SAP Global
SAP MAG 5, listopad 2003.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Lutz Heuser: inovacija život znači

Lutz Heuser, potpredsjednik SAP-a, voditelj korporativnog odjela za istraživanje i glavni projektant razvoja pri SAP AG, službeno je boravio u Hrvatskoj i razgovarao s visokim dužnosnicima o pitanjima mogućnosti suradnje. Tim povodom s njim smo razgovarali o najnovijim trendovima u IT industriji


Lutz Heuser razmatrao je
mogućnosti za suradnju
s
hrvatskim stručnjacima

Piše: Robert Gelo

Voditelja SAP-ova odjela korporativnih komunikacija i potpredsjednika tvrtke, zamolili smo da nam pojasni razloge svog dolaska u Hrvatsku:

- U SAP-u se bavimo upravljanjem istraživanjima i inovacijom i imamo takozvani outside-in pristup. To znači da promatramo što se događa u svijetu, kako se razvija tehnologija, kakve se nove teme pojavljuju i to nastojimo primijeniti na SAP aplikacije. Europska zajednica razvija poseban program za podršku istraživanjima i inovacijama na polju informatičkog društva i tehnologije i tu se radi o vrlo važnoj platformi za nas. Osnovan je konzorcij u kojem se nalazi više kompanija i institucija iz više zemalja i on predlaže projekte Europskoj uniji.

Otvoreno o informatizaciji Hrvatske

Glavna tema okruglog stola Croatian opportunities in knowledge based economy koji je održan u petak 10. listopada u prostorijama Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu bile su mogućnosti i potrebe informatizacije i internetizacije u Hrvatskoj.
Nova tehnološka era i primjenjena informatizacija jačaju transparentnost i demokraciju te osiguravaju moć u rukama građana, istovremeno povećavajući učinkovitost rješavanja njihovih zahtjeva. Kako je internetizacija jedan od tehnoloških preduvjeta ulaska u Europsku uniju, posjet doktora Heusera Hrvatskoj odražava novi moment u pribiližavanju rješavanja traženih preduvjeta.
"Za uspješan ulazak Hrvatske u Europsku uniju, inicijativa rješavanju utvrđenih preduvjeta najmanje je što je naša tvrtka mogla učiniti. Posjet doktora Heusera nastavak je našeg angažmana i naše misije za kvalitetnim i pravovremenim ispunjavanjem zahtjeva. Time potvrđujemo da SAP kao globalna tvrtka izniman, pozitivan upliv daje lokalnom podrškom prepoznavši se u javnosti kao partner od povjerenja", izjavio je tom prilikom Davor Jardas, direktor tvrtke SAP d.o.o.
Sudionici okruglog stola pored dr. Heusera bili su dr. Zdenko Franić iz Ministarstva znanosti i tehnologije, Davor Čilić iz Ministarstva za europske integracije, dr. Velimir Srića sa zagrebačkog  ekonomski fakulteta, Davor Jardas, direktor tvrtke SAP d.o.o., a moderirat će Branimir Baron Brljević, urednik Privrednog vjesnika.


Željeli smo posjetiti zemlje jugozapadne Europe i proučiti njihovu sposobnost za predlaganje takvih projekata. Posjetili smo Sloveniju jer oni u 2004. ulaze u Europsku zajednicu i Hrvatsko koja bi trebala postati kandidat za Europsku zajednicu. Do sada nismo surađivali ni s kime iz Hrvatske pa ne znam kakvi su potencijali i mogućnosti.
Posjetio sam Zagrebačko sveučilište i Fakultet elektronike i računalstva, susreo sam se s dekanom i prodekanom. Sve sam te razgovore obavio kako bih dobio uvid u stanje u Hrvatskoj, vrlo sam se zainteresirao i zatražio daljnje informacije koje ćemo naknadno proučiti. No moj početni dojam je da vaša istraživačka zajednica radi na područjima koja su bez sumnje zanimljiva SAP-u i sada trebamo procijeniti kvalitetu i konkretne mogućnosti za suradnju. Postoje dva načina kako možemo surađivati. Jedan je zajedničko podnošenje prijedloga Europskoj zajednici. Naime slijedeći termin za podnošenje prijedloga ističe polovicom siječnja 2004. i do tada ćemo već odlučiti s kime bismo mogli napraviti zajednički prijedlog projekta. Pored toga, nudimo mogućnost istraživačima da dođu na naš odjel korporativnog istraživanja i da rade zajedno s nama na takozvanim internship (stažiranje, op. a.) programima pa sam pozvao dekana i njegove kolege da nam predlože visoko kvalificirane kandidate koji će se moći prijaviti i raditi kod nas. Oni će također predstavljati novu jezgru naših budućih odnosa jer će se oni uglavnom vratiti u Hrvatsku i moći s nama i dalje surađivati.

 

 

+ Danas ste uglavnom razgovarali s ljudima iz vlade, možete li usporediti kontakte s takvim institucijama i komercijalnim kompanijama, s kime je lakše a s kime teže razgovarati?

 

- Prije svega razlika je u različitim ciljevima. Ljudi iz državnih institucija uvijek razmišljaju o aspektu utjecaja na društvo, to je njihova najveća briga. Ljudi iz kompanija su, naravno, najviše zainteresirani za svoje poslovne procese – što je s TCO (Total Cost of Ownership), što je s ROI (Return of Investment) – dakle radi se o drugačijem pristupu. Korporativni ljudi razmišljaju o kvantiteti, dolarima koje mogu uštedjeti ili zaradi koju mogu stvoriti dok vladini ljudi više razmišljaju o kvaliteti. Svejedno, obje kategorije su podjednako teške kada je riječ o pregovorima, no ja se podjednako snalazim s jednima i s drugima.


+ Pročitao sam da možete predvidjeti razvoj informatičke tehnologije deset do dvanaest godina unaprijed. Stoji li ta konstatacija?

- Rekao bih da s predviđanjima možemo ići šest do sedam godina u budućnost, deset do dvanaest godina je doista vrlo teško sagledati u našoj industriji. U isto vrijeme ubrzava se razvoj tehnologije tako da ga možemo usporediti sa spiralom. Danas, kada počinjemo raditi s nekom idejom, trebamo oko tri godine da se prva aplikacija pojavi na tržištu. No velika je razlika između samog ulaska na tržište i prave implementacije određene vizije koja dolazi tek nakon nekoliko izdanja određene aplikacije. U tom smislu od početne ideje do njene pune implementacije može proteći pet, šest ili sedam godina. Dakle rješenje se može relativno rano pojaviti na tržištu no treba više vremena dok se implementira čitava vizija.
Imamo primjer e-learninga. Prije pet godina imali smo viziju, a danas imamo proizvod. No taj proizvod je namijenjen korporacijama i univerzitetima iako originalna vizija uključuje nacionalni backbone koji će svima omogućiti korištenje e-learninga kao alata. No to je još uvijek godinama daleko od nas, ali to ne znači da u međuvremenu nećemo od te vizije zaraditi novac; zapravo smo već ostvarili značajan prihod od korporativnih korisnika.


Davor Jardas (lijevo) i Heuser
(sredina) na tiskovnoj konferenciji
u prostorijama HGK 


+ Je li da ideja grid computinga bliža svojoj potpunoj implementaciji nego što je to slučaj s e-learningom?

- Ne, grid computing ima sličan timing. Danas postoji vizija grid computinga, no još uvijek smo daleko od potpunog SAP rješenja koje bi radilo na takvoj mreži računala. Kao prvo moramo pojasniti što ustvari podrazumijevamo pod grid aplikacijama. Primjerice želite li vi da se vaš mjesečni dohodak obračunava na mom računalu?


+ Ne, ali spominjali ste rješenje obračunavanja cijena putem Interneta...

- Da, radi se o rješenju Internet Price Configurator (IPC), ali to je tek maleni djelić SAP-ovog portfolija. Uglavnom, naša vizija grid computinga našla se u javnosti, prvi prototipovi su napravljeni i očekujemo njihovu komercijalizaciju.


+ Štoviše, siguran sam da biste za IPC aplikaciju već sutra mogli naći kupce...

- Upravo o tome se radi. No rješava li samo ta aplikacija SAP-ovo pitanje grid computinga? To je mala aplikacija napravljena za specijalni scenarij... Odgovor je ne. Naravno, radi se o dobrom marketinškom potezu jer je Martin Homlish (član Upravnog odbora SAP-a, op. a.) mogao izići u javnost i reći – gledajte, imamo grid computing. No ne radi se o viziji koju biste očekivali od SAP-a, odnosno o čitavom portfoliju proizvoda koji bi radio na grid computingu. Naranvno, imat ćemo međukorake, predstavit ćemo blade tehnologiju odnosno blade poslužitelje smještene u rackove (ormariće, op. a.) koji će imati određene grid usluge. No to nije ono što ljudi podrazumijevaju pod grid computingom u smislu korištenja dodatnih resursa.
Trebat će proći između pet i deset godina dok se doista ostvari vizija grid computinga.


+ Što je važnije za razvoj SAP-ovih aplikacija: slijediti želje korisnika ili razvijati vlastite ideje i koncepcije?

- Obje stvari su važne. Primjerice da su se samo slušali zahtjevi korisnika,  walkman ne bi nikada zaživio. Zašto? Da ste pitali ljude žele li slušati glazbu dok hodaju ulicom, rekli bi – nikada. No Sony je smatrao da toj ideji treba dati šansu i omogućiti korisnicima da je isprobaju. Da ste tokom osamdesetih pitali ljude trebaju li kocku koju će okretati u rukama i slagati boje svi bi rekli da im to ne treba. Ipak, našao se netko tko je kocku konstruirao i zaradio mnogo novca.
Moja organizacija itekako prati potrebe korisnika, no želimo imati tehnološku inicijativu. Druge tvrtke mogu biti specijalizirane samo za udovoljavanje želja korisnika. Ne kažem da ignoriramo korisnike, no naš je motiv tehnologija, potreba za uvođenjem noviteta ali na način da korisnike uključujemo u benchmark, dakle omogućavamo dvosmjernu komunikaciju kod vrednovanja proizvoda. Možda ćemo jednog dana tako predstaviti novu "kocku".

© grafike: SAP d.o.o.

Prenosimo

Inovacija život znači

Podpredsjednik za korporativno istraživanje tvrtke SAP AG, prof. dr. Lutz Heuser, gostovao je na zagrebačkom okruglom stolu Croatian opportunities in knowledge based economy ,u organizaciji tvrtke SAP d.o.o. Prenosimo razgovor iz magazina SAP INFO, u kojem Heuser otkriva tek djelić svog bogatog istraživačkog iskustva.

Odjel korporativnog istraživanja pokreće inovaciju u tvrtki SAP. Ovdje se istražuju i razvijaju nove tehnologije koje će SAP koristiti u budućnosti. Profesor doktor Lutz Heuser, direktor SAP-ovog odjela korporativnog istraživanja, objašnjava kako SAP shvaća i koristi inovaciju.

 

+ "Inovativno" znači "biti ispred svog vremena". Kako daleko mislite da ste ispred našeg vremena?

- Uz svaki od naših istraživačkih projekata imamo viziju koja pokazuje gdje će SAP biti za deset ili dvanaest godina. Usredotočujemo se na postupno ispunjenje svake od tih vizija. Zbog toga radimo na rješenjima koja će biti moguće realizirati u slijedećih tri do pet godina. U odjeku korporativnog istraživanja ne sjedimo u kuli od slonovače već pokušavamo osigurati da naše inovaciju budu doista ostvarive.


+ To znači da morate raditi na temelju novih ideja. Kako dolazite do ideja?

- Oslanjamo se na našu intenzivnu mrežu. Primjerice imamo odlične kontakte s akademskim istraživačkim središtima u SAD-u, Njemačkoj, Australiji, Južnoafričkoj republici i Francuskoj. Pored toga, tijesno surađujemo s našim partnerima i korisnicima. To nam omogućava da vidimo koristi li neka inovacija koju smo napravili za jednog partnera ili korisnika i drugima ili vodi li kombinacija dvaju inovacija nekom perspektivnom rješenju. Ta stalna razmjena ne donosi nam samo nove inovacije već nam pokazuje trebamo li ili ne razvijati određene ideje i inovacije. Ono što odvaja dobru od loše inovacije jest je li ona razumljiva ljudima ili nije.


+ Dakle inovacija će kod vas dobiti priliku samo ako postoji konkretna aplikacija u kojoj može biti implementirana?

- Da jer bilo što drugo ne bi imalo smisla za SAP. Razvoj RFID tagova (radio frequency ID oznaka omogućava bežično praćenje robe kod proizvođača i u skladištima, op. ur.) je dobar primjer. RFID tagove možete povezati bilo s kojim objektom što omogućava procesiranje softvera ili poslovne procese u stvarnom vremenu. Ipak, analitičari predviđaju da oni neće zaživjeti prije 2010. godine. Mi smo već prepoznali nekoliko implementacijskih područja, baš kao i naši korisnici. Zbog toga investiramo u to područje.


+ To zvuči poput vrlo krutog programa. No da li to šteti inovaciji?

- Postoje inovacije koje propadaju jer nemaju strukturiranu okolinu u kojoj se njima može kvalitetno upravljati i promovirati ih. Kreativnost igra važnu ulogu u inovaciji ali njome se treba pravilno upravljati da bi bila uspješna. Svi naši projekti prolaze kroz proces koji se sastoji od pet koraka. Na taj način možemo dobiti feedback skupina koje sudjeluju unutar ili izvan SAP-a kako bismo vidjeli idemo li u dobrom pravcu.


+ Ne izgube li se ipak neke dobre ideje?

- Naprotiv. Naše učestale provjere stvarnog stanja povećavaju kvalitetu inovacija. U SAP-u je uspješno sedamdeset do osamdeset posto ideja umjesto uobičajenih deset posto. 

 

 

© grafike: SAP d.o.o.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum