Što pogoršava neravnomjernu zastupljenost spolova među informatičkom
radnom snagom Velike Britanije, i drugdje u Europi, te što učiniti da se to
promijeni?
Pripremila: Renata Čupić, renata@sortis.hr
Gdje su nestale sve te žene? Usprkos trajnom pomanjkanju informatičkih
umijeća, kako u Velikoj Britaniji, tako i u većem dijelu Europe, te bez obzira
na zajedničke napore tehnoloških kompanija, potpornih mreža i vlada, udjel
zaposlenica u informatičkom sektoru kontinuirano pada.
Ne samo da manje žena
izabire tu profesiju, nego ih sve više iz nje i odlazi u nekoj fazi svoje
karijere, napuštajući dobro plaćene poslove i mijenjajući svoje radno
usmjerenje.
“Gola je činjenica da danas manje žena nego ikada prije ulazi u ovaj
sektor,” kaže Charmaine Eggberry, direktorica sektora za Europu,
Bliski Istok i Aziju u tvrtki Research in Motion (RIM), koja proizvodi
sveprisutne uređaje BlackBerry. Ona procjenjuje da je aktualni udjel žena u ovoj
djelatnosti 16% i da je u padu. Drugi, poput skupine womenintechnology
sve vide još crnije, navodeći da je u 2008. godini, primjerice, udjel britanskih
informatičkih djelatnica pao na 11% u ukupnoj radnoj snazi.
Zašto je tome tako predmet je široke rasprave, no neosporno je da je taj
nesrazmjer nezdrav za djelatnost i predstavlja rasipanje ionako rijetkih
talenata.
Ako taj trend ne bude moguće promijeniti, u bliskoj budućnosti
nesrazmjerna zastupljenost spolova bit će razlog da žene zanemare ovaj sektor
kao poželjnu karijeru, stavljajući ga u kategoriju tradicionalnih muških
djelatnosti, poput građevinarstva ili ribarstva.
Eggberry smatra da se za informatičku djelatnost u Europi bliži
trenutak odluke: “Došli smo do krajnje točke,” rekla
je na BlackBerryjevoj dodjeli nagrada za žene i tehnologiju u Londonu, početkom
svibnja ove godine. Nije više samo etičko pitanje koje tjera menadžere
u ovoj djelatnosti da razbijaju glavu razmišljajući o novim načinima privlačenja
i zadržavanja zaposlenica, već je riječ o poslovnoj razboritosti. “Udjel od
16% postao je gospodarski, ali i socijalni problem,” kaže
ona.
Računica je jednostavna. Europska komisija je izračunala, da će do
2010. godine nedostajati 300000 djelatnika u tehnološkom sektoru regije.
Eliminacijom gotovo 40% radne snage iz radnog potencijala, radikalno se smanjuju
izgledi za rješavanje toga manjka. Jasno je da tako ne mora biti. Među indijskim
cvatućim tvrtkama, koje pružaju informatičke usluge, udjel zaposlenica raste za
trećinu, od jednocifrenog udjela prije desetak godina.
Izgubljena bitka
Uzrok slabe zastupljenosti žena u
europskim kompanijama/tvrtkama, i u tehnološkim i u informatičkim službama,
povezan je s brojnim utjecajima, od kojih su jedni povezani s kulturom,
drugi s poslom, a treći su ukorijenjeni u izravnim predrasudama i
pomanjkanju fleksibilnosti.
“Postoji opća zabluda da informatička djelatnost nije za žene, osobito
ako one nisu inženjerke ili programerke,” objašnjava
Eggberry. Nije to zato što žene ne vole tehnologiju. Eggberry ističe da
recentne ankete pokazuju da žene, u prosjeku, troše £321 godišnje na proizvode
visoke tehnologije. Međutim, postoji oštra opreka između posjedovanja ili
korištenja tehnologije i želje da se bude dijelom svijeta koji je ostvaruje.
RIM-ovo istraživanje, provedeno u travnju 2008. godine, postavljalo je
djevojčicama u dobi od 11 do 16 godina pitanja o karijeri u tehnološkoj
djelatnosti. Premda njih 90% smatra da je tehnologija “privlačna i uzbudljiva”,
43% ih nipošto ne smatra rad u tehnološkom sektoru ni na koji način
primamljivim. “Gubimo ovu bitku već na polaznoj razini,”
zaključuje Eggberry.
Jedan od razloga je pomanjkanje snažnih uzora i mentora, kao ohrabrenje
ženama da se priključe i nastave informatičku profesiju. Upravo je to svrha
BlackBerryjeve nagrade za žene i tehnologiju.
Doista, mnogi analitičari sumnjaju na pomanjkanje jasnih uzora kao
objašnjenje zašto, prema skupini Opportunity Now, samo 30% žena s diplomama iz
prirodnih znanosti ili tehnologije odabire posao u kojem koriste ta znanja, za
razliku od 91% slično kvalificiranih muškaraca, te zbog čega tako puno
talentiranih djelatnica napušta tehnološki sektor puno prije dobi za
umirovljenje.
“Mentorstvo je zaista važno jer osigurava infrastrukturu za potporu
ženama pri usmjeravanju njihove karijere. Ono je injekcija znanja, potpore i
umijeća,” pojašnjava Glenda Stone, direktorica tvrtke Aurora, koja
se bavi konzultantskim uslugama, istraživanjem i obukom
žena.
Margaret Rice-Jones, iz tvrtke Aircom, kandidatkinja
za BlackBerryjevu nagradu, slaže se s time i kaže: “Predvodnici i
uzori obično imaju jake sklonosti prema ulozi alfa mužjaka.” Žene moraju
vidjeti neku alternativu tome.
Dio uloge tih istaknutih figura je i da pokažu da se žene mogu suprotstaviti
određenim problemima ostataka diskriminacije žena na radnome mjestu u
informatičkoj djelatnosti, a jedan od najvećih je imperativ nazočnosti.
Najnovije istraživanje feminističke lobističke skupine The Fawcett
Society tvrdi da “žene kao primarni skrbnici [kod kuće] ne mogu konkurirati na
radnome mjestu, gdje se rezultati procjenjuju prema broju utrošenih radnih sati,
a ne prema kvaliteti obavljenog posla.” Usprkos pohvalnim primjerima tvrtki kao
što je BT i Lloyds TSB (obje dobitnici nagrade za žene i tehnologiju),
pomanjkanje fleksibilnog rada znači da su žene, osobito one s obiteljskim
obvezama, prisiljene tražiti posao ispod razine njihovih znanja ili, čak, posve
napustiti djelatnost. To silno obeshrabruje školovane žene, a ta diskriminacija
podjednako dolazi i od žena i od muškaraca, kaže Eileen Brown,
profesionalna informatičarka zaposlena u Microsoftu. “Postoji
sveprisutni osjećaj da čak i kao žena na visokom položaju nemate pravo provoditi
vrijeme sa svojom djecom, dok drugi menadžeri [obaju spolova] smatraju da su
prisiljeni žrtvovati sve.” Doista, žene zaposlene u informatičkom sektoru
često shvate da su stavovi njihove tvrtke o fleksibilnosti sve samo ne
točni.
To što se žene, još uvijek, suočavaju s takvim preprekama, otrježnjujuće je s
obzirom da posao traži niz umijeća u kojima žene prednjače. Howard
Kendall, direktor Help Desk Institutea, ističe: “Premda su žene u
manjini, u nekim područjima one u znatnoj mjeri nadmašuju muškarce.”
Ta
područja često su odnosi s klijentima, poslovne analize, uslužni deskovi i
menadžment, gdje su “nadmoćna umijeća u komunikaciji i uspostavi odnosa od
neprocjenjive vrijednosti”, ističe Kendall.
Eileen Brown se slaže: “Umijeća njegovanja odnosa važna
su u poslovanju. Kada zaposlite žene, imate uravnoteženiji pristup tijekom
cijelog životnog ciklusa proizvoda.”
Zona testosterona
To ne nailazi kod svakoga na dobar
odjek. Mnogi tehnološki poslodavci, umijeća koja su tradicionalno ženska,
doživljavaju kao “meka” i pridaju im nižu vrijednost, u usporedbi s klasičnim
poslovnim stavovima. Istodobno, postoji opasnost da žene budu svrstane u
stereotipne uloge, bez obzira na konkretna umijeća kojima raspolažu.
“Ženama se po odjelima daje mnoštvo pastoralnih i administrativnih
poslova,” pojašnjava dr. Alison Phipps sa Sveučilišta u
Sussexu, čije najnovije istraživanje ispituje status žena unutar
znanstvenih i tehnoloških djelatnosti.
Bit će potrebno više od kritične mase žena tehnologa da se izmijene postojeći
patrijarhalni stavovi unutar sektora, smatra dr. Phipps.
“Ja ne mislim da su to muška zanimanja, no ona jesu zaposjednuta
muškarcima,” kaže ona. “Razlog tome je, djelomično, i
taj što su muškarci, povijesno gledano, oduvijek činili većinu radne snage. Oni
su, naprosto, tako oblikovali radnu kulturu.”
Jedna od glavnih arena, u kojoj je taj „muški“ stil rada vrhunski prioritet,
je imperativ nazočnosti, kod kojega je broj sati provedenih u uredu mjerilo
individualne produktivnosti, a ne obavljenog posla. “Imperativ nazočnosti
pošast je korporativne kulture,” tvrdi Nickie Smith, bivši direktor
marketinga Microsoftove jedinice Hotmail. To je, također izrazito,
britanski fenomen: britanski radnici odrade znatno više sati nego itko drugi u
Europi i žive u jedinoj zemlji koja je odlučila ne primjenjivati ograničenje EU
za radni tjedan od 48 radnih sati.
Prešutna obveza dugog ostajanja u uredu potpuno je suprotna potrebama mnogih
tehnoloških djelatnica, pogotovo s obzirom na dokaze koji dolaze iz redova same
djelatnosti i akademske zajednice, te ukazuju da fleksibilan rad može koristiti
i djelatnicima i njihovim tvrtkama.
“Fleksibilan rad potiče veću
produktivnost ljudi,” kaže Eileen Brown, voditeljica većeg tima
fleksibilnih radnika u Microsoftu. “No, postoji manjak kvalitetno
skraćenog i fleksibilnog rada na razini višeg rukovodstva u informatičkoj
djelatnosti.”
U nedavnoj anketi womenintechnology.com, više od 3/4 ispitanica iskazalo je
da usprkos tome što njihov poslodavac tvrdi da podupire fleksibilan rad, ta je
mogućnost, u praksi, vrlo ograničena i često postoji više teoretski nego
stvarno. Premda britanska vlada želi proširiti prava roditelja na fleksibilan
rad, još uvijek ne postoji pravno osiguranje da će oni koji ga zatraže, zadržati
svoj status. “Katkada bih tako rado obavila posao od kuće, no ne želim
djelovati kao zabušant,” kaže jedna sudjelovateljica rasprave koju
je organizirala skupina womenintechnology. Druga je, pak, navela da je
prije nekoliko godina dobila mogućnost da jedan dan u tjednu radi od kuće, no
svaki puta kada joj se promijeni šef mora iznova pregovarati i inzistirati na
tom pravu.
Gubitak talenata
Neusvajanje radnog okruženja, koje
uvažava potrebe žena, dovodi britansko gospodarstvo u silno nepovoljan položaj u
svjetskim razmjerima. Udruga The National Association of Software and Services
Companies (NASSCOM) predviđa da će žene uskoro tvoriti 1/3 tehnoloških
djelatnika u Indiji. U tvrtkama, poput najvećeg pružatelja informatičkih usluga
u Indiji, Tata Consultancy Services (TCS), žene već čine više od 28% globalne
ukupne radne snage, koja broji 108000 tehnoloških djelatnika, što je politika
koja se čini neophodnom za održavanje kontinuiranog brzog rasta tvrtke.
“Mi ne mislimo da postoje razlike u sposobnostima muškaraca i žena, te
slijedimo načelo jednakih mogućnosti za sve, u duhu i u teoriji,”
pojašnjava šef kadrovske službe TCS-a, Nupur Singh.
“Uvedeni su mnogu programi kao pomoć, npr. duži dopusti, gdje žena može
prekinuti rad na godinu ili dvije i, naknadno, biti vraćena na ekvivalentan,
odgovarajući projekt. To je bila naša politika od samog osnutka
tvrtke.”
“Postoji velika zaliha neiskorištenih talenata,” kaže
pomoćnik tajnika Lakshminarayanan, šef TCS-a za Veliku Britaniju i
Irsku. “Osobito u gospodarstvu znanja, ljude s talentom i znanjem
treba čim više iskoristiti – otkuda rade i na koji način, nije važno.
Omogućavanje rada ženama, međutim, od presudne je važnosti za globalnu radnu
snagu.”
Poslodavci trebaju djelovati već sada, da privuku i zadrže te talente, žele
li biti konkurentni na tržištu 21. stoljeća. To je izazov koji će se morati
rješavati na mnogim razinama i tijekom mnogih godina. Jayshree Ullal,
viši dopredsjednik Data Centra tvrtke Cisco, Switching and Services Group,
smatra da se: “bit problema ne može popraviti u 5 godina. Trebat će
desetljeća, no kada jednom pokrenete stvari u tom smjeru, one će se mijenjati na
bolje.”
Glenda Stone iz Aurore poziva poduzeća da
“kapital spolne različitosti” gledaju kao materijalnu imovinu,
te da priznaju “činjenicu da su neki ljudi umješniji u zadržavanju
i regrutiranju djelatnica od drugih”.
Bez obzira hoće li se to ostvariti putem stvarno fleksibilnog rada,
strukturiranog roditeljskog dopusta, diobe radnog mjesta, mentorskih programa,
uključivanja u rad studentica ili informatičkim marketingom, kako bi djelatnost
postala primamljivija diplomanticama, britanski informatički sektor mora odmah
djelovati želi li zadržati svoje mjesto u globalnom gospodarstvu znanja.
Za iskorištenje potencijalnih talenata, Eggberry podjednako savjetuje
poslodavcima, kao i potencijalnim djelatnicama, da “svoje predodžbe bace
kroz prozor”. Ona s čvrstim uvjerenjem smatra da je to „prava“ djelatnost
za žene.
|
Dobitnici BlackBerryjevih nagrada za žene i tehnologiju za 2008.
godinu
Istaknuta žena i tehnologija
Lizbeth Goodman, direktorica
Instituta za digitalne medije SMARTlab Sveučilišta East London
Najbolja mentorica
Kate Bishop, direktorica kadrovske
službe, EMEA, Dell
Najbolje poduzeće koje promiče žene u tehnologiji
BT
Group
Najbolja uporaba tehnologije od strane
žene
Korporativni sektor: Jayne Opperman, voditeljica
informatičke službe, Central Functions, Lloyds TSB
Multimedijska
djelatnost: Beatriz Alonso-Martinez, konzultantica za profesionalne usluge,
Avid Technology Europe
Male i srednje tvrtke: Polly Gowers,
direktorica, Everyclick.com
Javni sektor i akademska zajednica: Lizbeth
Goodman, SMARTlab
Mlađi od 30 godina: Lisa Ditlefsen, voditeljica
pretraživanja, Base One
BlackBerryjeve nagrade za žene i tehnologiju slave dostignuća žena koje rade
u tehnološkom sektoru i primjenjuju tehnologiju u poslovanju, javnom sektoru i
šire. Svrha tih priznanja je skretanje pozornosti javnosti na njihova iznimna
postignuća, kao poticaja novom naraštaju žena, koje bi mogle razvijati karijeru
u području tehnologije. |
