnoge, ako ne i sve banke htjele bi poboljšati standardizaciju i produktivnost usvajanjem najbolje prakse. Uslužna arhitektura tvrtke podupire tu industrijalizaciju putem otvorenih standarda zajedno s najboljom praksom s područja poslovne funkcije i procesa, ali ne na uštrb fleksibilnosti. Banka se može lako integrirati s nekom trećom strankom. Prema potrebi, banka može primijeniti outsourcing za zadaće koje nisu presudne za funkcioniranje ili za one rutinske. Banka, pak, može i nuditi usluge insourcinga. Stoga je razvidno da ESA podupire industrijalizaciju na svim razinama.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum