SAP Global
SAP MAG 7, studeni 2003.
Kontaktirajte SAP online ili
nazovite +(01)-4820-400
 
     
 

naslovnica | pošalji članak | ispis

Vrijeme je za novu novu ekonomiju


Bard i Söderqvist za susreta u
zagrebačkom Arcotelu
 

"Prvi IT filozofi" Alexander Bard i Jan Söderqvist ekskluzivno za SAPmag otkrivaju radikalne recepte za preživljavanje u sve opasnijim vodama IT businessa

 

Piše: Robert Gelo

Švedska, jedna od najproduktivnijih i najdigitalnijih nacija u svijetu, kao da sa serijske trake proizvodi alternativne ekonomske mislioce čije će zanimljive teze možda pomoći kompanijama da prežive blisku budućnost na tehnološkom tržištu koje se sve više i sve brže mijenja. Dvojica među njima, Alexander Bard i Jan Söderqvist, posjetili su potkraj studenog Zagreb kako bi promovirali hrvatsko izdanje svoje tri godine stare knjige "Netokracija". Tim smo povodom s njima razgovarali o tome kako se pripremiti za burno razdoblje korjenite promjene IT tržišta koja nas očekuje u ovome desetljeću.

Bard: Mnoge stvari o kojima mi sada govorimo već su dio poslovne prakse. Zanimljivo je da se ljudi neprestano prilagođavaju novim stvarnostima no toga nisu svjesni. Pogotovu u IT poslu ljudi podsvjesno čine mnoge stvari. Ono što smo u knjizi "Netokracija" napisali još prije tri godine jest da je prelazak s transakcijske na relacijsku ekonomiju izuzetno važan. Primjerice IBM više ne prodaje računala već prodaje konzultacije i usluge. Odnos s korisnikom više nije jednokratan – prodaš mu proizvod i više ga nikada ne vidiš – jer bi to predstavljalo vrlo loše poslovanje. Ono što se može nazvati dobrim poslovanjem jest kontinuiran odnos s korisnikom jer mu onda možeš ispostaviti fakturu svakog mjeseca. To se odnosi na pretplate, konzultacije. Naravno, sada svi idu u tom smjeru, svi žele postati konzultanti, no morate u tome biti doista dobri; fakture možete slati svakoga mjeseca, no vašeg će klijenta u jednom trenutku nazvati iz financijskog odjela i pitati ga zbog čega vas on plaća. U tom trenutku morate imati dobar odgovor koji može stati u jednu rečenicu.

Konzultantskom poslovanju neće se prikloniti sve IT tvrtke no većina njih će ići u tom smjeru i mogu reći da će im se to isplatiti.

Söderqvist: Ne radi se o tome da mi smišljamo sve te stvari u svojim "genijalnoim mozgovima" već istražujemo, čitamo, mnogo putujemo i prikupljamo podatke. Mi zapravo govorimo svijetu ono što on misli.

Bard: Problem s IT trvtkama koje djeluju u zemljama poput Hrvatske jest da u većini slučajeva prodaju proizvode koji su napravljeni za velike kompanije u Njemačkoj ili SAD. Proizvod je napravljen posebno za potrebe takvih kompanija i ne može se mijenjati, a to je jako loše za poslovanje. Ako prodajete IT proizvod u Hrvatskoj on bi trebao biti skrojen za ovi tržište, mobilniji i fleksibilniji, kako biste ga mogli prilagođavati. To je bit onoga što govorim mnogim ljudima na mnogim IT konferencijama u različitim zemljama koje se ustvari nose s istim problemima.
Informatička branša trenutno nije u najboljoj situaciji, tvrtke su prestale investirati u tehnologiju jer ne vide kako to tehnologija vraća ulaganja.

Danas su vidljivi rezultati IT pristupa. U SAD je produktivnost porasla pet posto zahvaljujući uporabi novih tehnologija. Brojke koje su se tek sad počele pojavljivati pokazuju da se kompanijama koje su ulagale u IT tokom devedesetih to nije isplatilo tada, ali se isplaćuje danas. Sada možemo doista vidjeti na koji su se način promijenile stvari u takvim kompanijama. Primijenile su se vrijednosti, promijenila se organizacija, ljudi su naučili kako koristiti svoja računala. Sada kada su te stvari izašle na vidjelo ljudi postaju prijateljski raspoloženi prema informatičkoj tehnologiji i opet će početi investirati u nju. No ovaj puta pravi pobjednici neće biti oni koji nude velike pakete za velike njemačke kompanije već će to biti oni koji će nuditi manje pakete koji se mogu lakše sastaviti i promijeniti kako bi se uklopili u poslovanje malih hrvatskih tvrtki.

Govorite li ovdje o open sourceu?

Što je netokracija?

 


"Netokracija - Nova elita moći i život poslije kapitalizma" nije samo naziv knjige Barda i Söderqvista koju je u Hrvatskoj objavila tvrtka MGP FRU!TCAKE već i njihov filozofsko-poslovni moto. Naime, jedna od glavnih teza ovih, kako ih već danas nazivaju, "proroka novog digitalnog doba", jest da će nove tehnologije, a pogotovu Internet, porušiti sve postojeće kulturološke pa i tržišne granice i da će potom zavladati poslovna anarhija. Po njima su klasične korporacije osuđene na propast, a umjesto toga će se tvrtka (koje žele i dalje zarađivati) morati reorganizirati po principu mreže, što će im donijeti kreativnost, brzinu i fleksibilnost.
Oni tvrde da će u narednih pet do deset godina najzapaženiji porast zabilježiti male marginalne nacije koje su ujedno članice Europske zajednice, poput Švedske, a u toj slici vide i značajnu ulogu Hrvatske. Velike nacije poput Njemačke i Francuske po njima će nazadovati jer su previše trome.

Svijetom će umjesto kapitalizma i demokracije zavladati netokracija odnosno aristokracija novog doba koja će se sastojati od ljudi koji raspolažu i upravljaju informacijama i tehnologijom. Oni koji neće raspolagati znanjima i vještinama netokrata pripast će novoj najnižoj društvenoj klasi – konzumtariatu.

 

Info: http://www.mgpfruitcake.hr

 

Bard: Govorim i o open sourceu i o nečemu što nazivam micro IT. Ne macro IT već micro IT. To su IT rješenja koja su mala, prenosiva i izmjenjiva. Primjerice glazbena industrija u kojoj djelujem zapravo je IT industrija. Trenutno radim samo s jednim sastavom čiju produkciju pripremam za slijedeću godinu, a razlog zbog kojeg sam zainteresiran za njih jest to što su oni u potpunosti izišli iz tradicionalnog tonskog studija. Mislim da će kompanije, producenti i izvođači koji još uvijek rade u tradicionalnim studijima s 48-kanalnim pultovima na kraju postati tako nezgrapni i dosadni da više nitko neće htjeti kupovati njihove ploče. Potpuno sam siguran da će za nekoliko godina sva komercijalna glazba biti producirana isključivo na prijenosnim računalima. Zato se sastav s kojim radim sastoji od četiri člana koji sviraju na prijenosnicima, ni na čemu drugome.

Sviđa mi se kada se pojavi netko tko primjenjuje novu tehnologiju na radikalan način jer nam pokazuje kako će stvari izgledati u budućnosti. Moje iskustvo u glazbenoj industriji govori da će svatko tko radi na stari način biti izgubljen za nekoliko godina, a isto vrijedi i za IT industriju. Njeni proizvodi moraju biti maleni, brzi i fleksibilni inače ih nitko neće kupiti kada naiđe slijedeći val.

Söderqvist: Jedna od glavnih poruka knjige "Netokracija" jest da kompanije koje danas dobro zarađuju moraju dobro razmisliti o tome kako će poslovati u budućnosti.

Bard: Danas više nije dovoljno pitati korisnika što on želi od vas. Morate doznati što korisnik želi prije nego što on sam to shvati. Tko god može izvesti takvo nešto pravi je pobjednik. No nemojte korisnicima slati formulare s pitanjima jer ih oni živciraju. Pokušajte prodrijeti u njihovu psihu, doznati čime se bave, postavite im pitanja o nečemu sasvim drugome, primjerice što rade u slobodno vrijeme jer će te tako zapravo dobiti mnogo bolju informaciju.

 

 

Nisu li već i najveće kompanije počele razmišljati na isti način tako što zagovaraju open source, skalabilnost, fleksibilnost i kompatibilnost IT rješenja?

 

Söderqvist: Ovdje se radi samo o nalaženju odgovora na prava pitanja. Možete imati briljantne odgovore no to vam ne koristi ako su pitanja irelevantna.

Bard: Hrvatska vrlo pametno usredotočuje svoju ekonomsku budućnost na činjenici da posjeduje najljepšu obalu na svijetu i da će više od svega biti turistička zemlja. Mnogo vrlo starih i vrlo bogatih Nijemaca, Francuza i drugih u budućnosti će kupovati nekretnine u Hrvatskoj...


To se već počelo događati...


Bard: Naravno da se počelo događati, treba se događati i još više će se događati. Cijene nekretnina će se povećati i to će biti nositelj ekonomije u Hrvatskoj. Hoćete li u Hrvatskoj imati tvornice koje proizvode računala? Ne. Hoće li biti velikih investicija u proizvodnju softvera? Ne, jer će najveći dio softvera biti proizveden u Rusiji, Indiji i Kini. Hrvatske IT tvrtke bi trebale uzeti proizvod iz Rusije, Indije ili Kine i prodati starim Nijemcima i Francizima koji će živjeti u Hrvatskoj nešto što im možete prodati – kroatifiakciju. Svaki softverski proizvod koji dolazi iz Rusije, Indije ili Kine mora biti promijenjen, imati hrvatsku jezičnu inačicu i biti prilagođen hvatskim kompanijama.


Hoće li tome pridonijeti činjenica da Hrvati sve više prihvaćaju nove tehnologije – primjerice prosječan broj SMS poruka u nas je gotovo dvostruko veći nego u EU?

Alexander Bard

Rođen 1961. godine, živi i radi u Štokholmu u Švedskoj. Pisac, domaćin televizijskog talk-showa te savjetnik Švedske vlade. Poznati je glazbeni producent, pisac stihova i glazbe te autor više od 80 skandinavskih top hitova. Utemeljitelj je vodeće švedske producentske kuće Stockholm Records iz koje su potekle svjetski poznate grupe kao Army of Lovers, Cardigans i Stakka Bo. Alexander vodi mrežu vodećih svjetskih filozofa i futurologa pod nazivom Power.

 

Jan Söderqvist

Rođen 1961. godine, živi i radi u Štokholmu u Švedskoj. Diplomirao je književnost na štokholmskom sveučilištu. Pisac, urednik, televizijski i radijski producent. Jan je filmski kritičar u švedskim dnevnim novinama Svenska Dagbladet i kolumnist magazina Finanstidningen (svojevrsni švedski Financial Times) te političkog magazina Moderna Tider. Utemeljitelj je magazina Dolly, hrabre tiskovine posvećene temama nove ekonomije, nove biologije itd.

Bard: Onaj tko želi znati kako će izgledati GDP pojedinih nacija u budućnosti ne treba gledati današnje GDP vrijednosti već usvajanje novih tehnologija. Po tome će najveći GDP za deset godina biti u Finskoj, Koreji i Švedskoj, a Hrvatska će biti negdje na sredini ljestvice ispred Njemačke i Francuske.

Söderqvist: Ako ste na rubu promjene vam pogoduju. Nekadašnje velike kapitalističke zemlje poput Njemačke i Francuske previše su lijene i previše brinu o tome kako da zadrže današnje stanje stvari.

 

Bard: Mislim da je formula za uspjeh biti članom Europske zajednice i biti mala zemlja. Velike zemlje su previše zauzete rješavanjem vlastitih ekonomskih problema. Primjerice u Eurozoni najveći se porast bilježi u Irskoj, Portugalu i Finskoj, ne u Njemačkoj ili Francuskoj.

Švedska je jedna od najproduktivnijih zemalja na svijetu. U čemu je tajna vašeg uspjeha?

 

Bard: Informatizacija. U Švedskoj imate IT svugdje, to je zemlja prijateljski nastrojena prema IT-ju. Korištenje mobilnih telefona, Interneta, e-pošte, prijenosnih računala... Svi hoteli u Švedskoj imaju internetske veze. To zbilja pomaže.

Söderqvist: Ako govorimo o mentalitetu, možda nam pomaže kompleks manje vrijednosti. Znamo da smo vrlo mala nacija, samo devet milijuna ljudi govori naš jezik, dakle moramo se prilagoditi i umrežiti, biti sposobni za međudjelovanje s ljudima iz Hrvatske, Nizozemske, Britanije... Nismo opterećeni "francuskom" idejom da smo sami sebi dovoljni.

 

 
 

Copyright/Trademark  |  Privacy  |  Impressum