SAP Global
SAP MAG 37, rujan 2006.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Intervju Les Hayman, SAP-ov ambasador u Uredu generalnog direktora: SAP je posljednja velika europska tech kompanija

Prilikom gostovanja na zagrebačkom World Touru '06, razgovarali smo s Lesom Haymanom, nekadašnjim članom Upravnog odbora i nositeljem najodgovornijih funkcija u kompaniji SAP AG.
 
Razgovarao: Robert Gelo, robert.gelo@privredni-vjesnik.hr  
 
Les Hayman, menadžer koji je tijekom godina obnašao cijeli niz rukovodećih funkcija u kompaniji SAP AG, gostovao je na zagrebačkom izdanju SAP World Toura, održanom u Zagrebu sredinom rujna. Hayman je ambasador SAP-a u Uredu generalnog direktora korporacije, što znači da na globalnoj razini zastupa interese Upravnog odbora SAP-a, ali se brine se i o onima korisnika i partnera.
 
Prije dolaska u SAP, Hayman je radio u tvrtkama Digital Equipment i Sun Microsystems. Potom je, 1994. godine, preuzeo dužnost izvršnog direktora SAP-a za Australiju i Novi Zeland. Od 1997. godine obnaša funkciju predsjednika i generalnog direktora SAP-a za azijsko-pacifičku regiju, a 2002. godine preuzima dužnost predsjednika SAP-a za EMEA regiju. Od 2003. godine radi kao voditelj globalne službe za ljudske resurse u SAP-u. Dužnost ambasadora SAP-a preuzeo je 2005. godine.
 
Izdvojeno: «Prvi komad softvera napisao sam na fakultetu 1964. godine, a u IT industriji radim već četrdeset godina, što je i više nego dovoljno», kazao nam je Hayman na početku razgovora.
 
Hayman: Prvih dvanaest godina svoje karijere proveo sam kao programer, analitičar i CIO, no u šezdesetima nismo imali tako prikladne titule već su nas zvali IT managerima. Sjećam se da je moja funkcija glasila "manager of systems and data services", vrlo dugačka i zvučna titula. Godine 1977., počeo sam raditi prodaju u tvrtki Digital Equipment i to mi se svidjelo jer volim prodavati. U toj tvrtki proveo sam osam godina, a u međuvremenu sam osnovao vlastitu softversku kompaniju koju sam prodao 1989. godine. Pridružio sam se tvrtki Sun Microsystems gdje sam radio kao regionalni predsjednik za Australiju i Novi Zeland.
 
Potom je iz SAP-a došao upit bih li im se pridružio. U SAP-u sam počeo kao izvršni direktor za Australiju i Novi Zeland, potom sam preuzeo funkciju predsjednika za južnu azijsko-pacifičku regiju. U SAP-ov globalni Upravni odbor ušao sam 1999. godine, a umiroviti sam se želio u 2001. godini jer sam shvatio da mladi ljudi trebaju voditi mladu industriju. Kada su u Odboru saznali da se želim umiroviti i preseliti u Europu, predložili su mi da umjesto toga preuzmem vođenje poslovanja u Europi, Srednjem Istoku i Africi (EMEA). Potom sam, ponovno, odlučio otići u mirovinu, pa mi je Hennig Kagerman predložio da vodim unutarnji odjel ljudskih resursa koji je trebalo prilagoditi potrebama poslovanja.
 
Nakon dvije i pol godine ponovno sam želio otići u mirovinu, no Hennig mi je rekao: "Zašto ne bi radio kao predstavnik kompanije?" Kazao je da, ionako, nastupam u javnosti. Naime, ja sam bio član Odbora koji je uvijek išao tamo gdje ostali nisu željeli. Kada je trebalo ići u Izrael, u ratno vrijeme, ja sam išao. Kada je trebalo ići u Poljsku ili Rusiju, ja bih išao. Složili smo se da je "ambasador" vrlo dobar naziv za tu funkciju. Sada za kompaniju obavljam brojne javne nastupe, gostujem na događajima poput SAP World Toura, zastupam kompaniju u Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji. Primjerice, trenutno obnašam funkciju predsjednika radne skupine Europske komisije za prava intelektualnog vlasništva i upravljam s nekoliko savjetodavnih odbora za različite vlade: Južnoafričku Republiku, Maleziju, Singapur. Radim u nekoliko vladinih radnih skupina u Francuskoj.
 
 
SAP MAG: Uključuju li te funkcije i lobiranje u javnom sektoru?
 
Hayman: Kada predstavljate kompaniju, moglo bi se reći da ima lobiranja, no ja nastojim predstaviti SAP kao europsku kompaniju. Naime, upozoravajuća je činjenica da je SAP, zapravo, posljednja velika europska tehnološka kompanija. Kada sam počinjao karijeru, prije četrdeset godina, Europa je imala jednako jak tehnološki sektor kao i SAD. Prvi strojevi na kojima sam radio u šezdesetima bili su europski. English Electric, LEO i Bull bile su snažne europske kompanije, a danas ih više nema. Danas djelujem u radnim skupinama koje pomažu vladama u ponovnoj izgradnji europskog tehnološkog sektora. Većina predstavnika u tehnološkim odborima, koji sa mnom rade za Europsku komisiju i Europski parlament, dolazi iz američkih kompanija što za mene nema smisla jer oni imaju posve druge prioritete.
 
Mnogo vremena provodim govoreći o europskoj konkurentnosti, što sam dotaknuo i na SAP World Touru u Zagrebu. Ako se želimo učinkovito natjecati s Amerikancima, Indijcima i Kinezima ne možemo to ostvariti preko velikih volumena i niske cijene, no to možemo učiniti ako dobro iskoristimo tehnologiju i inovaciju. Mislim da moramo promijeniti svoje shvaćanje inovacije i početi inovirati poslovne procese, a ne samo na tehnologiju.
 
 
SAP MAG: Što Europska komisija konkretno radi na povećanju konkurentnosti? Dosad su oni vrlo mnogo govorili o tome da trebaju dostići Amerikance i Japance do 2010. godine?
 
Hayman: Mislim da ne trebamo čekati da vlada učini nešto, već promjene moraju biti pokrenute s poslovne strane. Vlade nikada nisu potaknule konkurentnost, no njihova je uloga da ponovno osmisle načine oporezivanja, zakone o radu. Bio sam u Lisabonu kada je Europska komisija odlučila da će do 2010. godine Europa postati najkonkurentnija svjetska regija. Sada je 2006. godina, prošli smo dvije trećine toga procesa, no ono što smo dosad postigli nije ostvareno kroz vladu već kroz pojedine kompanije koje konkuriraju na tržištu jer nemaju drugog izbora. Ne vjerujem da će do 2010. godine Europa postati najkonkurentnija svjetska regija, već mislim da smo danas vjerojatno manje konkurentni nego 2000. godine kada je donesen lisabonski akcijski plan. Tada nitko nije vjerovao da će Indija tako brzo napredovati, da će Kina otvoriti vrata i u tako kratkom roku postati agresivna sila. No, europske kompanije, poput SAP-a, i dalje se natječu na tržištu i ostvaruju rast.
 
 
SAP MAG: Što Europa može ponuditi ostatku svijeta? Primjerice u istočnoj Europi ima mnogo nadarenih programera…
 
Hayman: Mislim da Europa može ponuditi sve i da može poslovno konkurirati bilo kojoj regiji ili zemlji u svijetu. Mislim da još uvijek imamo problem sa shvaćanjem inovacije. Mnoge kompanije misle da je za inovaciju potrebno uposliti mlade, pametne ljude koji će povremeno doživljavati bljeskove genijalnosti, ali ja ne mislim da je to ispravna definicija inovacije. Peter Drucker, jedan od najvećih menadžerskih mislilaca u proteklom stoljeću, inovaciju određuje kao naporan i predan rad u dugom vremenskom razdoblju. Na temelju toga moguće je izgraditi kulturu inovativnosti, no nisam siguran da smo to uspjeli učiniti u Europi na način kako su to uspješno ostvarili Amerikanci. Trebamo konkurirati relativno velikim volumenima, ali visokom tehnologijom i inovacijom, a tehnologiju moramo bolje iskoristiti od konkurencije. Problem je i taj što ne možete konkurirati niskom cijenom dulje vrijeme jer će se uvijek pojaviti netko tko je jeftiniji od vas. Primjerice, stupanj povećanja plaća u Europi iznosi 2%, dok se u Indiji penje na 20 do 25%. Za pet godina, Indija više neće biti jeftini dobavljač i pojavit će se netko nov. Postoje područja u Africi, na Bliskom Istoku i u Aziji koja još nisu ušla u igru.
 
U Europi je teže ostvariti inovaciju jer ovdašnja kultura ne potiče mlade ljude da preispituju stvari i izražavaju svoje mišljenje. U SAP-u nije takav slučaj, no u većini kompanija je slučaj da, što si stariji i što imaš dulji radni staž, više govoriš. Ako si mlađi, onda vrlo malo govoriš. Da bi mogli pokrenuti inovaciju poslovnih procesa treba dopustiti mladim i novim ljudima da pokušaju promijeniti stvari. Inovacija u kompanijama nema toliko veze s genijalnošću koliko s načinom na koji se odnose prema neuspjesima. Kada iskušavate nove stvari, morate činiti pogreške, no kako se prema njima odnosimo? Dozvoljavamo li mladim ljudima da iskažu svoje mišljenje i da mijenjaju stvari? Zbog toga europskim kompanijama treba kulturni preobražaj da bi se mogle natjecati svojom inovativnosti. U Europi smo opterećeni poviješću i pesimistični, dok, primjerice, u Aziji, postoje izvrsna okružja za brze promjene. Mlade nacije neusporedivo su brže u promjenama jer žele biti konkurentne.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum