SAP Global
SAP MAG 1, travanj 2003.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Open source: Besplatni Blender donosi zaradu

Jedna od temeljnih dilema s kojima se u svakodnevnom poslovanju susreću proizvođači softvera jest – ponuditi svoj izvorni kod javnosti ili ne? Open source filozofija, naime, proklamira otvorenost izvornog koda koji se nudi svima koji ga žele nadalje razvijati i usavršavati.

Već postoji čitav niz slučajeva koji dokazuju da se Open source pristup isplati, iako na prvi pogled izgleda da je to bacanje novca u vjetar. Jedna od najnovijih succes priča te vrste jest i ona čiji je glavni protagonist nizozemski entuzijast Ton Roosendaal, idejni tvorac 3D aplikacije Blender. Radi se o takozvanom GNU (General Public License) softverskom proizvodu čiji je izvorni kod dostupan svima koji ga žele dalje razvijati. Iako je kod besplatan, Blender je Roosendaalu i suradnicima već donio pozamašna financijska sredstva. Kako?

Besplatan 3D alat

Priča započinje osnivanjem tvrtke NeoGeo 1988. godine koji ubrzo postaje jednim od najvećih 3D studija u Nizozemskoj, koji je među ostalim radio produkcije za kompaniju Philips za što je dobio stručne nagrade. Suosnivač tvrtke, Ton Roosendaal, osamostalio se 1998. i osnovao vlastiti studio Not a Number (NaN), s primarnim ciljem razvoja i marketinga Blender aplikacije. Naime, Blender je zamišljen kao univerzalna i besplatni softverski alat za generiranje trodimenzionalnih grafičkih zapisa. Glavni cilj takve koncepcije jest dovođenje profesionalnih 3D alata običnom korisniku koji ne može sebi priuštiti kupovinu skupih softverskih proizvoda.

Početkom 2000. godine NaN uspijeva osigurati fond od 4,5 milijuna eura za poterbe daljnjeg razvoja Blendera i kompanija raste na veličinu od pedesetak uposlenika. Njihovo poslovanje širi se iz Nizozemske u ostale dijelove svijeta – na američko i japansko tržište. Na ljeto 2000. objavljena je Blenderova inačica  2.0 koja u sebi ima integriran game engine, a do kraja godine broj registriranih korisnika ove aplikacije popeo se na više od četvrt milijuna.

Od bankrota do profita

Unatoč postignućima, investitori su smatrali da financijski rezultati kompanije ne odgovaraju njenim i mogućnostima tržišta i u 2001. je broj uposlenika smanjen. Postignuta je suradnja s novim investitorima i u travnju je objavljen prvi NaN-ov komercijalni proizvod, aplikacija Blender Publisher. Radilo se o proizvodu usmjerenom ka rastućem tržištu interaktivne internetske multimedije. Ipak, zbog loših rezultata prodaje investitori odlučuju zatvoriti  tvrtku NaN i prekinuti daljnji razvoj Blendera.

U ožujku 2002. Ton Roosendaal odlučuje sam nastaviti posao i osniva neprofitnu Blender fundaciju. Blender je u ovom slučaju postao čisti open source projekt i Roosendaal je uspio sa svojim nekadašnjim investitorima dogovoriti nastavak projekta. U samo sedam tjedana oni su  kampanjom Free Blender prikupili 100 tisuća eura s kojima je fundacija otkupila intelektualna prava nad izvornim Blenderovim kodom. Kampanja Free Blender nastavlja se do današnjeg dana.

Info: http://www.blender3d.org 

© grafike: blender3d.org

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum