SAP Global
SAP MAG 51, studeni 2007.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Provjera mentalnog zdravlja: 10 „prljavih” malih tajni koje trebate znati o radu u informatičkoj industriji

Pripremate li se za karijeru u informatičkoj industriji, ili ste novi u tom poslu, možda će vas mnoge od navedenih „prljavih malih tajni” iznenaditi jer, uglavnom, o njima nikada ne govorimo na glas. Ako ste informatički veteran, vjerojatno ste se već sreli s većinom njih, a mogli biste dodati i pokoju svoju, pa vas, stoga, molimo da svakako odvojite malo vremena i date svoj doprinos raspravi. Pišite nam...

Odabrao: Marko Biljan, marko.biljan@sap.com

Većina tih tajni namijenjena je mrežnim administratorima, informatičkim menadžerima i serviserima desktopa. Ovaj popis nije namijenjen projektantima i programerima, oni imaju svoje dodatne „prljave”, male tajne. No, neke od navedenih vrijede i za njih.

10) U informatičkoj industriji plaća je dobra u usporedbi s mnogim drugim djelatnostima. No, budući da vas dobro plaćaju, često misle da vas posjeduju.
Premda plaće informatičkih djelatnika više nisu tako velike kao prije sagorijevanja internetske euforije i povratnog udara unutar informatičke djelatnosti iz razdoblja 2001.-2002. godine, oni i dalje vrlo dobro zarađuju u usporedbi s mnogim drugim zanimanjima (ili bar onima za koja je potrebna viša ili visoka stručna sprema). Svi su izgledi da će potražnja za informatičkim stručnjacima i dalje biti velika u nadolazećim desetljećima, usporedno s nastavkom rasta uloge tehnologije u poslovanju i društvu. Međutim, zato što informatičari mogu biti tako skupi, neke tvrtke odnose se prema njima kao da ih posjeduju. Morate li odgovoriti na servisni poziv u 21.00 sat, jer je netko ostao raditi do kasna, čut ćete: „To vam je posao.” Trebate li odraditi 6 sati u subotu, ažurirati softver kako sustav ne bi bio izvan pogona tijekom radnog vremena, reći će vam: „Neće tvrtka za to trošiti svoje vrijeme, a drži vas na plaći. Zato i dobivate toliki novac!”. I to je zaista tako.

9) Vi ćete biti krivi kada korisnici naprave neku glupost.
Neki će se korisnici ljutito okomiti na vas kada su frustrirani. Vikat će: „Koji mu je vrag?”. Ili: „Ovo računalo NE radi!”. Ili: (ta mi je dobra) „Što ste to učinili s računalima?”. A, zapravo, oni su nehotice obrisali ikonu Internet Explorera s desktopa, ili su nogom povukli kabel i isključili miša na stražnjoj strani računala, ili su prolili kavu po tipkovnici. Sigurno se sjećate onih zabavnih mailova koji su kružili Internetom.

8) Od žrtvenoga jarca do junaka i natrag više puta na dan.
Kada čudesno popravite nešto zbog čega više zaposlenika nije moglo normalno raditi zadnjih 10 minuta, a oni nemaju pojma koliko je popravak, zapravo, bio jednostavan, bit ćete junak dana i miljenik svakoga. No, vrlo brzo će to zaboraviti kada za par sati budu imali problema s ispisom zbog usporavanja rada mreže. Vi ćete tada biti neprijatelj br. 1. No, ako korisnicima pokažete zgodan mali trik u Microsoft Outlooku, prije završetka radnoga dana, opet ćete biti junak sviju. I tako unedogled.

7) Certifikati vam neće uvijek pomoći da postanete bolji informatičar, ali vam mogu pomoći da dođete do boljeg radnog mjesta i povišice.
Lovci na ljudske potencijale, i njima pripadajuće službe, obožavaju informatičke certifikate. Oni im olakšavaju pronalaženje kandidata za radna mjesta. Također, službama ljudskih potencijala olakšavaju selekciju kandidata. Mnoge informatičke veterane čut ćete da se žale na mlađe kolege koji su dobili posao temeljem certifikata, a nemaju iskustva kako bi doista mogli obaviti posao. Veterani su često u pravu, a to se redovito događa u mnogim tvrtkama. No, činjenica je da vam certifikati otvaraju mogućnosti napredovanja. Oni pokazuju da ste organizirani i ambiciozni, te da imate želju učiti i unaprjeđivati svoja znanja. Ako ste iskusan informatičar i imate certifikate u skladu s tim iskustvom, otkrit ćete da ste iznimno poželjni na tržištu. Tehnički certifikati, naprosto, način su dokazivanja vašeg osnovnog znanja i plasmana kao stručnog djelatnika. Međutim, većina certifikata nije dobar pokazatelj koliko ćete biti dobri na svom poslu. Ah, ti certifikati, bez njih ne ide, a do njih je sve teže.

6) Vaši tehnički nepotkovani kolege koristit će vas kao osobnog servisera za njihova kućna računala.
Vaši kolege (uz vaše prijatelje, rodbinu i susjede) gledat će u vama svoj osobni servis za održavanje svojih kućnih računala i mreža. Slat će vam mailove, nazivati vas telefonom i/ili vam svraćati u ured da im kažete kako da riješe problem virusa na kućnom računalu ili bežičnog rutera koji je prestao raditi nakon što je zadnji put nestalo struje, te kako da stave slike i video snimke na Internet da bi ih mogli vidjeti njihovi djed i baka na selu. Neki mogu čak pitati i bi li mogli donijeti svoje kućno računalo u ured da im ga popravite. Oni uljudniji ponudit će da vam plate, dok će se drugi nadati ili očekivati da im pomažete besplatno. Pomaganje kolegama za vas može biti zadovoljstvo, no morate paziti gdje ćete povući crtu i naučiti reći ne. A uvijek su nas učili da kažemo da. Ma tko tu koga?!

5) Prodavatelji i konzultanti pokupit će svu slavu kada sve funkcionira kako treba, a vas će okriviti kada nešto krene po zlu.
Rad s informatičkim konzultantima važan je dio posla i može biti jedan od težih zadataka s kojim trebate izaći na kraj. Konzultanti raspolažu usko specijaliziranim znanjima kojima vam pomažu u instalaciji specijaliziranih sustava, a kada sve dobro funkcionira to partnerstvo je divno. No, morate biti oprezni. Kada stvari krenu po zlu, neki konzultanti pokušat će prebaciti krivicu na vas, tvrdeći da njihovo rješenje izvrsno radi bilo gdje drugdje, pa je problem, vjerojatno, u vašoj informatičkoj infrastrukturi. U obratnom slučaju, kada je projekt vrlo uspješan, ima konzultanata koji prigrabe sve zasluge i ignoriraju presudan posao koji ste vi obavili u prilagodbi i implementaciji rješenja za vaše poduzeće. Uvijek netko drugi ubire vrhnje.

4) Više vremena utrošit ćete brinući za staru tehnologiju, nego za implementaciju nove.
Najprivlačnije u radu u informatičkoj djelatnosti je pomisao da ćemo se moći igrati s najnovijim vrhunskim tehnologijama. Međutim, to obično nije slučaj. Istina je da informatički profesionalci, uglavnom, utroše puno više vremena na održavanje, brigu i popravljanje postojećih tehnologija, nego na implementaciju novih. Čak i informatički konzultanti, koji rade s najnovijim i najboljim tehnologijama, u stvarnosti se i dalje, prvenstveno, bave postojećim, dokazanim rješenjima, umjesto vrhunskim novim stvarima. Ništa nova, ništa nova.

3) Informatički veterani često su najveća prepreka implementaciji novih tehnologija.
Velik broj tvrtki mogao bi implementirati više vrhunskih tehnologija nego što to čini. Puno je situacija kada dogradnja ili zamjena softvera, ili infrastrukture, potencijalno može ostvariti uštedu i/ili povećati produktivnost i profitabilnost. Međutim, čest je slučaj da jedna od najvećih prepreka migraciji na novu tehnologiju nisu proračunska ograničenja ili prigovori uprave, nego veterani informatičke službe. Kada jednom uspostave sustav i pokrenu ga, nerado ga mijenjaju. To može biti dobro, jer im radna mjesta ovise o održavanju stabilnosti infrastrukture, no oni to, također, koriste kao izgovor kako ne bi ulagali vrijeme u učenje novoga ili da se ne naprežu u novim smjerovima. Postanu lijeni, nepokretni, samozadovoljni. Lijepo smo ih nazvali veteranima, zar ne?

2) Neki informatičari instaliraju tehnologije koje više služe za konsolidiranje njihove moći, nego kao pomoć u poslovanju.
Još jedna od prikrivenih stvari za osudu, kojoj pribjegavaju neki informatičari, je odabir i implementacija tehnologija temeljem činjenice da je rad tih tehnologija, a time i tvrtka, ovisna o informatičarima, umjesto tehnologija koje su, zaista, najbolje za samo poslovanje. Na primjer, informatičari mogu odabrati rješenje koje traži specijalizirana znanja za njegovo održavanje, umjesto samodostatnog rješenja. Ili, pak, informatički rukovoditelj može potjecati iz nekog Linux/UNIX okruženja, pa odabere rješenje temeljeno na Linuxu, umjesto na Windowsima, premda je rješenje za Windowse bolja poslovna odluka (ili obratno, administrator Windowsa može zaobići aplikaciju temeljenu na Linuxu). Često postoje izgovori i opravdanja za tu vrstu ponašanja, no većina ih nije nimalo originalna.

1) Informatičari često koriste žargon da zbune tehnički nepotkovane poslovne ljude i prikriju činjenicu da su zabrljali.
Svi profesionalni informatičari, čak i oni najbolji, povremeno zabrljaju. Riječ je o profesiji u kojoj su ulozi veliki, a održavani sustavi složeni, pa je njihova integracija, često, komplicirana. Međutim, nisu svi informatičari skloni priznati kada pogriješe. Mnogi iskorištavaju činjenicu da poslovni ljudi (čak i neki tehnički rukovoditelji na visokoj razini) nemaju temeljitog znanja o tehnologiji, pa tehničari koriste žargon da ih zbune (i prikriju istinu) objašnjavajući zašto je došlo do problema ili ispada sustava. Na primjer, objašnjavajući poslovnom čovjeku zašto je financijska aplikacija bila izvan pogona 3 sata, tehničar može reći: „Imali smo smrt plavog zaslona na SQL Serveru koji pogoni tu aplikaciju. Prokleti Microsoft!”. Pritom bi propustio reći da je to bilo uzrokovano ažuriranjem drivera koje je provodio na poslužitelju, a da ga prethodno nije ispitao na pričuvnom stroju za simulaciju. Priča o kraticama i čudnim izrazima.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum