SAP Global
SAP MAG 46, lipanj 2007.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Poslovni informacijski sustavi: značaj, svrha, integriranost (3)

U sljedećih nekoliko brojeva SAP MAG-a, donosimo rezultate znanstvenog istraživanja provedenog u 92 hrvatska poduzeća na temu poslovnih informacijskih sustava. U trećem, od serije tekstova, govori se o značaju razvoja i korištenja poslovnog informacijskog sustava.

Svrha korištenja poslovno-informacijskog sustava

Svrha korištenja poslovno-informacijskog sustava kao podrške poslovanju, odnosno  poslovnom odlučivanju, svakodnevno ubrzano raste sukladno porastu složenosti poslovnog okruženja, međusobnih uvjeta i pravila suvremenog poslovanja. Nemoguće je u takvom okruženju opstati, i biti konkurentan, a da se ne koristi kvalitetna informacijska podloga.

Piše: Mladen Meter, mladen.meter@generali.hr

Uz pitanje koliko često se koriste poslovne informacije iz poslovno-informacijskog sustava za poslovno odlučivanje, dolazi i ono svrhe korištenja poslovno-informacijskog sustava. U nastavku je prikaz u relativnom iskazu česte ili vrlo česte svrhe korištenja poslovno-informacijskog sustava ispitanika prema nazivu radnog mjesta:
 

Naziv radnog mjesta

Zakonski obvezatno izvještavanje

Planiranje

Kontrola tekućih aktivnosti
Procjena rezultata poslovanja

Lociranje menadžerske odgovornosti

Donošenje menadžerskih odluka

Izvršni djelatnik

62,5%

62,5%

87,5%
87,5%

 

 

Stručnjak

75,0%

58,3%

75,0%
83,3%

 

 

Menadžer najniže cijene

75,0%

62,5%

87,5%
87,5%

 

50,0%

Menadžer srednje cijene

82,4%

64,7%
76,5%
76,5%

41,2%

70,6% 

Menadžer najviše razine

57,1%

50,0%

85,7%
92,9%

28,6%

57,1%

Ukupno

100,0%

100,0%

100,0%
100,0%

100,0%

100,0%

Tablica 1.: Najčešća svrha korištenja sustava prema nazivu radnog mjesta

Neke stavove ispitanika, s obzirom na radno mjesto, o najčešćoj svrhi korištenja sustava nije moguće praktično interpretirati, pa rezultati nisu prikazani (npr. izvršni djelatnik – lociranje menadžerske odgovornosti, itd.).

U prikazanim rezultatima uočljiv je niski postotak korištenja poslovno-informacijskog sustava pri planiranju, lociranju menadžerske odgovornosti i donošenju menadžerskih odluka za radna mjesta menadžerske razine. Povećanjem integriranosti sustava, sva radna mjesta u okviru svojih radnih zadataka mogla bi povećavati korištenje sustava, te povećati učinkovitost pri radu i odlučivanju. Najveći postoci korištenja sustava su pri zakonski obvezatnom izvještavanju, kontroli tekućih aktivnosti i procjeni rezultata poslovanja. Razlog je, moguće, u tome, što su upravo ti segmenti poslovno-informacijskog sustava uhodani i uzročno-posljedično povezani – kontrola tekućih aktivnosti i zakonski obvezatno izvještavanje.

Upravo svakim daljnjim pomakom u povećanju integriranosti, raste potreba i povjerenje za njihovim intenzivnijim korištenjem. Tomu u prilog govore izračunati Spearmanovi koeficijenti korelacije između povezanosti integriranog poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih poslovnih područja i korištenja poslovno-informacijskog sustava za potrebe zakonski obvezatnog izvještavanja i kontrolu tekućih aktivnosti. Vrijednosti Spearmanovih koeficijenata korelacije iznose -0,291 i -0,306 na razini signifikantnosti od 5% i pokazuju povezanost između veće integriranosti i rjeđeg korištenja sustava u navedene svrhe. Postoji još veća povezanost između integriranosti sustava, mjerena aktualiziranjem poslovnih informacija u sustavu, i korištenja sustava u svrhu kontrole tekućih aktivnosti na razini
-0,417 i signifikantnost 1%.

I sljedeći rezultati, kada je postavljeno pitanje koji temelj poslovnog odlučivanja podržava postojeći sustav, govore u prilog činjenici da se najviše koriste one osnove poslovnog odlučivanja koje su najrazvijenije u poduzeću:

Učestalost / korištenje osnove poslovnog odlučivanja

Izvještaji iz transakcijskih baza

Upravljačko-informacijski sustav

Sustav temeljen na bazi znanja

Temeljni financijski izvještaji

Vrlo rijetko

6,8%

5,1%

10,2%

1,7%

Rijetko

6,8%

11,9%

23,7%

1,7%

Povremeno

27,1%

37,3%

30,5%

8,5%

Često

18,6%

15,2%

20,3%

27,1%

Vrlo često

40,7%

30,5%

15,3%

61,0%

Ukupno

100,0%

100,0%

100,0%

100,0%

Tablica 2.: Osnove poslovnog odlučivanja koje podržava sustav/koje se koristi u sustavu

Prema navedenim rezultatima, najčešće se koriste temeljni financijski izvještaji kao osnova poslovnog odlučivanja, zatim izvještaji iz transakcijskih baza, a tek nakon toga slijedi upravljačko informacijski sustav i sustav temeljen na bazi znanja. Kod razvijenog integriranog poslovno-informacijskog sustava može se ustvrditi da bi redoslijed učestalosti korištenja, odnosno raspoloživih alata bio upravo suprotan, želi li se osigurati kvalitetna informacijska podloga za donošenje poslovnih odluka.

I naposljetku, nakon utvrđene svrhe i osnove korištenja poslovno-informacijskog sustava, ostalo je pitanje na koji način, tj. korištenjem kojih postupaka se najčešće donose odluke u hrvatskim poduzećima:

Učestalost korištenja postupaka poslovnog odlučivanja

Relativni ekonomski pokazatelji

Usporedba ostvarenih i planiranih veličina

Usporedba s rezultatima najboljih u branši

Vrlo rijetko

1,7%

1,7%

17,0%

Rijetko

8,5%

0,0%

28,8%

Povremeno

17,0%

10,2%

27,1%

Često

33,8%

33,9%

15,2%

Vrlo često

39,0%

54,2%

11,9%

Ukupno

100,0%

100,0%

100,0%

Tablica 3.: Korištenje pojedinih postupaka poslovnog odlučivanja

S obzirom na većinsko korištenje, odnosno raspoloživost pojedine osnove odlučivanja, na neki način mogli su se predvidjeti rezultati o korištenju pojedinih postupaka poslovnog odlučivanja. Dakle, najčešće korišteni postupci su usporedba ostvarenih i planiranih veličina, zatim relativni ekonomski pokazatelji na temelju financijskih izvještaja, te, na kraju, usporedba s rezultatima najboljih u branši i analiza odstupanja. Također, obradom rezultata utvrđena je povezanost između vrijednosti pojedinih obilježja osnove poslovnog odlučivanja i postupaka kojima se najčešće donose odluke. Tako je utvrđena pozitivna povezanost između češćeg korištenja temeljnih financijskih izvještaja i češćeg donošenja odluka korištenjem ekonomskih pokazatelja na temelju financijskih izvještaja, te donošenja odluka na temelju usporedbe s rezultatima najboljih u branši i analizom odstupanja. Pozitivna povezanost, mjerena Spearmanovim koeficijentom korelacije, iznosi 0,433 odnosno 0,338 na razini signifikantnosti od 1%.

Iz prethodnih razmatranja može se ustvrditi da sve razine menadžmenta, u velikoj mjeri, koriste poslovno-informacijski sustav za donošenje poslovnih odluka primjerenih njihovom položaju u organizacijskoj strukturi. Međutim, potrebno je znatno povećanje korištenja poslovno-informacijskog sustava menadžera srednje i najviše razine pri planiranju, lociranju menadžerske odgovornosti i donošenju menadžerskih odluka. Isto tako, povećanom integracijom poslovno-informacijskog sustava moguće je očekivati odmak od trenutnog pretežitog korištenja temeljnih financijskih izvještaja pri poslovnom odlučivanju prema alatima koji se koriste u suvremenim uvjetima poslovanja i odlučivanja.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum