SAP Global
SAP MAG 47, srpanj 2007.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Poslovni informacijski sustavi: značaj, svrha, integriranost (4)

U sljedećih nekoliko brojeva SAP MAG-a, donosimo rezultate znanstvenog istraživanja provedenog u 92 hrvatska poduzeća na temu poslovnih informacijskih sustava. U četvrtom, od serije tekstova, govori se o značaju razvoja i korištenja poslovnog informacijskog sustava.

Integriranost poslovno-informacijskog sustava

Pitanje stupnja integriranosti poslovno-informacijskog sustava ključno je za određenje potencijala osiguranja kvalitetne informacijske podloge za potrebe poslovanja i poslovnog odlučivanja, budući da integrirani poslovno-informacijski sustav može omogućiti pouzdanu informacijsku podlogu. Naime, odgovor zahtjevima suvremenog poslovanja, u željenom trenutku, mora sadržavati sve potrebne informacije kako bi se donijela optimalna odluka.

Piše: Mladen Meter, mladen.meter@generali.hr

Osnovni preduvjet integriranosti poslovno-informacijskog sustava je postojanje njegove povezanosti s aplikacijama ostalih područja poslovanja. Iz sljedećeg prikaza vidljiva je razina takve vrste povezanosti kod hrvatskih poduzeća:

 

Slika 1.: Povezanost poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja poslovanja

Iz prethodnog prikaza, temeljenog na rezultatima istraživanja, vidljivo je da 55,9% poduzeća ima poslovno-informacijski sustav povezan s aplikacijama ostalih područja poslovanja, odnosno 44,1% njih uopće nema ili zasad ima samo s nekima od postojećih, što predstavlja visoki postotak uzme li se u obzir značaj poslovnih informacija iz takvih sustava za poslovno odlučivanje. Budući da se nepovezanost, ili djelomična povezanost, poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja poslovanja pridaje obilježjima tradicionalnog poslovno-informacijskog sustava, neosporno je primarno obilježje takvih sustava u hrvatskim poduzećima.

Za mogućnost povećanja integriranosti sustava smisleno je odrediti referentni sustav čijim karakteristikama treba težiti. U suvremenim uvjetima poslovanja nije potrebno daleko ići da bi se pronašao takav sustav jer se znatni postotak uspješnih poduzeća, na globalnoj razini, nalazi i u Hrvatskoj, u privatnom stranom vlasništvu. Iz tog razloga zanimljivo je istražiti povezanost između vlasničke strukture i osiguravanja kvalitetne informacijske podloge za poslovno odlučivanje. Naime, prihvaćeno je mišljenje da poduzeća u stranom vlasništvu to bolje osiguravaju.

U uzorku ispitanih poduzeća, u najvećem postotku, bila su zastupljena ona domaća u većinskom privatnom vlasništvu s 42,4%, zatim strana poduzeća u privatnom vlasništvu s 37,3% i, na kraju, domaća poduzeća u državnom vlasništvu s udjelom od 20,3%.

Slika 2.: Većinska vlasnička struktura

Povežu li se podaci o vlasničkoj strukturi i povezanosti poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja, vidljiv je različit stupanj integriranosti poslovno-informacijskog sustava:

 

Većinska vlasnička struktura

Ukupno

Povezanost poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja

Domaća-privatna

Domaća-državna

Strana-privatna

 

Da

22,0%

6,8%

27,1%

55,9%

Zasad samo s nekima od postojećih

18,6%

10,2%

8,5%

37,3%

Ne

1,7%

3,4%

1,7%

6,8%

Ukupno

42,3%

20,4%

37,3%

100,0%

Tablica 1.: Povezanost poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih
područja prema većinskoj vlasničkoj strukturi

Prihvaćenu pretpostavku da je u privatnim poduzećima s većinskom stranom vlasničkom strukturom na kvalitetniji način osigurana informacijska podloga za odlučivanja, prvenstveno zbog bolje integriranosti poslovno-informacijskog sustava, potkrijepljuju prethodni podaci. Naime, jasno je vidljiva razlika u povezanosti s obzirom na vlasničku strukturu, gdje je kod privatnih poduzeća u stranom vlasništvu znatno veći udjel potpuno povezanih poslovno-informacijskih sustava s aplikacijama ostalih poslovnih područja, te znatno manji udjel djelomične povezanosti u odnosu na privatna poduzeća u domaćem vlasništvu (27,1% u odnosu na 22,0% i 8,5% u odnosu na 18,6%), a razlika je posebno vidljiva u odnosu na poduzeća u državnom vlasništvu (27,1% u odnosu na 6,8%). 

Odnos između veličine poduzeća i povezanosti poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja poslovanja nalazi se u sljedećoj tablici: 

 

Broj zaposlenih u poduzeću

Ukupno

Povezanost poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja

1-50

51-250

251-1000

1001 i više

 

Da

15,3%

5,1%

11,9%

23,7%

56,0%

Zasad samo s nekima od postojećih

5,1%

11,9%

11,9%

8,4%

37,3%

Ne

0,0%

3,4%

1,7%

1,6%

6,7%

Ukupno

 20,4%

20,4%

25,5%

33,7%

100,0%

Tablica 2.: Povezanost poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih
područja prema broju zaposlenih u poduzeću

Iz tablice je vidljivo da je kod većih poduzeća veći postotak onih koja imaju potpuno povezan poslovno-informacijski sustav s aplikacijama ostalih područja poslovanja, što je i razumljivo, budući da su kod većih poduzeća i složeniji poslovni procesi, a time i povećana potreba integracije sustava.

Nadalje, sama za sebe, povezanost između poslovno-informacijskog sustava i aplikacija ostalih poslovnih područja ne pomaže, u dovoljnoj mjeri, tekuće poslovanje kao ni proces poslovnog odlučivanja, ako ne postoji dovoljno učestalo aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu (prijenos poslovnih informacija iz postojećih poslovnih aplikacija u poslovno-informacijski sustav). Uzimajući u obzir zahtjevno i konkurentno poslovno okruženje, potrebno je svakodnevno raspolagati kvalitetnom poslovno-informacijskom podlogom da bi poslovne odluke bile kvalitetne i pravovremene. Podaci iz sljedećeg prikaza pokazuju relativno visok postotak poduzeća koja nemaju svakodnevno aktualiziranje poslovnih informacija u poslovno-informacijskom sustavu:

Slika 3.: Aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu

Uz svakodnevno aktualne poslovne informacije u sustavu ostvariva je pretpostavka izrade kvalitetnog informacijskog temelja za odlučivanje, a postotak od samo 49,2% poduzeća koja imaju svakodnevno aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu ne osigurava dovoljno visoki postotak da bi se mogla utvrditi integriranost poslovno-informacijskog sustava kod većine hrvatskih poduzeća.

Iz sljedeće kombinirane statističke tablice vidljivo je da poduzeća koja imaju potpuno povezan poslovno-informacijski sustav s aplikacijama ostalih područja poslovanja najčešće aktualiziraju poslovne informacije u sustavu:

 

Povezanost poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja

Ukupno

Aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu

Da

Zasad samo s nekima od postojećih

Ne

 

Svakodnevno

32,2%

17,0%

0,0%

49,2%

Tjedno

  8,5%

   3,4%

1,7%

13,6%

Mjesečno

  3,3%

 10,2%

3,4%

16,9%

Prema potrebi

11,8%

   6,8%

1,7%

20,3%

Ukupno

 55,8%

 37,4%

6,8%

  100,0%

Tablica 3.: Povezanost sustava s aplikacijama i aktualiziranje informacija u sustavu

U iskazu pomoću relativnih brojeva taj podatak, na svakodnevnoj razini, iznosi, nažalost, samo 32,2% za poduzeća s potpuno integriranim poslovno-informacijskim sustavom. Iz navedenoga slijedi zaključak da poduzeća koja imaju potpuno povezan poslovno-informacijski sustav s aplikacijama ostalih područja poslovanja češće aktualiziraju poslovne informacije u sustavu (svakodnevno 32,2%, tjedno 8,5%, mjesečno 3,3%, odnosno, prema potrebi, 11,8%), te na taj način osiguravaju kvalitetnu informacijsku podlogu za poslovno odlučivanje. Na isti način može se zaključiti da poduzeća kod kojih ne postoji povezanost poslovno-informacijskog sustava s aplikacijama ostalih područja poslovanja rjeđe aktualiziraju poslovne podatke u sustavu (svakodnevno 0,0%, tjedno 1,7%, mjesečno 3,4%, odnosno, prema potrebi, 1,7%).

Podaci, sami po sebi, ne moraju govoriti o načinu korištenja postojećeg sustava. Ali, u svakom slučaju, mogu biti znakovita preporuka za istraživanje načina i učestalosti korištenja informacija iz postojećeg sustava s obzirom na razinu njegove integriranosti, koja je, u ovom slučaju, iskazana u stupnju povezanosti poslovno-informacijskog područja poslovanja s aplikacijama ostalih područja poslovanja i učestalosti aktualiziranja poslovnih informacija u sustavu.

U sljedećoj kombiniranoj statističkoj tablici, u relativnom iskazu, nalaze se podaci o učestalosti aktualiziranja poslovnih informacija u sustavu za poduzeća prema većinskoj vlasničkoj strukturi:

 

Većinska vlasnička struktura

Ukupno

Aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu

Domaća-privatna

Domaća-državna

Strana-privatna

 

Svakodnevno

25,4%

6,8%

17,0%

49,2%

Tjedno

   5,1%

3,4%

  5,1%

13,6%

Mjesečno

10,2%

3,3%

  3,4%

16,9%

Prema potrebi

  1,7%

6,8%

11,8%

20,3%

Ukupno

42,4%

     20,3%

37,3%

100,0%

Tablica 4.: Aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu prema većinskoj vlasničkoj
strukturi 

Premda se u uzorku ispitivanih poduzeća pojavilo nešto više od 5% poduzeća u domaćem vlasništvu, a ne u onom stranom, to ne utječe na promjenu interpretacije prethodnih podataka, da se naglasi najveća učestalost svakodnevnog aktualiziranja poslovnih podataka u sustava kod domaćih poduzeća u privatnom vlasništvu.

Iz sljedeće tablice je vidljivo da je aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu kod poduzeća s većim brojem zaposlenih učestalije:

 

Broj zaposlenih u poduzeću

Ukupno

Aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu

1-50

51-250

251-1000

1001 i više

 

Svakodnevno

13,6%

5,1%

13,6%

17,0%

49,3%

Tjedno

  5,1%

5,1%

  1,7%

  1,7%

13,6%

Mjesečno

  0,0%

6,8%

  3,4%

  6,7%

16,9%

Prema potrebi

  1,7%

3,4%

  6,7%

  8,4%

20,2%

Ukupno

 20,4%

  20,4%

25,4%

 33,8%

100,0%

 
Tablica 5.: Aktualiziranje poslovnih informacija u sustavu prema broju zaposlenih u
poduzeću

Budući da iz navedenih interpretacija proizlazi da privatna poduzeća u stranom vlasništvu svojim sustavom omogućavaju najrelevantniju informacijsku podlogu za poslovno odlučivanje, postavlja se pitanje na koji način su ona uvela poslovno-informacijski sustav. Prema podacima u sljedećoj tablici, proizlazi da strana poduzeća, mnogo više od domaćih u privatnom vlasništvu, a posebno od onih u državnom vlasništvu, samostalno razvijaju sustav prema vlastitim potrebama:

 

Većinska vlasnička struktura

Ukupno

Nabava poslovno-informacijskog sustava

Domaća-privatna

Domaća-državna

Strana-privatna

 

Kupnjom od jednog dobavljača

25,4%

6,8%

6,8%

39,0%

Kupnjom od više dobavljača

  1,7%

3,4%

5,1%

10,2%

Vlastitim razvojem

  1,7%

3,4%

5,1%

10,2%

Kupnjom i vlastitim razvojem

 13,6%

6,7%

    20,3%

40,6%

Ukupno

 42,4%

     20,3%

    37,3%

100,0%

Tablica 6.: Način nabave poslovno-informacijskog sustava prema većinskoj vlasničkoj strukturi 

Prema prethodno navedenim podacima nameće se preporuka da bi se razina integriranosti sustava domaćih privatnih i državnih poduzeća približila onim stranima, potrebno je značajnije ulagati u vlastiti razvoj poslovno-informacijskog sustava, a pitanje koje ide uz tu preporuku je svakako ono o raspoloživosti materijalnih i ljudskih potencijala. Međutim, ovime se barem može razriješiti dvojba na koji način je moguće osigurati kvalitetniju informacijsku podlogu, te uzeti u obzir značaj ovakvog pitanja želi li se osigurati kvalitetno donošenje poslovnih odluka. Korelacija mjerena Spearmanovim koeficijentom korelacije od 0,318 na razini signifikantnosti od 5% također ukazuje na povezanost između većinske vlasničke strukture i načina nabave poslovno-informacijskog sustava.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum