SAP Global
SAP MAG 6, listopad 2003.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

ERP sustavi nedovoljno iskorišteni u Hrvatskoj (2)

Piše: dr. Nikša Alfirević

 

3. ERP sustavi i konkurentnost velikih hrvatskih poduzeća

Drugim segmentom provedenog istraživanja, koji je rezultirao posebnom studijom, pokušalo se diferencirati financijske rezultate korisnika ERP sustava nasuprot poduzeća koji takav oblik IS-a ne posjeduju, i to ponovno na razini 200 vodećih hrvatskih poduzeća, rangiranih po prihodu. Na temelju financijskih značajki objavljenih u Privrednom vjesniku, izračunati su uobičajeni relativni pokazatelji uspješnosti poslovanja u 2001. godini, koji uključuju:

Ø      Profitnu maržu, koja se definira omjerom neto profita (tj. dobiti nakon oporezivanja) i ostvarenog prihoda;

Ø      Povrat na ukupni investirani kapital (Return on Assets – ROA), definiran omjerom neto profita (tj. dobiti nakon oporezivanja) i aktive tvrtke, te

Ø      Povrat na vlastiti kapital (Return on Equity – ROE), izračunat omjerom neto profita (tj. dobiti nakon oporezivanja) i vlastitih sredstava tvrtke.

Provedena analiza se koncentrirala na pitanje postoji li doprinos ERP sustava konkurentnosti poduzeća, izraženoj kroz natprosječne financijske performanse ?  U tom se smislu očekivalo da, u određenoj mjeri, tvrtke - korisnici ERP sustava učinkovitije posluju od onih koja takav sustav ne posjeduju. Prvi uvid u vezu između uvođenja ERP sustava daje specifičan statistički postupak - korelacijska analiza, pomoću koje se utvrđuje postoji li povezanost između promatranih varijabli, te – ako postoji – kolika je snaga dotične veze. Analiza je provedena uz pomoć Spearmanovog pokazatelja korelacije.

Tablica 3: Statistička veza između posjedovanja ERP sustava kod "200 najvećih" i njihovih financijskih rezultata za 2001.
  Posjedovanje (bilo kojeg) ERP sustava ROE (%) ROA (%) Profitna marža (%)
Posjedovanje (bilo kojeg) ERP sustava 1,000 ,118 ,239** ,320**
ROE   1,000 ,851** ,658**
ROA     1,000 ,890**
Profitna marža       1,000
Izvor: Rezultati istraživanja

Napomene uz tablicu 3:

Ø       Dobiveni rezultati su tek preliminarni, pošto se, po samoj svojoj definiciji, konkurentnost (konkurentska prednost) može utvrditi tek proučavanjem u duljem vremenskom roku, i to u okviru vlastitog industrijskog segmenta. U tom smislu, prezentirani se rezultati ne smiju tumačiti kao bilo kakav "dokaz" (ne)postojanja potrebe za uvođenjem ERP-a, već isključivo kao relativni pokazatelji koji ukazuju na činjenicu da se postojanje ERP-a najvjerojatnije može izdvojiti kao jedan od čimbenika koji razdvaja uspješna od neuspješnih hrvatskih poduzeća.

Ø       U svim rezultatima istraživanja dobivenim na temelju statističke analize treba razlikovati dva čimbenika, i to: signifikantnost (statističku značajnost), koja govori jesu li rezultati istraživanja reprezentativni ili nisu, te snagu rezultata, koja govori u kojoj mjeri dobiveni pokazatelj objašnjava promatranu pojavu. Kod korelacije, snaga rezultata kreće se 0 za nepostojanje bilo kakve veze, do 1 za postojanje najsnažnije moguće statističke veze između dvije pojave, uz predznak + ako se obje pojave kreću u istom smjeru, odnosno – ako se kreću u različitim smjerovima.

Ø       Oznaka** znači da je dobiveni koeficijent korelacije signifikantan (statistički značajan) uz razinu pouzdanosti od 99%. Navedena konstatacija znači da se, uz toleranciju greške od 1%, može kazati da su rezultati utvrđeni na proučavanom uzorku reprezentativan pokazatelj odnosa koji vladaju u čitavom osnovnom skupu, tj. hrvatskom gospodarstvu općenito. Pojam signifikantnosti (statističke značajnosti) tumači se na isti način i kod ostalih rezultata ove studije, pri čemu treba napomenuti da se, u statističkoj analizi, kao reprezentativni uobičajeno prihvaćaju  rezultati  s razinom pouzdanosti od 95% (kod kojih se mogućnost  greške da pronađeni odnos nije reprezentativan za čitav osnovni skup svodi na 5%), dok se rezultati s razinom pouzdanosti od 99% smatraju "visoko reprezentativnima (značajnima)".

Rezultati provedene analize ukazuju da, osim očekivanih međuovisnosti pojedinih mjera financijskog uspjeha, postoji statistički vrlo značajna veza umjerene do srednje snage između posjedovanja ERP informacijskog sustava i profitne marže, odnosno povrata na ukupnu aktivu kao mjere performansi. Dobiveni rezultati, uz ograničenja elaborirana u napomenama, ukazuju da postoji statistička veza između financijske uspješnosti i posjedovanja ERP sustava u razmatranom uzorku od 200 najvećih hrvatskih tvrtki.

Na isti je način testirana povezanost posjedovanja IS-a mySAP s financijskim uspjehom tvrtke. Dobiveni su rezultati nešto bolji od onih dobivenih analizom povezanosti postojanja ERP sustava (bez obzira na dobavljača) i financijskih rezultata tvrtke. Naime, i dalje se uočava statistički vrlo značajna povezanost između povrata na ukupnu aktivu i neto profitne marže s posjedovanjem SAP-ovog sustava. Međutim, snaga uočenih veza je veća negoli u slučaju kada se u analizi ne razgraničavaju SAP-ovi od sustava drugih dobavljača, što bi moglo ukazivati na relativno značajno djelovanje mySAP-a na financijske rezultate, i to u nešto većoj mjeri negoli je to slučaj s ostalim ERP sustavima raspoloživim na hrvatskom tržištu.

 

Tablica 4: Statistička veza između posjedovanja SAP-ovog ERP sustava kod "200 najvećih" i njihovih financijskih rezultata za 2001.
  Posjedovanje (bilo kojeg) ERP sustava ROE (%) ROA (%) Profitna marža (%)
Posjedovanje (bilo kojeg) ERP sustava 1,000 ,118 ,357** ,434**
ROE   1,000 ,851** ,658**
ROA     1,000 ,890**
Profitna marža       1,000
Izvor: Rezultati istraživanja

 

Napomene uz tablicu 4:

 

Ø       Vrijede iste napomene kao i u prethodnom slučaju. Oznaka** i ovdje znači da je dobiveni koeficijent korelacije signifikantan (statistički značajan) uz razinu pouzdanosti od 99%.

Kada je već utvrđeno da postoji statistička povezanost između ERP-a i financijskog uspjeha velikih hrvatskih poduzeća, analizirao se oblik i snaga dotične veze metodom multiple linearne regresije. Na ovom mjestu, zbog ograničenog prostora, nije moguće detaljnije prezentirati korake istraživanja vezane uz regresijsku analizu, kojom se, u okviru statističke analize, općenito provjerava postojanje određenog (pretpostavljenog) oblika zavisnosti između dvije varijable. Analizirana je najjednostavnija – linearna veza između postojanja mySAP informacijskog sustava i financijskih performansi tvrtki, mjerenih apsolutnim iznosom (ostvarenim bruto i neto profitom u 2001. godini). Pritom je formiran veći broj statistički korektnih i visoko značajnih modela (na razini pouzdanosti od 99% - vidjeti napomene uz rezultate korelacijske analize !), koji su pošli od pretpostavke da je financijska performansa (profit) zavisna varijabla, dok su različiti aspekti vezani uz korištenje ERP sustava (i to: postojanje ERP, te posebice mySAP sustava, kao i razina raskoraka ERP investicija, utvrđena prethodno opisanom benchmarking analizom) predstavljali nezavisne varijable. Snaga dobivenih regresijskih modela je umjerena do srednja, što dokazuje da se može govoriti o statističkoj linearnoj povezanosti ERP sustava s financijskim performansama promatranog uzorka, koja se, štoviše, može poopćiti na čitav osnovni skup hrvatskih poduzeća.

Napomene:

Ø       S obzirom na obuhvat rezultata i metodologiju izrade studije, vrijede jednake napomene kao i za korelacijsku analizu.

Ø       Snaga regresijskog modela ovdje je iskazana pokazateljem R2, koji govori o postotnom iznosu kvadratnog odstupanja nezavisne varijable koju model objašnjava. Modeli multiple linearne regresije zasnovani na neto-profitu kao neovisnoj varijabli imaju R2  od 14,5% do 18,8% u slučaju kada se ne diferenciraju ERP sustavi različitih dobavljača. Ista vrsta analize, za modele zasnovane na profitu prije oporezivanja kao zavisnoj varijabli, obilježava vrijednost R2  koja se kreće u rasponu od 19,4% do 23,5%. Detalje vezane uz navedene modele provjeriti u radu: Alfirević, Jardas & Lugović: "Enterprise Resource Planning Systems as a Strategic Resource: The Case of Large Croatian Companies", Proceedings of the 14th International Conference on Information and Intelligent Systems (ISBN 953-6071-22-3), 24-26. rujna 2003., Varaždin, str. 377-388.

Ø       Kao i u slučaju korelacijske analize, čini se da se mySAP izdvaja među ostalim ERP sustavima, jer snaga modela raste kada se diferenciraju korisnici mySAP-a od grupe koja obuhvaća korisnike ostalih ERP sustava i poduzeća koja ne posjeduju ERP. Naime, za ovakav su slučaj (za kojeg treba napomenuti da nije prezentiran na spomenutom znanstvenom skupu), dobiveni su pokazatelji s višom razinom R2, koji za dva formirana modela utemeljena na neto profitu kao zavisnoj varijabli iznose 22,1%, odnosno 23%. S druge strane, za modele temeljene na profitu prije oporezivanja kao zavisnoj varijabli, dotični pokazatelj iznosi 25,4%, odnosno 26,5%.

Da bi se utvrdilo u kojoj se mjeri razlikuju financijski rezultati tri grupe poduzeća – korisnika SAP-ovih ERP sustava, korisnika ERP sustava drugih dobavljača, te pooduzeća koja uopće ne posjeduju ERP, i to na skupu promatranih 200 najvećih tvrtki u Hrvatskoj, korištena je metoda statističke analize varijance (ANOVA). Pomoću navedene metode može se ustvrditi jesu li utvrđene razlike između financijskih performansi statistički značajne, ili su, pak, tek rezultat slučajnosti (tj. načina na koji je određen uzorak za istraživanje – za detaljnije objašnjenje vidjeti napomene uz rezultate korelacijske analize !).

Tablica 5. prikazuje rezultate analize, iz kojih je vidljivo da su, u 2001. godini, tvrtke – korisnici ERP sustava po svim financijskim pokazateljima nadmašili poduzeća koja takve sustave ne posjeduju, dok se isto može reći i za korisnike SAP-ovog IS-a u odnosu na korisnike ERP sustava drugih dobavljača. Međutim, navedeni pokazatelji nisu nužno statistički reprezentativni, o čemu se može prosuditi pomoću navedene ANOVA metode. Njezini rezultati govore da se se za tvrtke koje koriste SAP-ova rješenja, uz pouzdanost od 99 %, može kazati da nadmašuju konkurente koji nisu implementirali ERP sustav, ili pak posjeduju ERP sustav nekog drugog dobavljača, i to po postignutoj (neto) profitnoj stopi, te povratu na ukupnu aktivu (ROA). Treba napomenuti da između SAP-ovih korisnika i preostale dvije grupe tvrtki postoji i relativno uočljiva razlika u postignutom povratu na vlastiti kapital (ROE), koju, na temelju raspoloživih podataka, ipak nije moguće verificirati kao statistički značajnu.
Tablica 5. Razlike u financijskim performansama (2001.) između različitih kategorija ERP sustava među "200 najvećih"
Analizira se razlika aritmet. vrijednosti... Između grupa tvrtki koje... Postoji li statistički značajna razlika između grupa ?
Ne posjeduju ERP sustav SAP-ov ERP sustav Drugi ERP sustav
Profitne marže 3,40 % 10,67 % 3,62 % DA, pouzdanost 99%
ROE 16,99 % 21,83 % 15,95 % NE, pouzdanost manja od 90%
ROA 3,86 % 9,23 % 4,47 % DA, pouzdanost 99%
Izvor: Rezultati istraživanja


Napomene uz tablicu 5:

Ø      S obzirom na obuhvat rezultata i metodologiju izrade studije, vrijede jednake napomene kao i za korelacijsku analizu.

4. Neka razmišljanja umjesto (konačnog) zaključka

Očito je da je problematika ERP sustava i njihovog utjecaja na formiranje i učinkovitost informacijskih sustava, kao i na konkurentnost poduzeća općenito, previše složena da bi se mogla kvalitetno zahvatiti samo jednim istraživanjem. U svakom slučaju, provedenim se istraživanjem došlo do zanimljivih zaključaka:

Ø      Analizom tržišta i benchmarking studijom, utvrđeno je da u Hrvatskoj postoji relativno niska razina ulaganja u ERP tehnologije u odnosu na globalne trendove, što proizlazi iz pretpostavke da hrvatsko gospodarstvo, ukoliko želi postati konkurentno na globalnoj razini, mora slijediti i globalne trendove na svim područjima, uključivši i standarde investiranja u informacijsku tehnologiju (IT). Pritom treba napomenuti da cilj ovog istraživanja nije argumentacija o premalom investiranju u bilo koji oblik infomatičke tehnologije. Naime, razmatranje veličine i strukture investicija hrvatskog gospodarstva u informatičku tehnologiju pitanje je od velikog značaja za nacionalnu konkurentnost, a da bi se preko njega "prešlo" bez ozbiljne rasprave. U tom smislu, temeljna namjera provedenog istraživanja odnosi se upravo na poticanje rasprave o tehnološkoj osnovici nacionalne konkurentske sposobnosti. Stoga treba ukazati na potencijalne efekte "zatvaranja" nesrazmjera prema globalnoj razini IT investicija, što bi moglo djelovati na jačanje konkurentske snage domaćeg gospodarstva, ali i otvoriti mogućnosti razvoja domaće "high-tech" industrije, bez obzira radi li se o domaćim proizvođačima, ili pak o tvrtkama koje će se, kao lokalni partneri, "umrežavati" s globalnim ponuditeljima softvera i najbolje svjetske poslovne prakse u Hrvatskoj;

Ø      Statističkom analizom došlo se do potvrdnog odgovora na pitanje mogu li se ERP sustavi zaista smatrati jednim od čimbenika koji razdvaja uspješna od neuspješnih, tj. konkurentna od nekonkurentnih poduzeća. Pritom odmah treba odgovoriti na najčešću kritiku ovog oblika istraživanja, a koja se odnosi na argument da "uspješni kupuju ERP sustave" zbog ovakvih, ili onakvih razloga, pri čemu se a priori negira mogućnost da bi ERP mogao biti jednim od izvorišta konkurentnosti poduzeća. Naime, provedeno (statističko) istraživanje ne može sugerirati je li, i u kojoj mjeri ERP sustav pripomogao konkurentskoj prednosti pojedinog poduzeća. Da bi se došlo do takvog zaključka, trebalo bi se "spustiti" u pojedina poduzeća koja koriste ERP sustave i obaviti analizu na razini tvrtke;

Ø      Bitan zaključak ovog oblika analize vezan je uz činjenicu da postoji niz čimbenika koji, u međusobnom djelovanju – sinergiji, izdvajaju grupu iznimnih tvrtki – nositelja nacionalne konkurentske sposobnosti od ostatka gospodarstva. U takve bi se čimbenike mogli ubrojiti, primjerice, kvaliteta ljudskog kapitala poduzeća (tj. znanje, motivacija, iznimne sposobnosti menadžmenta, itd.), vrhunski procesi istraživanja i razvoja novih proizvoda, posebne kompetencije na području upravljanja, itd. Drži se da se provedenim istraživanjem potiče razmišljanje o ERP sustavima kao jednom od navedenih čimbenika, odnosno resursa, koji predstavljaju izvor konkurentnosti. Posjedovanje jednog ili više takvih rijetkih resusa ili sposobnosti, koji se teško imitiraju, siguran je izvor konkurentske prednosti, kako na domaćem, tako i na globalnom tržištu. Uz to, izvrsnost u jednom području rađa izvrnost i na drugim područjima, pa su poduzeća s 2, 3, 4, 5... oblika ovakve "strateške imovine" nemjerljivo uspješnija i spremnija za konkurenciju od tvrtki koji imaju jedan ili nijedan strateški važan resurs, odnosno sposobnost.

Zadatak je daljnjeg istraživanja, ali i prakse, utvrditi, te provesti u život, prilagođavanje ERP sustava specifičnim zahtjevima hrvatskog gospodarstva, te postaviti takav proces njihove implementacije (što, zasigurno, uključuje i (re)inženjering poslovnih procesa) koji će jačati izvoznu sposobnost i konkurentnost hrvatskog nacionalnog gospodarstva.

© Copyright by dr. Nikša Alfirević i SAP d.o.o. Zagreb.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum