Koje su razlike između glavnog informatičara i glavnog tehničara u nekoj kompaniji?
Sierra Leone dobiva prvi računalni centar za obuku na PC-ovima na sunčevu energiju
Europska Unija: Više poziva preko mobilnih telefona i Interneta
Najsigurniji internetski pretraživač je Mozillin Firefox
Priredio: Tomislav Lukša, tomiluk2007@yahoo.com
Koje su razlike između glavnog informatičara i glavnog tehničara u
nekoj kompaniji?
Kada se razgovara o vodećim ulogama zaposlenih u
području informacijske tehnologije i njihovim karijerama, gotovo uvijek se
nameće pitanje: «Koja je razlika između glavnog informatičara i glavnog
tehničara u nekoj kompaniji?». Portal www.techrepublic.com navodi ih prema
sljedećem redoslijedu:
Glavni informatičar:
menadžer je za visoko sofisticiranu tehnološku infrastrukturu,
zadužen je za sve interne IT operacije,
usmjeren je prema moderniziranju, odnosno usklađivanju poslovnih procesa s
razvojem tehnologije,
usredotočen je na unutarnje klijente (korisnike i poslovne jedinice),
surađuje i upravlja s isporučiteljima infrastrukturnih rješenja,
povezuje infrastrukturu s poslovnim prioritetima, i
razvija strategije da bi povećao zacrtani profit.
Glavni tehničar:
arhitekt je tehnološkog razvoja,
na čelu je skupine inženjera,
koristi tehnologiju da bi povećao ponudu proizvoda,
usredotočen je na vanjske klijente (kupce),
surađuje i upravlja s onima koji nude rješenja za povećanje broja proizvoda,
povezuje proizvodnju s poslovnim prioritetima,
razvija strategije da bi povećao dobit, i
mora biti kreativan i inovativan da bi bio uspješan.
Temeljem navedenih karakteristika, razvila se vrlo živa rasprava jesu li,
upravo navedena obilježja ta koja zaista i određuju glavnog informatičara i
glavnog tehnologa, te nije li to tek, svojevrsna želja, što bi, u idealnim
okolnostima, ove dvije ključne osobe, u najužem smislu, trebale raditi. Bilo bi
zanimljivo «čuti» što o tome misle naši profesionalci.
Sierra Leone dobiva prvi računalni centar za obuku na PC-ovima na
sunčevu energiju
To će se dogoditi u srednjoj školi Prince of Wales,
u Sierra Leoneu, koja, premda svega nekoliko kilometara udaljena od električne
centrale, od nje ne dobiva električnu energiju. Američka podružnica ove škole,
sa sjedištem u Georgiji, budući centar opremit će stolnim i prijenosnim
računalima, sustavom za napajanje sunčevom energijom i velikobrzinskim,
satelitskim pristupom Internetu. Ukupni trošak ove investicije bit će između 60
i 70 tisuća američkih dolara. Izvrsna ideja, o kojoj bi se, možda, moglo
razmisliti i kod nas, jer su neki dijelovi Hrvatske izrazito brojni sunčanim
danima.
Europska Unija: Više poziva preko mobilnih telefona i
Interneta
Gotovo četvrtina Europljana napustila je klasičnu
telefonsku povezanost preko žica, te je, stoga, porasla uporaba mobilnih
telefona. Također se povećao i broj onih koji za pozive koriste internetske
veze. Podaci su to recentnog istraživanja Europske komisije, koje je obuhvatilo
27 tisuća kućanstava EU.
24% kućanstava u EU otkazalo je stacionarne
telefonske veze i koristi mobilne telefone. Broj takvih je veći u onim državama
EU koje su članice postale 2004. godine (39%), u starim državama članicama
iznosi 20%, dok u Finskoj i Portugalu doseže čak 61%, odnosno 48%. Sa 64% na
vrhu je Češka, dok je najviše kućanstava, koja još uvijek koriste stacionarne
telefonske veze, u Bugarskoj, Njemačkoj i Francuskoj. Petina anketiranih
izjavila je da još uvijek upotrebljava javne telefone, najviše oni u Austriji i
Španjolskoj. S druge, pak, strane, u Finskoj, na Cipru i u Litvi, prema
istraživanju, gotovo nitko ne koristi javne telefone.
U istraživanju, koje je
provedeno u studenome i prosincu 2007. godine na području Europske Unije,
utvrđeno je i da 22% europskih domaćinstava za pozive upotrebljava internetsku
povezanost sa svojih računala. Pri tome, najveću sklonost takvom načinu
komuniciranja pokazuju u Latviji, gdje čak 58% kućanstava koristi upravo takvu
vrstu telefonije, a s visokim postotokom slijede Litva, Češka, Poljska i
Bugarska. Internetska telefonija je, dakle, u usponu i to je dobar znak
konkurentnosti ove nove usluge i mogućnosti razvoja tržišta. Uz to, istraživanje
je pokazalo da gotovo polovica kućanstava u EU ima pristup Internetu. Od toga,
36% korisnika upotrebljava širokopojasni pristup. Najveći broj onih koji nemaju
Internet kao glavni razlog navelo je nedostatak interesa za umreživanje.
Najsigurniji internetski pretraživač je Mozillin
Firefox
Za pretraživanje Interneta trenutno je dostupno više
pretraživača. Najviše se koriste njih četiri, koji zajedno imaju 98,6% tržišnog
udjela. Na prvom mjestu je Microsoftov Internet Explorer (IE), kojega koristi
gotovo 4/5 korisnika mreže. Slijedi, zatim, Mozillin Firefox sa 16%-tnim
tržišnim udjelom. Na trećem mjestu je Appleov Safari i, potom, Opera. Što se
tiče sigurnosti, pretraživači se, i prema toj kategoriji, razlikuju. Veći broj
korisnika pretraživača ne koristi posljednje inačice, već one stare. To znači da
Internet Explorer, usprkos tome što je najupotrebljavaniji pretraživač, nije i
najsigurniji. 52,5% korisnika još uvijek upotrebljava posljednju inačicu toga
pretraživača, dok vrlo mali postotak koristi novu inačicu Microsoft Explorera.
Stručnjaci, a među njima i Microsoftovi, upozoravaju da je nužna nadogradnja
ovoga pretraživača novom inačicom jer se posljednja verzija IE7 koristi od 2001.
godine. Tada nije bilo toliko opasnosti, koliko ih je danas, pa je ona danas
sigurnosno nepouzdana. Posljednju verziju pretraživača, u najvećoj mjeri,
upotrebljavaju korisnici Firefoxa, 83%, a potom oni koji koriste Safari, njih
65%. Kada je riječ o Operi, 56% korisnika upotrebljava novu inačicu, a najmanje
korisnika, njih 47,6% koristi zadnju verziju Internet Explorera.
