SAP Global
SAP MAG 51, studeni 2007.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Hrvatsko gospodarstvo opterećeno starim boljkama

Usprkos nepovoljnoj strukturi i lošoj učinkovitosti, hrvatsko gospodarstvo ulazi u razdoblje oporavka i postupnog rasta. Svega 0,5% ukupnog broja poduzetnika raspolaže s 45,7% ukupne imovine i ostvaruje 47,7% ukupnog prihoda hrvatskog gospodarstva.

Piše: Robert Gelo, gelo@privredni.hr

Usporedno s obilježavanjem obljetnice 3500-tog broja “Privrednog vjesnika”, objavljeno je tradicionalno posebno godišnje izdanje “400 najvećih” s analizom najvećih kompanija u Hrvatskoj u 2006. godini. I ovogodišnja analiza temelji se na podacima Fine, preuzetima iz poreznih izvješća tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, izuzev onih (malobrojnih) koje nisu pristale na objavljivanje podataka.
 
Iscrpnu analizu najprihodnijih hrvatskih tvrtki za “Privredni vjesnik” napravio je dr. Žarko Primorac koji, temeljem prikupljenih podataka, smatra da hrvatsko gospodarstvo ulazi u razdoblje oporavka i postupnog rasta. Kao pozitivne karakteristike dr. Primorac ističe porast broja novih poduzeća, neznatno poboljšanje njihove strukture, relativno pozitivne rezultate poslovanja, povećanje broja zaposlenih i neznatno poboljšanje učinkovitosti čitavog sektora.

U Hrvatskoj je zamjetan rast broja tvrtki. U 2006. godini taj broj povećan je za 14,8%, u odnosu na 2005. godinu, no Primorac primjećuje da prema stopi osnivanja novih poduzeća, ipak, zaostajemo za novim članicama Europske Unije. Prosječna godišnja stopa osnivanja novih poduzeća u Hrvatskoj, primjećuje Primorac, iznosila je u razdoblju između 2000. i 2005. godine oko 2%, u Sloveniji približno 6%, a u Mađarskoj, Slovačkoj i Estoniji više od 10% godišnje.

Usprkos priljevu novih tvrtki, djelatna struktura hrvatskog gospodarstva nije se značajno promijenila. Pretežnu većinu tvrtki osnovanih u 2006. godini, 30%, i dalje čine one iz sektora iznajmljivanja i poslovanja nekretninama. Oko 28% svih tvrtki u Hrvatskoj djeluje u sektoru usluga, odnosno trgovine, a tek njih približno 13% u području proizvodnje.

Primorac, nadalje, primjećuje nastavak trenda usitnjenosti, jer čak 97,6% hrvatskog gospodarstva čine mala poduzeća. Tvrtke koje se ubrajaju u kategoriju srednjih poduzeća sudjeluju s 1,8%, a velika poduzeća, koja prema europskim ili globalnim mjerilima niti nisu velika, sudjeluju tek s 0,6%.

Zabrinjavajući gubici
Gledano prema vlasničkoj strukturi, hrvatskim gospodarstvom u svim značajnim kategorijama (broju poduzeća, zaposlenosti, ukupnom prihodu i financijskom rezultatu) dominira privatni sektor, po čemu se sve više možemo uspoređivati sa srednjoeuropskim vlasničkim modelom. Kako navodi Primorac, prema udjelima u equityju poduzeća, državno vlasništvo i dalje predstavlja 40 do 45% ukupnog kapitala jer veliki infrastrukturni sustavi poput željeznica, šuma, cesta, voda, energetike i komunalnih tvrtki još uvijek nisu privatizirani.

Nadalje, dr. Primorac hrvatska poduzeća ocjenjuje rentabilnima zbog pozitivnih financijskih rezultata. U 2006. godini konsolidirani financijski rezultat porastao je za 9,8% u odnosu na 2005. godinu. Primorac primjećuje zabrinjavajući trend konstantnih gubitaka. U prošloj godini, 31,6% analiziranih poduzeća poslovalo je negativno, s ukupnim gubitkom od 11,8 milijardi kuna. Najveći dio gubitaša, njih 28%, iz sektora je prerađivačke industrije, četvrtina ih je iz građevinarstva, a zatim slijede trgovina i sektor poslovanja s nekretninama. No Primorca najviše zabrinjava činjenica da se broj gubitaša ne smanjuje. Poduzetnički sektor karakterizira i vrlo slaba konkurentnost, koja je očita iz niske rentabilnosti od 3%, rentabilnosti ukupno angažiranih sredstava, odnosno imovine koja iznosi svega 2,4%, a rentabilnost vlastitog kapitala nešto je veća od 5,1%. Primorac ističe i ostale stare boljke hrvatskog gospodarstva poput velike zaduženosti i izvoznog deficita.

Elita raspolaže polovicom ukupnog bogatstva
Među najvažnije činjenice koje proistječu iz analize 400 najvećih hrvatskih poduzeća je i ta da ova elitna skupina čini svega 0,5% ukupnog broja poduzetnika. U tim tvrtkama zaposleno je 32,4% svih radnika koji rade u gospodarstvu, one raspolažu s 45,7% ukupne imovine i ostvaruju 47,7% ukupnog prihoda, 45,2% dobiti nakon oporezivanja i 24,1% gubitka nakon oporezivanja. Njihov udjel u izvozu je, također, visok (57,2%), ali i u uvozu (61,2%). I njihova investicijska aktivnost je živahnija nego u ukupnom poduzetništvu, jer veliki u dugotrajnu imovinu ulažu više od polovice ukupnih investicija.

U usporedbi s 2005. godinom, značaj 400 najvećih u ukupnom hrvatskom gospodarstvu donekle se smanjio prema gotovo svim osnovnim pokazateljima poslovanja. Naime, dok je rast ukupnog prihoda u skupini 400 najvećih iznosio 11,5%, hrvatski poduzetnici, kao cjelina, iskazali su rast od 15,8%. Odnosno, skupina 400 najvećih ostvarila je, čak i u apsolutnom iznosu, nešto manji konsolidirani konačni financijski rezultat u usporedbi s 2005. godinom, dok je u gospodarstvu, kao cjelini, zabilježeno povećanje od 9,8%. Međutim, udjel tih 400 i dalje je izuzetno visok i realno je očekivati da oni budu generator razvitka cijelog gospodarstva, kako je to svugdje u razvijenom svijetu.

Privatni sektor, za razliku od državnog, i dalje je učinkovitiji, jer s 37% zaposlenih ostvaruje 55,6% ukupnog prihoda i 64,2% ukupne dobiti nakon oporezivanja cijele skupine 400. U toj skupini, 352 tvrtke poslovale su s dobiti, a njih samo 48 s gubitkom, dok je taj omjer u poduzetništvu kao cjelini znatno nepovoljniji, jer je od 82 412 tvrtki, koje su predale godišnje financijsko izvješće, njih 25 674, ili gotovo trećina, ostvarilo negativan financijski rezultat. Naime, za 2006. godinu, do redovnog roka za podnošenje (31. ožujka), financijska izvješća Fini je predalo 78 509 poduzetnika. U međuvremenu, do 24. srpnja 2007. godine, do kada su uzeti podaci za ovu analizu, zaprimljena su još 3903 izvješća, a načinjene su i ispravke, pa je analiza napravljena temeljem tih, aktualnih podataka.

Prvi puta u sklopu analize 400 najvećih hrvatskih tvrtki, napravljene su i one posebne, sektorska i županijska, a unutar njih rangiranje prvih 40 tvrtki prema kriterijima: ukupnog prihoda, dobiti nakon oporezivanja i broja zaposlenih. Promatrajući strukturu prema sektorima, razvidno je da se udjel prvorangiranih 40 poduzetnika, u nekim od važnijih djelatnosti, u ostvarenom ukupnom prihodu cijele djelatnosti na razini hrvatskog gospodarstva, kreće od 27,5% u sektoru trgovine do 99,5% u energetici, u ostvarenoj dobiti nakon oporezivanja od 53,9% u proizvodnji metala i proizvoda od metala do 99,9% u energetici, poštama i telekomunikacijama, a u broju zaposlenih od 21,1% u trgovini do 99,2% u poštama i telekomunikacijama. Ostale djelatnosti su između tih krajnjih vrijednosti.

 

Ukupni prihod

U tisućama kn

1.

INA-Industrija nafte d.d.

22.353.099

2.

Hrvatska elektroprivreda d.d.

9.987.724

3.

Konzum d.d.

9.734.658

4.

HT-Hrvatske telekomunikacije d.d.

6.954.822

5.

T-Mobile Hrvatska d.o.o.

4.181.796

6.

Hrvatske željeznice

3.871.104

7.

Vipnet d.o.o.

3.508.139

8.

HEP-operator distribucijskog sustava d.o.o.

3.324.135

9.

HEP-proizvodnja d.o.o.

3.209.430

10.

Pliva Hrvatska d.o.o.

-

 

 

 

 

Dobit

 

1.

HT-Hrvatske telekomunikacije d.d.

2.076.284

2.

T-Mobile Hrvatska d.o.o.

972.426

3.

ENI Croatia B.V. –
hrvatska podružnica

889.781

4.

Vipnet d.o.o.

691.288

5.

INA-Industrija nafte d.d.

669.483

6.

TDR d.o.o.

510.783

7.

Adris grupa d.d.

460.443

8.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

233.772

9.

Tankerska plovidba d.d.

231.987

10.

-

-

 

 

 

 

Izvoz

 

1.

INA-Industrija nafte d.d.

6.973.837

2.

Pliva Hrvatska d.o.o.

-

3.

Uljanik brodogradilište d.d.

1.346.788

4.

Brodosplit-brodogradilište d.o.o.

1.335.850

5.

Dioki d.d.

1.255.877

6.

ENI Croatia B.V. –
hrvatska podružnica

1.210.283

7.

Boxmark d.o.o.

1.178.651

8.

Ericsson Nikola Tesla d.d.

1.151.550

9.

Petrokemija d.d.

1.027.577

10.

Tankerska plovidba d.d.

976.788

 

 

 

 

Uvoz

 

1.

INA-Industrija nafte d.d.

17.180.647

2.

Hrvatske šume d.o.o.

7.520.604

3.

M san Grupa d.o.o.

4.004.048

4.

Hrvatska elektroprivreda d.d.

2.251.222

5.

Kerum d.o.o.

1.874.003

6.

P. Z. Auto d.o.o.

1.694.203

7.

Pliva Hrvatska d.o.o.

-

8.

OMV Hrvatska d.o.o.

1.202.070

9.

Renault Nissan Hrvatska d.o.o.

1.172.689

10.

Boxmark d.o.o.

1.080.793

Izvor: Fina

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum