SAP Global
SAP MAG 6, listopad 2003.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

SISP: kako postaviti strategiju informacijskog sustava

Porast poslovanja i prateće poslovne potrebe očito su premašili očekivanja isporučitelja informatičkih rješenja. Mnogim tvrtkama nedostaje osmišljena informatička strategija usklađena s poslovnim ciljevima

Piše: Damir Novotny, MSc

 

Cap Gemini  Ernst  &  Young, Zagreb

Tokom posljednjih dvadeset godina mnoge su organizacije rasle bez planiranja informacijskih sustava i podatkovnih portfolija. Većina organizacija implementirala je nove sustave bazirane samo na potrebama određenih poslovnih jedinica ili na aktualnim poslovnim modelima. Kako sustav zastarijeva, aplikacijama se dodaje nova funkcionalnost, ponekad samo u komadima, bez obzira na potencijalna preklapanja, kako bi u što kraćem vremenu reagirali na zahtjeve tržišta. Zbog toga su se aplikacije i podatkovni portfolio, kao i podržavajuća tehnološka infrastruktura, razvili kao serija izoliranih fukncionalnih i tehnoloških odluka s time da su glavni dobavljači koji se konstantno nalaze u promjenama, definirali glavne naglaske arhitekture.

S napretkom procesno orjentiranih aplikacija, koje su preusmjerile funkcionalnost tradicionalnih aplikacija i sve veći izbor alata i tehnologija iz kojih se mogu okupiti aplikacije, mnoge kompanije imaju kupove različitih inkopatibilnih aplikacija koje su postale velika prepreka napretku. U drugim korporacijama nedostatak strateškog informatičkog usmjerenja ometa sposobnost donošenja odluka koje su u skladu s potrebama poslovanja. Ti onemogućivači zaustavljaju sposobnost korporacije da reagira na današnje kritične pokretače poslovanja, među kojima su:

    • e-commerce – spajanje poslovnih partnera
    • globalne tvrtke – premještanje geografskih i odjelnih granica
    • virtualne tvrtke – povezivanje neovisnih jedinica putem informatičke tehnologije
    • povezanost s korisnikom – pokretanje radne snage ka korisničkom siteu i usmjeravanje korisnika ka sučeljavanju s poslovnim procesima
    • fleksibilnost procesa – prerađivanje polovnih procesa kako bi bili spremni za promjene na polju konkurencije i regulative
    • sposobnost spajanja – povezivanje organizacija i infrastuktura
    • brza poslovna rješenja – smanjivanje vremena potrebnog za pojavljivanje proizvoda na tržištu
    • jeftina isporuka – učinkovita uporaba informatičkih resursa i financijskih sredstava

Korporacije počinju shvaćati, velikim dijelom zahvaljujući novim ERP (Enterprise Resource Planning) rješenjima koje donose razumljive skupove aplikacija, da je njihov aplikacijski portfolio veći no što su one očekivale (ili željele) i velikim dijelom ostavljen bez skrbi. Iz godine u godinu njihove se poslovne jedinice suočavaju s ograničenim IT budžetima predviđenim za potrebe održavanja aplikacija. Korporacije imaju teškoća kod donošenja odluka o investiranju u aplikacije, bez jasne vizije o strateškom usmjerenju tih aplikacija.

Korporativni porfolio skladišta podataka usko je povezan sa stanjem aplikacijskog portfolija. Rast aplikacija i strateških inforamcija koje su u njima sadržane doveo je do kompleksne razmjene informacija i pretraživanja njihovih skladišta podataka. Mnoge korporacije s teškoćama pokušavaju zadržati definicijsku stalnost i strukturiano vlasništvo nad podacima u svije dijelovima poduzeća, što hinderoing njihovu sposobnost iskorištavanja ovog vrijednog korporativnog resursa.

Razvijeno je i strukturirano nekoliko metodologija i pristupa strategijskog planiranja informacijskih sustava (SISP - strategic  information  system  planning) u svhru pomaganja korporacijama pri definiranju korisnih aplikacija i podatkovnih arhitektura. Najveći dio tih pristupa sastoji se od dvaju IT Planning landscape komponenti (vidi sliku 1) i  razumljivog skupa strateških sredstava planiranja potrebnih za učinkovito djelovanje bilo koje informatičke organizacije.

Za potrebe ovog rada analizirani su glavni SISP pristupi i metodologije. Predstavljen je generički pristup kojeg je razvio njegov autor. Ovaj se rad također bavi i aktualnim SISP rješenjima u najvećim hrvatskim kompanijama.

Strateški pristup informacijskim sustavima


Prikaz informatičkog planiranja

Sustav informatičkog planiranja u organizaciji započinje razvojem dobro artikulirane strategine informatičke tehnologije koju pogoni vizija poslovanja. Ta strategija služi kao temelj poslovnih arhitektura za aplikacije, informacije, tehnološku infrastrukturu i  IT upravljanje. Te arhitekture pomažu kod postavljanja početnog popisa s prioritetima informatičkih projekata i pripadajućih planova neophodnih za implementaciju arhitekture.

Aplikacijska arhitektura

Aplikacijska arhitektura (Applications Architecture) opisuje strateško usmjerenja aplikacija i omogućava povezivanje aplikacijskog portfolija s poslovnom strategijom, usklađujući buduće stanje aplikacija sa strategijom koja podržava kako poslovanje tako i ciljeve informatičke organizacije kao i specifične aplikacijske komponente tehnološke arhitekture.

Aplikacijska arhitektura sastoji se od tri glavna dijela:

    • inventara operativnih aplikacija s informacijama o njihovoj strateškoj, funkcionalnoj i tehničkoj kvaliteti,
    • aplikacijske strategije koja definira usmjerenje portfolija u vlasništvu i donosi aktualan skup pravila za upravljanje portfolijom, i
    • future state model (modela budućeg stanja) aplikacijskog portfolija koji definira buduću dostupnost svakog elementa sadašnjeg aplikacijskog portfolija koji se nalazi u planu

Rezultat ovog napora aplikacijske arhitekture omogućava alat za planiranje koji postavlja planove informatičkih projekata u okvire definirane IT strategije. Svrha alata jest definiranje prioriteta poboljšanja portfolija u bliskoj budućnosti i postavljanje "pravila" za buduća poboljšanja koja će pratiti poslovne ciljeve. Ti projekti i poboljšanja baziraju se na tome koliko dobro aplikacije podržavaju poslovanje i koliko su s njime usklađene i jesu li sukladne izraženim usmjerenjima tehnološke infrastrukture. Svaka je aplikacija ocijenjena prema dostupnosti i preporuci za akciju (primjerice "retire", "replace", "engineer" i tako dalje).

Podatkovna arhitektura

Podatkovna arhitektura (Data Architecture) opisuje strateško usmjerenje za upravljanje informacijama. Ona donosi povezivanje portfolija baze podataka s poslovnom strategijom uz usklađivanje budućeg stanja informacija sa strategijom koja podržava poslovanje i IT ciljeve. U kontekstu podatkovne arhitekture, IT ciljevi su kombinacija opće IT strategije, implikacija baza podataka iz aplikacijske strategije i arhitekture i posebnih podatkovnih komponenti tehnologijske arhitekture.

Pristup podatkovne arhitekture sastoji se od slijedećih glavnih elemenata:

  • popisa funkcionalnih skladišta podataka s informacijama o tematskim područjima u skladištui podataka, posluženim aplikacijama i tehničkoj platformi skladišta podataka,
  • informacijske strategije koja određuje strateško usmjerenje portfolija skladišta podataka (u skupu) i donosi važeći skup pravila za upravljanje portfolijom, i
  • future state model (modela budućeg stanja) informacijsokog portfolija koji određuje strategiju smještaja, sourcinga i konsolidacije trenutnog portfolija

Konačni podaci dokumentiraju ciljano buduće stanje informacija koje određuju strategije smještaja, sourcinga i konsolidacije trenutnog portfolija. Poput aplikacijeke arhitekture, učinak napora podatkovne arhitekture donosi poduzeću alat za planiranje koji usmjeruje planiranje informatičkih projekata ka definiranoj IT strategiji.

Za organizacije koje se nalaze u procesu implementacije novih poslovnih aplikacija, kao i one koje moraju donijeti odluke vezane uz održavanje postojećih aplikacija i skladišta podataka, posjedovanje funkcionalne arhitekture pojednostavljuje donošenje mnogih ključnih odluka. Ona omogućava mehanizam za razumijevanje i aktivno upravljanje  portfolijom aplikacija i skladišta podataka. Neke od glavnih postignutih prednosti jesu:

  • prioritizacija investicijskih projekata – temeljena na usklađenosti s poslovanjem
  • usmjeren apkikacijski portfolio – strategija za akciju bazirana na obilju funkcija, tehničkoj kvaliteti i usklađenosti s poslovanjem
  • povećana kvaliteta informacija – stalnost definicija, vlasništva i upravljanja podacima
  • smanjenje rizika – kroz strategiju koja donosi jasnu viziju aplikacijskog i podatkovnog portfolija tvrtke

SISP metodologija

SISP route map

Standardna SISP metodologija preporuča slijedeći razvojni put (route map):

Prvi korak: Razumijevanje konteksta


Mapa za SISP planiranje

Kod strateškog planiranja informacijskog sustava vrlo je bitno razumijevanje poslovnog i tehnološkog konteksta. Razumijevanje poslovne okoline i konkurencije znači da planer mora razaznati glavne poslovne i industrijske trendove i s njima uskladiti vlastitu strategiju kako bi postigao prednost u odnosu na konkurente.

SISP projekt obično uključuje analizu strategije poduzeća.učinkovitost SISP-a oslanja se na precizno razumijevanje budućih poslovnih ciljeva i usklađenost strategija korporacije i informacijskog sustava (IS).

Zbog izuzetno brzog razvoja važno je razumjeti utjecaj novih tehnologija. Neke su organizacije uložile velik novac u tehnologiju bez razumijevanja tehnološke okoline i najnovijih događaja zbog čega nisu postigle očekivane prednosti i povrat tehnoloških investicija.

Drugi korak: Definiranje nove IS strategije

Definiranje nove IS strategije uvelike ovisi o općoj viziji poslovanja i strategije. Tri su glavne komponente koje moraju biti ispunjene pri ovom SISP koraku:

proizvodi i usluge – mora biti pojašnjeno u kojem će poslu s kojim poslovnim planom i na kojem tržištu djelovati tvrtka;

kompetencije – nova strategija mora razjasniti uloge, odgovornosti i kompetencije u razvoju i primjeni IS strategije

upravljanje – mora biti definiran proces upravljanja informacijskom sustavom

Treći korak: Prepoznavanje i planiranje najvećih implikacija

Ovdje moraju biti prepoznate i planirane najveće implikacije:

  • budući dizajn IS arhitekture – definiranje IS principa i razvoja nove IS arhitekture utemeljene na korporativnim strateškim planovima
  • dizajn organizacije (postavljanje procesa osnovnog poslovanja, organizacijske implikacije, organizacijska mapa)
  • poboljšanje kompetencija (unutarnjih i vanjskih)
  • strategija udruživanja (dobavljači, integratori...)
  • alokacija resursa i implikacije na budžet
  • mjerenje učinkovitosti i praćenje poboljšanja
  • IT projekti
  • projekti promjene upravljanja
 

SISP isporuke

Strategijski IS plan donosi skup opipljivih isporuka kao baze i katalizatora za omogućavanje poslovnih prednosti kroz seriju uspješnih IT projekata:

  • IT vizija usklađena s poslovnom strategijom i potrebama
  • razumljiv programski plan prihvatljiv za poslovanje, koji donosi pregled ključnih projekata u smislu procijenjenih poslovnih prednosti, veličine, međusobnih odnosa, relativnih prioriteta i potreba za resursima (HR – ljudski resursi, budžet)
  • future state aplikacija na visokoj razini i podatkovna arhitektura koja pokazuje doseg aplikacije, njene funkcionalnosti i odnose
  • organizacijska mapa koja opisuje:
    • IT organizaciju, IT rukovodstvo, standarde, politiku i principe;
    • Upravljanje odnosima između poslovnih jedinica;
    • Upravljanje udruživanjima i partnerstvima s vanjskim dobavljačima/proizvođačima;
    • Proces održavanja IS strategijskog plana
  • skup poglavlja koja određuju dohvat, ciljeve, cijenu, prednosti i resursne zahtjeve za projekte visokog prioriteta odnosno ključna poslovna područja
  • tranzicijska mapa koja opisuje put od današnjeg ka budućem stanju
  • plan promjene upravljanja i mapa koja opisuje upravljanje promjenama koje se pojavljuju u organizaciji zbog implementacije novog IS strategijskog plana

Aktualna SISP praksa u hrvatskim tvrtkama

Zbog aktualnih tranzicijskih promjena brojne velike hrvatske kompanije vrednuju strategiju poslovne transformacije i razvijaju strateške planove.

U posljednjih deset godina IT planiranje i investicije fokisirane su na infrastrukturu, umrežavanje i povezivost.

Vrlo mali broj organizacija shvatio je da se poslovna transformacija i poslovna učinkovitost mogu postići implementacijom novih informacijskih sustava i standardnim paketima poslovne podrške.

Većina IT projekata implementirana je bez usklađivanja sa zahtjevima poslovanja i poslovnim strateškim planovima.

Neke od velikih kompanija poput nacionalnog zračnog prijevoznika i najveće mljekarske grupacije uspješno su implementirali pristup strateškog planiranja informacijskih sustava i kako bi definirali viziju informacijskih sustava koja je usklađena s općom poslovnom strategijom, ali i kao metodologiju za omogućavanje transformiranja. U kompanijama koje su kroz proces privatizacije postale dijelovima velikih međunarodnih grupacija informatička vizija i strateško planiranje informacijskih sustava postavljeni su od strane inozemnih principala. U tim slučajevima su SISP projekti strukturirani i isporučeni ili od međunarodnih IT konzultatntskih kompanija ili od informatičkih odjela majčinskih kompanija.

Neke su kompanije implementirale ERP sustave kao osnovicu informaijskog sustava. Projekti implementacije ERP rješenja poslužili su kao pokretač za SISP projekte.

© grafike: SAP AG, CGEY

 

   
Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum