SAP Global
SAP MAG 34, svibanj 2006.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

IDC analizira tržište ERP sustava u Hrvatskoj: nekada i sada

Povjesničari i ekonomisti, u pravilu, proučavaju sasvim različitu građu. Samim time, jedni su uvijek naklonjeniji onome što se već dogodilo, te tako dokumentiraju zbivanja i čuvaju vrijedno znanje za nadolazeće generacije. Drugi, pak, na temelju podataka s kojima trenutno raspolažu, marljivo pokušavaju dokučiti što će se dogoditi u budućnosti, ne bi li na temelju svojih pretpostavki i dobrog poslovanja uspjeli osigurati materijalnu dobit. A gdje su, onda, analitičari? Pa naravno, uvijek negdje u sredini. Neutralni, logični, objektivno kritični, znanstveno distancirani i umjereni, ali, dakako, ne previše.

Piše: Igor Križevan, Research Analyst, IDC Adriatics, ikrizevan@idc.com

Imajući to na umu, ovaj će vam analitičar pokušati dati kratki pregled razvoja hrvatskog tržišta ERP aplikacija unatrag četiri godine, od trenutka kada smo, konačno, "odrasli" i zakoračili u seniorsku double digit eru, i ukazati na protekle i trenutne trendove koji će, u većoj ili manjoj mjeri, oblikovati njegov izgled u vremenima koja dolaze.

U početku bijaše 14,78

U 2002. godini, IDC je prvi puta zabilježio dvoznamenkasti iznos vrijednosti tržišta ERP aplikacija u Hrvatskoj. Iznos od 14,78 milijuna USD predstavljao je više nego 50%-tno povećanje u odnosu na 2001. godinu. S obzirom da vrijednosti na sveukupnom svjetskom IT tržištu pratimo u američkim dolarima, dio rasta smo odmah mogli pripisati smanjenju vrijednosti dolara u odnosu na kunu (1 dolar = 8,4 kune). No, usprkos tome, činjenica je da je te godine zaista provedeno više instalacija i nadogradnji sustava, budući da je 2001. godina zabilježila porast od "mršavih" 2,7%.

U prilog pozitivnom razvoju tržišta, među ostalime, svakako je išao i porast bruto društvenog proizvoda od 5% i godišnji pad inflacije od 2,3%. S druge strane, pak, godišnja stopa nezaposlenosti od gotovo 23% i budžetni deficit od 6,2% BDP-a pobrinuli su se da nam svima, ipak, do kraja ne procvijetaju poslovne ruže. No, određeni je broj ERP igrača mogao, i više nego zadovoljno, trljati ruke. Tako su se, u to vrijeme, u vodećem trojcu našla dva domaća i jedan međunarodni ERP-ovac. Oko međunarodnoga nije bilo previše dvojbe, na vodećoj poziciji ustoličio se SAP s gotovo četvrtinskim udjelom u sveukupnoj vrijednosti tržišta. Drugo i treće mjesto osvojile su hrvatske tvrtke, Azelija i IN2. Svakako treba napomenuti da su hrvatske tvrtke, u globalu, kotirale bolje od stranih, budući da je oko 60% vrijednosti prijavila "domaća djelatnost".



 

     

Ako je suditi prema podacima, najpotrebnije i najpopularnije aplikacije u 2002. godini bili su računovodstveni moduli, s obzirom da su kupci u njih sveukupno investirali 3,63 milijuna USD. Rješenja za podršku upravljanja procesima i prodaje bila su druga najtraženija roba (izdaci od 2,85 milijuna USD), dok je prodaja dodatnih, tzv. eksternih ERP aplikacija – upravljanje odnosa s klijentima (CRM), upravljanje opskrbnim lancima (SCM), elektronička trgovina (eCommerce) i upravljanje znanjem (Knowledge Management) – zabilježila kumulativnu vrijednost od 2,30 milijuna USD.

Zanimljivo je da je većina sustava bila izvedena na Windows platformi (49,9%) i da su drugoplasirane UNIX okoline zauzele tek nešto više od 24% sveukupnog udjela. Premda se u to vrijeme nisu mogli pohvaliti pretjeranim angažmanom na ERP polju, zaposlenici u Oracleu mogli su biti zadovoljni, budući da je u više od 40% instalacija i nadogradnji ERP sustava u 2002. godini korištena upravo tehnologija te tvrtke.

Kada godinu analiziramo s motrišta provođenja segmenata, dolazimo do zaključka kako su u 2002. godini, u ERP rješenja, najviše investirale tvrtke iz proizvodne industrije (sveukupno 3,61 milijun USD). No, usprkos tome što se gotovo četvrtina godišnje vrijednosti "ugradila" u ovaj segment, još uvijek znatan broj tvrtki iz te vertikale nije posjedovao adekvatno ERP rješenje.

I vidjelo se da je dobro

I ne samo dobro, već i vrlo dobro: rast od gotovo 57% u 2003. godini rezultirao je ukupnom vrijednosti tržišta od 23,17 milijuna USD. Kada se ovdje uračuna tadašnja razlika između tečaja dolara i kune (1 dolar = 8,1 kune), ukupni porast od 35% nimalo ne gubi na impresivnosti. Zanimljivo je da na vrhu top ljestvice proizvođača nije došlo do značajne promjene. Konkretno, SAP je zadržao vodeću poziciju s četvrtinskim udjelom na tržištu, dok se Azelija, i ovoga puta, smjestila na drugom mjestu. Novost u 2003. godini bila je da je treće mjesto zauzeo još jedan međunarodni vendor – Exact Software sa svojim MAX ERP rješenjem. Shodno tome, udjel domaćih proizvoda u godišnjoj prodaji ponešto je opao, te su tako lokalna rješenja zauzela 55% udjela (u usporedbi sa 60% u 2002. godini).

Potražnja za ERP modulima ostala je slična onoj iz 2002. godine, budući da su kupci uložili gotovo 5,48 milijuna USD (23,6% vrijednosti) u računovodstvene aplikacije. Godina je, ipak, donijela malu promjenu u poretku između aplikacija za podršku upravljanju procesima i prodajom te eksternih funkcionalnosti (CRM, SCM, eCommerce, Business Analytics), budući da je potonja skupina činila 15,9% vrijednosti prodaje (tj. 0,5%-tnih bodova više od prethodno navedenih process/sales order management aplikacija). Treba, svakako, istaknuti da su moduli za poslovnu analitiku sačinjavali gotovo polovicu navedenog skupnog udjela.

Korisnici su u 2003. godini i dalje preferirali Windows operacijski sustav, budući da je 47% instalacija bilo izvedeno na Microsoftovoj platformi. No, ipak, UNIX okoline zabilježile su mali rast popularnosti, pa je tako gotovo 28% sustava u 2003. godini bilo isporučeno u tom segmentu (rast od 4%-tna boda). Microsoft je, također, zabilježio pozitivan razvoj iz perspektive korištenih baza podataka, budući da se MS SQL DB, s udjela od 19,6% u 2002. godini, popeo na 28,1% u 2003. godini. Trećeplasirani IBM-ov DB2, osvojio je 15,3 udjela (13,8% u 2002.), dok je i dalje vodeći Oracle zabilježio lagani pad, osvojivši 38,5% tržišta vrijednosti baza podataka koje se koriste u ERP sustavima.

Glavni investitori u ERP sustave, u 2003. godini, bili su prerađivačka, proizvodna i telekomunikacijska industrija koje su zajedno "nakupile" 46% vrijednosti tržišta.

Nakon stvaranja: odmor

Mudri ljudi će reći kako sve lijepe stvari jednom moraju doći svom kraju. Možda zvuči pesimistično, ali situacija na ERP tržištu u 2004. godini pokazala je kako poslovice nekada mogu imati smisla. Tako se u 2004. godini, netom nakon parlamentarnih izbora, obujam stranog ulaganja smanjio s 1,7 milijardi na samo 850 milijuna EUR. Strani dug je narastao na 30,2 milijardi USD, a državni budžet za informacijsku tehnologiju smanjen je za čak 19%. Sve to, uz brojne druge činitelje, koji su sve samo ne pozitivno djelovali na zdravlje našeg IT tržišta, uvjetovalo je da konačna suma ulaganja u ERP sustave, u 2004. godini, dosegne vrijednost od 24,03 milijuna USD. Usporedbom s proteklom godinom, postalo je jasno da se njegov obujam povećao za skromnih 3,7%. No, pravo iznenađenje uslijedilo je tek nakon usporedbe u kunskoj vrijednosti (1 dolar = 6,28 kuna). Iz podataka se, naime, moglo jasno utvrditi kako je hrvatsko tržište ERP aplikacija u 2004. godini, kroz prizmu domaće valute, zapravo, "smršavilo" za 6,6% u odnosu na proteklu godinu! Ništa čudno: nedostatak većih implementacijskih projekata i usredotočivanje proizvođača na nadogradnje i održavanje postojećih ERP sustava negdje se morao i pokazati.

Usprkos teškim vremenima, SAP je zadržao svoju vodeću poziciju na tržištu. Međutim, bespoštedna borba za drugo i treće mjesto i te godine unijela je promjene na ljestvici. Tako se na drugom mjestu našla domaća tvrtka PIS, dok je treće mjesto osvojio Microsoft Business Solutions (Navision ERP). Domaći su ERP vendori očito bili "teži" na vagi, budući da su u 2004. godini uspjeli vratiti dio izgubljenog udjela, vraćajući ravnotežu na 60% u svoju korist.

Što se tiče interesa za aplikacijama, situacija je bila gotovo istovjetna proteklim godinama. "Bezvremeni" računovodstveni moduli i dalje su bili na čelu kolone s neznatno manjim udjelom u odnosu na 2003. godinu. Dijelom zbog promjene IDC-jeve taksonomije, a dijelom zbog povećanog interesa, na drugom mjestu u 2004. godini našle su se aplikacije za upravljanje inventarom (Inventory Management) s 9,4% udjela u vrijednosti tržišta, dok su sustavi za upravljanje narudžbama i prodajom zauzeli treće mjesto (9,2% udjela).

Operacijski sustavi nisu pokazali pretjerano zanimljivo kretanje pri vrhu ljestvice, budući da su s neznatnim razlikama u udjelima, u odnosu na 2003. godinu, Windows i UNIX OS-ovi zauzeli prvo i drugo mjesto. No, ovoga puta iznenađenje je stiglo iz pozadine: s gotovo samog kraja ljestvice, sukladno opisu "kao iz vedra neba", doletio je Linux i kratkim postupkom eliminirao IBM-ov OS/400 s trećeg mjesta. Godišnji izbor ERP-ovskih baza podataka bio je, u najmanju ruku, nesvakidašnji. Premda je Oracle i dalje bio najpopularniji, ponovno s nešto manjim udjelom od 34,6%, a MS SQL i dalje čvrsto držao drugo mjesto, 24,2% udjela, "konzorcij" tzv. others kategorije, koja je u 2004. godini uključivala MaxDB, Navision DB, Cobol i Interbase, osvojio je 13,3% udjela, "šišajući" pri tome i DB2, i Informix, i SyBase, i Progress, i sve ostale baze podataka koje su se u godini koristile za ERP sustave.

Temeljite promjene mogle su se vidjeti i u profilu ERP klijenata. Naime, premda je prerađivačka industrija zauzela prvo mjesto u ulaganju u 2003. godini, u 2004. je kapitulirala pred maloprodajnim segmentom koji je sveukupno uložio 6,3 milijuna USD u ERP aplikacije. Tako je process manufacturing vertikala zabilježila znatno skromnijih 3,74 milijuna USD, dok je trećeplasirani sektor telekomunikacija sveukupno uložio 2,87 milijuna USD.

Novi ciklus

Nakon svega iznesenog ponovo možemo postaviti ista pitanja. Koliko dodatne vrijednosti tržište može udomiti? I kroz koje razdoblje? Koliko je premalo? Koliko je dovoljno? A koliko previše? U kojem ritmu se kreću investicije u nove sustave i nadogradnje postojećih? Što sve na njih utječe?

S nekim stvarima smo već upoznati te možemo dati izvješće i okvirnu prognozu daljnjeg razvoja ekonomske situacije u ERP segmentu. Tako, na primjer, znamo da je protekla, 2005. godina, donijela znatno poboljšanje stanja na vrijednosnoj sinoptičkoj karti. Uz povećanje vrijednosti, na sveukupnih 27 milijuna USD, koliko je "teško" prošlogodišnje hrvatsko ERP tržište, možemo zaključiti kako je riječ o laganom oporavku u investicijama u poslovne aplikacije. Najprodornije industrije, koje su izravno odgovorne za taj rast, svakako su prerađivačka industrija i sektor telekomunikacija. Isto tako, možemo reći kako će vrh ljestvice najuspješnijih proizvođača ERP rješenja biti vrlo sličan prošlogodišnjem. Sada je, nedvojbeno, da će SAP zauzeti prvo mjesto, vraćajući pri tome dio tržišnog udjela koji mu je nedostajao u 2004. godini. Druga pozicija će pripasti jednoj hrvatskoj tvrtki, a preostala mjesta u "magičnoj prvoj petorci" ove godine pripast će stranim ERP-ovcima. Samim time će se ravnoteža u korist domaćih rješenja dosta smanjiti, zaoštravajući borbu i igru "povlačenja konopca" kojoj smo imali prilike svjedočiti u proteklim godinama. S tehnološke strane, prisustvovat ćemo buđenju interesa za mainframe platformama, dok će borba na polju baza podataka postati još većom!

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum